Siva ekonomija u Austriji ove će godine ponovno zabilježiti rast, procjenjuje Friedrich Schneider s Keplerova sveučilišta u Linzu. Prema njegovim izračunima, opseg neprijavljenog rada („rad na crno“) porast će za 4,5 posto u odnosu na 2025. godinu. Kao glavni razlozi navode se slaba gospodarska aktivnost te planirane mjere fiskalne konsolidacije. U prethodnoj godini rast sive ekonomije iznosio je 4,8 posto. Na razini Europske unije, Luxemburg i Austrija i ove bi godine trebale imati najniži udio sive ekonomije.
Nominalna vrijednost sive ekonomije u prošloj je godini iznosila 40,08 milijardi eura, što predstavlja 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). To je povećanje od 1,85 milijardi eura u odnosu na godinu ranije. Za tekuću godinu Schneider očekuje dodatni rast od oko 650 milijuna eura. Međutim, taj će porast biti ublažen za približno 850 milijuna eura zbog ukidanja tzv. hladne progresije. Istodobno, mjere proračunske štednje u iznosu od najmanje sedam milijardi eura povećavaju sklonost neprijavljenom radu, jer se gubici dohotka barem djelomično nastoje nadoknaditi prihodima iz sive ekonomije, smatra Schneider.
Građevinski sektor prednjači
Uzimajući sve čimbenike u obzir, za 2026. godinu predviđa se dodatni rast sive ekonomije od 1,88 milijardi eura. Prema Schneiderovim procjenama, ukupna vrijednost sive ekonomije u Austriji tako će 2026. dosegnuti 41,96 milijardi eura, odnosno 7,91 posto službenog BDP-a. To predstavlja povećanje od 1,88 milijardi eura ili približno 4,5 posto u odnosu na 2025. godinu.
Najveći udio u sivoj ekonomiji ima građevinski sektor i obrtništvo, uključujući popravke, s oko 39 posto ukupnog iznosa. U tom će se sektoru 2026. godine ostvariti oko 16,36 milijardi eura neprijavljenog prometa. Slijede ostale djelatnosti te usluge povezane s kućanstvima, koje čine oko 17 posto sive ekonomije.
Većina prihoda vraća se u službenu ekonomiju
Prema Schneiderovim procjenama, javni sektor godišnje gubi između dvije i 3,5 milijardi eura poreznih prihoda i doprinosa za socijalno osiguranje zbog sive ekonomije. Ti su gubici djelomično ublaženi činjenicom da se oko 80 posto prihoda ostvarenih neprijavljenim radom odmah ponovno troši u službenoj ekonomiji.
Dodatne negativne posljedice snose i sustavi osiguranja od nezgoda i zdravstvenog osiguranja, koji moraju pokrivati povećane troškove uzrokovane većim brojem nesreća na radu i slučajeva privremene nesposobnosti za rad povezanih s neprijavljenim poslovima.
