Austrija
Austrija: Učitelji će moći izricati kazne roditeljima?
Čelnica pokrajinskog ogranka stranke ÖVP Johanna Mikl-Leitner zahtijevala je u ljetnoj raspravi “NÖ-heute” da bi učitelji trebali imati mogućnost izricanja kazni roditeljima koji se ne žele integrirati. Dok ministar obrazovanja podržava ovu mjeru, stručnjaci su skeptični.
Protudruštva se sve više razvijaju u lokalnim školama, rekla je Johanna Mikl-Leitner u ljetnom razgovoru. “Pedagogijom maženja” nećete daleko stići. Zato je čelnik državne stranke ÖVP-a zahtijevao da učitelji mogu izricati kazne ako se roditelji ne žele integrirati. Ako se te kazne ne plate, onda treba smanjiti socijalna davanja.
Ministar obrazovanja Martin Polaschek (ÖVP) pozdravio je inicijativu Mikl-Leitner u pismenoj reakciji: „Svakom učeniku i svakom učitelju mora biti jasno da naša pravila i zakoni vrijede u našim učionicama. Tko to ne želi razumjeti i ne želi se integrirati, mora snositi posljedice.” No, još uvijek nema konkretan plan kako bi te sankcije trebale izgledati i kako bi se trebale provoditi.
Nije odgovornost nastavnika
U svakom slučaju, entuzijazam među učiteljima je ograničen. Eva Teimel, zamjenica predsjednice sindikata nastavnika AHS, govori o administrativnom preopterećenju: „Naš posao definitivno ne može biti kažnjavanje. Kao učitelji gradimo odnos sa svojim učenicima i onda bi to bilo jako kontraproduktivno. Morali biste pronaći druge načine i sredstva.” Također zato što bi administrativni napor bio neizdrživ.
Teimel dobiva podršku od obveznog školskog sindikalista Paula Kimbergera, za kojeg škola sama neće moći riješiti problem. Za istraživača integracije Manfreda Zentnera sa dunavskog sveučilišta Krems, škola je važno mjesto za integraciju, ali treba “podršku drugih ljudi, na primjer i kroz školski socijalni rad, izvanškolski rad s mladima ili klubove”.
Osim toga, teško je definirati kriterije kada se netko ne želi integrirati i trebaju uslijediti kazne. “Nije slučaj da je to mjerljivo kao u prometu, gdje vozim 53 u zoni 50 i onda moram platiti kaznu”, kaže predstavnica ljudskih resursa Teimel. S njihove točke gledišta, potrebno je više administrativne potpore za nastavno osoblje kako bi se ponovno više mogli koncentrirati na nastavu, kao i više socijalnih radnika u školama.
Istog je mišljenja i stručnjak za socijalno pravo Wolfgang Mazal sa Sveučilišta u Beču. Učitelji ne mogu kažnjavati, kaže, mogu samo ukazati nadležnima ako nešto nije u redu. Već postoji kršenje obveznog pohađanja škole ako se djeca ne šalju u školu. „Ovo se naravno može proširiti“, primjerice ako roditelji ne dolaze na roditeljske večeri bez razloga ili se oglušuju na pozive iz škole. “Nema sumnje da još uvijek možemo izoštriti stvari”, kaže Mazal.
Međutim, Mazal ograničava: „Izravan pristup da kažemo da vidimo problem, izreknemo novčanu kaznu i smanjimo obiteljske dodatke ili naknade za brigu o djeci, to jednostavno neće funkcionirati. Ali postoje razna socijalna davanja koja čine obiteljski prihod i zapljena tog prihoda za naplatu kazni nedvojbeno se može zakonski omogućiti.
Administrativne kazne također su opcija za istraživača integracije Manfreda Zentnera sa dunavskog sveučilišta Krems. No, po njegovom mišljenju, rezanje socijalnih naknada nije ispravan pristup kada je riječ o naknadama na koje postoji pravo. Rezanje ovoga jer se netko u obitelji ne ponaša kako treba je problematično. Vrlo često je jezična barijera ta koja dovodi do toga da roditelji ne sudjeluju u školskim događanjima.
Austrija
Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?
ahtjev za vozačkim ispitom na turskom i arapskom jeziku
U otvorenom pismu ministru Hankeu, stranka SÖZ traži povratak vozačkog ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog.
Rasprava o povratku vozačkog ispita na turskom jeziku i dalje je kontroverzna – kao što simbolizira turska zastava, riječ je o pitanju integracije i sigurnosti u prometu u Austriji.
Naime, 2019. godine, tadašnji ministar prometa Norbert Hofer odlučio je ukinuti vozački ispit na turskom jeziku. Stranka SÖZ sada traži povratak ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog. Pitanje koje se postavlja jest: Je li to pravi put za poticanje integracije, ili time stvaramo samo nove prepreke i otuđenje?
Dok neki smatraju da je višejezični ispit nužna mjera za promicanje ravnopravnosti i sigurnosti u prometu, drugi upozoravaju da bi time mogla biti oslabljena potreba za učenjem njemačkog jezika i integracijom u društvo. Koliko bi, zapravo, zemlja čiji je glavni jezik njemački, trebala nastaviti nuditi ispite na više jezika?
Predsjednik stranke SÖZ, Hakan Gördü, tvrdi da povratak ispita na turskom jeziku i drugim jezicima ne samo da promiče ravnopravnost, već i povećava sigurnost u prometu jer migranti bolje razumiju pravila. No, ostaje pitanje: Ne otežava li to pravi put prema integraciji ako potreba za učenjem njemačkog jezika postane manje hitna?
Za Hakana Gördüa ključno je da migracija ne postane prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. No, nisu svi uvjereni u ovaj argument – neki to vide kao prijetnju društvenoj koheziji.
“Jezične barijere ugrožavaju sigurnost”
Naglasak na višejezične ispite također je kritički razmatran s aspekta sigurnosti u prometu. Kada su tadašnje vladine stranke ÖVP i FPÖ 2019. ukinule vozački ispit na turskom jeziku, argumentirali su da bi ispit na različitim jezicima mogao ugroziti sigurnost na cestama. Dovodili su u pitanje da li veća jezična raznolikost u ispitima zapravo doprinosi sigurnosti u prometu, ili bi bilo pametnije imati jedan zajednički jezik za sve sudionike u prometu.
Novi ministar Peter Hanke sada mora odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevima za povratak višejezičnog ispita ili će i dalje inzistirati na rješenju koje uključuje ispit isključivo na njemačkom jeziku.
Austrija
Beču u petak i subotu prijete veliki protesti i demonstracije
Vozači, obratite pozornost! U petak i subotu u glavnom gradu održat će se nekoliko događanja i demonstracija, što će izazvati gužve!
U petak, 7. ožujka, i subotu, 8. ožujka, zbog demonstracija u poslijepodnevnim i večernjim satima, osobito u centru grada i 9. okrugu, očekuju se kašnjenja i moguća zatvaranja ulica, upozoravaju stručnjaci iz ÖAMTC-a.
Akademski bal i demonstracije
“March for Science” u petak od 13:45 do 15:00 sati izazvat će kratka kašnjenja na Alser- i Univerzitetskoj ulici te oko Votiv crkve.
Akademski bal, koji će se održati uvečer, i demonstracije protiv događanja, mogli bi uzrokovati smetnje na prstenu oko Opere, kao i na Schotten- i Herrengasse, Am Hofu i na Visokom trgu unutar prstena, počevši od 18:00 sati.
Austrija
Pucnjava u Beču – ozlijeđeni ljudi u bolnici
U srijedu su u bečkoj četvrti Favoriten, prema izvještajima, dva muškarca napala 50-godišnjaka. On je uzvratio ispalivši tri metka iz plinskog pištolja.
Policajci iz policijske postaje Favoriten krenuli su u srijedu oko 17 sati prema postaji U1 Alaudagasse. Prema informacijama, dva muškarca su ispred stanice podzemne željeznice u 10. okrugu napala i oborila 50-godišnjaka na tlo. Žrtva je, navodno, u samoobrani ispalila tri metka iz plinskog pištolja.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, primijetili su prolaznike koji su pokazivali prema jednom muškarcu, koji je navodno ispalio metke. 50-godišnjak je policajcima objasnio da je u samoobrani ispalio tri metka iz plinskog pištolja. Video snimljen od strane čitatelja Heute prikazuje policijsku intervenciju na licu mjesta.
On je, kako se navodi, prije toga bio udaren i oboren od strane dvojice napadača. Činilo se da su napadači ciljali 50-godišnjaka i nisu prestali s nasiljem, zbog čega je, u očajnoj situaciji, posegnuo za plinskim pištoljem koji je legalno nosio.
Tijekom razjašnjavanja situacije, javili su se i dvojica osumnjičenih napadača, 24-godišnjak i 60-godišnjak, oba s austrijskom državljanstvom. Oba su bila ozlijeđena “iritantnim plinom” iz pištolja.
