Austrija
Austrija ulaže 234 milijuna za vojnu infrastrukturu u Tirolu
Veliki dijelovi zastarjele vojne infrastrukture u Tirolu prolaze kroz opću obnovu. Do 2034. planira se uložiti 234 milijuna eura, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u Innsbrucku.
Ministrica obrane Klaudia Tanner (ÖVP) govorila je o “zamjetnoj svoti” koja bi se, između ostalog, iskoristila za izgradnju nove vojne bolnice. Stalno stacioniranje helikoptera na zapadu zemlje je “zamislivo” od 2028. godine.
“Mi nismo otok blaženih, moramo ulagati”, rekla je Tanner na konferenciji za novinare. Važno je pripremiti se za “posljedice klimatskih promjena”, cyber napade i terorističke napade. Zakon o financiranju nacionalne obrane stvorio je financijsku sigurnost za sljedećih deset godina. Ove će se godine diljem Austrije ulagati u 430 projekata koji su u tijeku.
Neka od ukupno 32 posjeda sada se rješavaju u Tirolu. Direktor nekretnina Savezne vojske, Johannes Sailer, govorio je o 11,6 milijuna eura koji idu samo u mjere samodostatnosti. Vojarna Pontlatz u Landecku u Tirolskom Oberlandu trebala bi postati neovisna za otprilike 14 dana obnovom proizvodnje i distribucije topline. Tu će se graditi i novi gospodarski objekt. Za lokaciju je bilo predviđeno 24 milijuna eura.
U međuvremenu će nova vojna bolnica u Innsbrucku zauzeti najveći udio. Prema Saileru, očekuje se da će “najmoderniji medicinski centar u Austriji” biti dovršen do 2028. godine uz predviđenu cijenu od 75 milijuna eura. Osim toga, obnovit će se vojarna Andreas Hofer u Absamu (okrug Innsbruck-Land), a također će se modernizirati vojni poligon Lizum/Walchen. Unatoč redovitim vježbama “prijateljskih vojski” kao što je njemački Bundeswehr, “daljnji razvoj” alpskog područja za obuku u okrugu Innsbruck-Land trebao bi se provoditi bez ikakvog njihovog financijskog angažmana, rekao je vojni zapovjednik Ingo Gstrein.
Na dnevnom redu su i ulaganja u helikoptersku bazu u Vompu (okrug Schwaz). Prije godinu dana, guverner Tirola Anton Mattle i njegov kolega iz Vorarlberga Markus Wallner (obojica ÖVP) zatražili su da dva helikoptera budu trajno stacionirana na zapadu nakon prirodnih događaja.
Austrija
Steuerausgleich u Austriji: Kada predati prijavu i kako dobiti maksimum novca
S novom poreznom aplikacijom, zaposlenici sada mogu dodatno olakšati svoje porezne prilagodbe i od porezne uprave dobiti u prosjeku više od 1000 eura. Zbog novih propisa i revalorizacija krediti bi ove godine mogli biti i veći.
Od početka godine porezni obveznici mogu predati poreznu prijavu za 2024. godinu. Posebno atraktivno: prosječni povrat poreza za samostalnu prijavu je oko 1.000 eura po osobi. Važno je znati da se od srpnja iznos može smanjiti zbog procjene bez potrebe za prijavom.
Ove godine Radnička komora bilježi posebno veliku potražnju za terminima konzultacija o poreznim prilagodbama. S “poreznim brisačem” Radnička komora od ožujka ponovno nudi podršku za utvrđivanje poreza u svim saveznim državama. Potrebna je prethodna najava.
Novi kalkulator prilagodbe poreza omogućuje vam online izračun očekivanog povrata. Na temelju osobnih podataka provode se izračuni i koriste se usporedne vrijednosti. Porezna uprava počinje obrađivati zahtjeve krajem veljače, nakon predaje godišnjih obračuna.
Godina 2024. donijet će dodatne pogodnosti kroz valorizaciju poreznih olakšica i povećanje obiteljskog bonusa. Te se promjene mogu zatražiti prilikom podnošenja porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, što bi moglo dovesti do viših poreznih olakšica.
Austrija
Uskoro isplata Klima bonusa, zadnjeg ove godine
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
