Dnevna kronika
Austrija: Radnička komora predlaže puno radno vrijeme od 30 do 35 sati
Radnička komora u fokus javnosti u Austriji ponovno želi dovesti raspravu o dužini punog radnog tjedna.
Radnička komora sada dovodi u pitanje izraz “puno radno vrijeme” za 40-satni tjedan i zagovara “zdravo puno radno vrijeme” koje bi trebalo biti između 30 i 35 sati. “Pravna definicija normalnog radnog vremena od 40 sati datira iz 1975. godine i jednostavno više nije aktualna u 21. stoljeću”, rekla je predsjednica AK Renate Anderl na tiskovnoj konferenciji u petak.
Prema izračunu AK, produktivnost po radnom satu udvostručila se od 1977., ali je i radni pritisak enormno porastao. Unatoč tome, puno radno vrijeme ostalo je na 40 sati.
Anderl se stoga zalaže za novo “zdravo puno radno vrijeme” između 30 i 35 sati i želi brzo obaviti razgovore sa socijalnim partnerima “kako bi se konačno riješilo pitanje radnog vremena”. Ona može zamisliti postupno smanjenje zakonski propisanog normalnog radnog vremena, jer to pitanje sada utječe na sve sektore. Samo zakonsko skraćenje radnog vremena omogućilo bi muškarcima i ženama da u radnom vijeku ostanu u formi do duboke starosti.
Ne može razumjeti zašto je Gospodarska komora striktno protiv općeg skraćenja uobičajenog radnog vremena. “Ne mogu više slušati vječite prepirke o propadanju gospodarstva. U prošlosti nije bilo pada gospodarstva nakon bilo kakvog smanjenja radnog vremena, neće ga biti ni sada”, kaže Anderl. Zapravo je Suprotno, kao što pokazuje sve više primjera iz prakse: tvrtke koje nude 4-dnevni radni tjedan jednako su produktivne i nemaju problema s pronalaskom radnika, pojašnjava Anderl.
Prema istraživanju AK-a na 4700 članova, 82 posto ispitanih izjavilo je da želi raditi kraće. Prema istraživanju, 6 od 10 žena i muškaraca želi raditi između 25 i 35 sati, čak i ako bi prihod pao u skladu sa skraćenim radnim vremenom. Uz normalno zakonsko radno vrijeme od 30 sati tjedno, tri četvrtine ispitanih radilo bi puno ili gotovo puno radno vrijeme.
Sa stajališta AK, pozitivan učinak toga je da bi stalno zaposlenici radili manje, a honorarci više nego sada. Time bi se postigla bolja ravnoteža između muškaraca i žena, jer većinu honorarnih zaposlenika čine žene.
U Austriji ljudi trenutno rade puno radno vrijeme i to natprosječno dugo, što pokazuje i statistika EU-a. Prosječno radno vrijeme za zaposlene s punim radnim vremenom je 40,8 sati, što je znatno iznad prosjeka u eurozoni od 39,4 (Eurostat, EU 20).
Austrija je na 3. mjestu i jedna je od zemalja s najvećim brojem sati s punim radnim vremenom. AK ističe i 200 milijuna prekovremenih sati odrađenih samo u prethodnoj godini, od kojih je samo 47,1 milijun stvarno plaćeno.
Dnevna kronika
Austrija: Vozač kamiona iz BIH se prevrnuo na A9, prevozio “opasan teret”
Vjerojatno zbog mikrosna, vozač kamiona je u ponedjeljak navečer skrenuo s ceste na “Pyhrn” u blizini Trabocha (okrug Leoben) i prevrnuo se. Spašavanje transportera opasnih tvari bilo je teško i trajalo je nekoliko sati.
Prema prvim očevidima, muškarac iz BiH je možda zbog mikrosna izletio s autoceste oko 2.30 sati. Vozilo za prijevoz opasnih tvari udarilo je u nasip i prevrnulo se udesno, iako je vozač pokušao smiriti vozilo.
30-godišnji Bh. državljanin je prošao s lakšim ozljedama. Srećom, nije došlo do curenja tekućine iz kamionske cisterne koja je bila napunjena bitumenom.
Hitna pomoć pokušala je spasiti unesrećeni kamion što je brže moguće. Za to je bila potrebna posebna dizalica. Cijela operacija trajala je nekoliko sati. Pyhrnautobahn je bio dostupan samo jednom trakom u području nesreće. Za vrijeme trajanja spašavanja organizirano je skretanje preko B113 jer je cesta u smjeru Graza morala biti potpuno zatvorena.
Osonovna prometna pravila u Austriji možete pronaći na našim stranicima.
Dnevna kronika
U Beču se navodno prodavalo zaraženo meso
Zaraženo jeftino meso iz Poljske dominiralo je naslovnicama prošle godine. Pokvareni kebabi uzrokovali su bolesti velikog broja ljudi. Jedan pacijent je čak i umro. Redoviti testovi Radničke komore pokazali su: Loše meso nije bilo izoliran slučaj.
U ponedjeljak je slučaj pokvarenog mesa čak došao na sud u Steyru. Navodno je da je 47-godišnjak prekršio Zakon o sigurnosti hrane i zaštiti potrošača u svojoj klaonici u Traunviertelu.
Početkom svibnja 47-godišnjak je navodno zaklao 52 odojka bez obveznog službenog veterinarskog nadzora. Navodno je meso, koje je službeni veterinar prethodno označio neprikladnim za konzumaciju, prodao u svojoj trgovini u Beču.
Kako bi robu mogao donijeti kupcu, vjerojatno je krivotvorio pečat za službenu ovjeru. Pomagao mu je, navodno, i drugookrivljeni – mesar iz tvrtke.
Glavnooptuženom prijeti do dvije godine zatvora, a njegovom pomoćniku čak do tri. Morao je odgovarati i za lažne izjave i pogodovanje. Navodi se da je lagao tijekom predistrage i time zaštitio glavnog optuženika.
Nitko od muškaraca za sada nije priznao – negiraju optužbe. Suđenje je u ponedjeljak naposljetku prekinuto. Zatraženi su dodatni dokazi, a trebao bi se ispitati i svjedok. Nastavak suđenja zakazan je za dva tjedna.
Dnevna kronika
Beč subvencionira preuređenje stambenog prostora za starije osobe
Grad Beč novom inicijativom podržava osobe starije od 60 godina u stvaranju pristupačnih i prilagođenih životnih prostora. Tako austrijska prijestolnica jasno pokazuje posvećenost sigurnom i dostojanstvenom stanovanju u starijoj životnoj dobi.
Grad Beč odnedavno nudi financijsku potporu osobama iznad 60 godina za prilagodbu stambenog prostora njihovim potrebama. Potpora može iznositi i do 4.200 eura i odnosi se na građevinske zahvate koji olakšavaju svakodnevni život i omogućuju kretanje bez prepreka u vlastita četiri zida.
Austrijska prijestolnica tako podržava različite mjere kojima osiguravaju samostalan život. One uključuju ugradnju tuševa u razini poda te ručke za pridržavanje u kupaonicama, stubišna dizala, proširenje vrata, automatizirano otvaranje vrata, rampe i mnoge druge preinake koje povećavaju sigurnost i kvalitetu života u starijoj životnoj dobi.
„Prilagođen stambeni prostor ključan je za dug i samostalan život u vlastitom domu. Mnogi si postavljaju pitanja kako dom prilagoditi potrebama koji se mijenjaju s godinama”, objasnila je Kathrin Gaál, bečka dogradonačelnica i članica bečkog poglavarstva za stanogradnju prilikom predstavljanja inicijative.
Grad Beč financira i do 35 posto troškova odnosno do 4.200 eura. Prosječan iznos za takva preuređenja životnog prostora iznosi 3.041 euro, a zahtjevi se najčešće odnose na adaptaciju kupaonica.
You must be logged in to post a comment Login