Dnevna kronika
Austrija: Radnička komora predlaže puno radno vrijeme od 30 do 35 sati
Radnička komora u fokus javnosti u Austriji ponovno želi dovesti raspravu o dužini punog radnog tjedna.
Radnička komora sada dovodi u pitanje izraz “puno radno vrijeme” za 40-satni tjedan i zagovara “zdravo puno radno vrijeme” koje bi trebalo biti između 30 i 35 sati. “Pravna definicija normalnog radnog vremena od 40 sati datira iz 1975. godine i jednostavno više nije aktualna u 21. stoljeću”, rekla je predsjednica AK Renate Anderl na tiskovnoj konferenciji u petak.
Prema izračunu AK, produktivnost po radnom satu udvostručila se od 1977., ali je i radni pritisak enormno porastao. Unatoč tome, puno radno vrijeme ostalo je na 40 sati.
Anderl se stoga zalaže za novo “zdravo puno radno vrijeme” između 30 i 35 sati i želi brzo obaviti razgovore sa socijalnim partnerima “kako bi se konačno riješilo pitanje radnog vremena”. Ona može zamisliti postupno smanjenje zakonski propisanog normalnog radnog vremena, jer to pitanje sada utječe na sve sektore. Samo zakonsko skraćenje radnog vremena omogućilo bi muškarcima i ženama da u radnom vijeku ostanu u formi do duboke starosti.
Ne može razumjeti zašto je Gospodarska komora striktno protiv općeg skraćenja uobičajenog radnog vremena. “Ne mogu više slušati vječite prepirke o propadanju gospodarstva. U prošlosti nije bilo pada gospodarstva nakon bilo kakvog smanjenja radnog vremena, neće ga biti ni sada”, kaže Anderl. Zapravo je Suprotno, kao što pokazuje sve više primjera iz prakse: tvrtke koje nude 4-dnevni radni tjedan jednako su produktivne i nemaju problema s pronalaskom radnika, pojašnjava Anderl.
Prema istraživanju AK-a na 4700 članova, 82 posto ispitanih izjavilo je da želi raditi kraće. Prema istraživanju, 6 od 10 žena i muškaraca želi raditi između 25 i 35 sati, čak i ako bi prihod pao u skladu sa skraćenim radnim vremenom. Uz normalno zakonsko radno vrijeme od 30 sati tjedno, tri četvrtine ispitanih radilo bi puno ili gotovo puno radno vrijeme.
Sa stajališta AK, pozitivan učinak toga je da bi stalno zaposlenici radili manje, a honorarci više nego sada. Time bi se postigla bolja ravnoteža između muškaraca i žena, jer većinu honorarnih zaposlenika čine žene.
U Austriji ljudi trenutno rade puno radno vrijeme i to natprosječno dugo, što pokazuje i statistika EU-a. Prosječno radno vrijeme za zaposlene s punim radnim vremenom je 40,8 sati, što je znatno iznad prosjeka u eurozoni od 39,4 (Eurostat, EU 20).
Austrija je na 3. mjestu i jedna je od zemalja s najvećim brojem sati s punim radnim vremenom. AK ističe i 200 milijuna prekovremenih sati odrađenih samo u prethodnoj godini, od kojih je samo 47,1 milijun stvarno plaćeno.
Dnevna kronika
Uskoro nastavak pregovora FPÖ i ÖVP
Predsjednika Alexandera Van der Bellena u četvrtak je o napredovanju u pregovorima obavijestio Herbert Kickl, šef FPÖ-a.
Koalicijski pregovori između FPÖ i ÖVP su na oštrici noža. Dok je sve do početka tjedna vodilo prema postizanju koalicijskog dogovora, od sredine tjedna pojavila se drugačija slika. Pitanje raspodjele resora između dviju strana moglo bi uzrokovati krah pregovora.
Čelnik FPÖ-a Herbert Kickl posjetio je saveznog predsjednika Alexandera Van der Bellena. Ovaj razgovor bio je planiran već neko vrijeme – a šef države želi biti redovito informiran o aktualnim zbivanjima. Nakon manje od sat i pol razgovor je bio gotov. O čemu se razgovaralo nije poznato.
Razgovori s Austrijskom narodnom strankom o formiranju savezne vlade, koji su nedavno prekinuti na razini glavnih pregovarača, bit će nastavljeni što je prije moguće”, najavio je čelnik FPÖ-a Herbert Kickl nakon telefonskog razgovora s čelnikom savezne stranke ÖVP-a Christianom Stockerom na tu temu.
Ubrzo nakon priopćenja Slobodarske stranke oglasio se i sam Stocker. U suštini identičnim riječima, Stocker je također najavio nastavak razgovora “što prije”. Rezultat je to razgovora dvojice stranačkih čelnika.
Dnevna kronika
Volite putovati? Ovako možete najlakše kupiti vinjete i plaćati sigurno prilikom putovanja
Austrijska vinjeta za autoceste dostupna je za lijepljenje i kao digitalna vinjeta. Osim toga, postoje cestarine za prolaze kao što su autoceste Brenner i Tauern (cestarine) i tunele. Za vozila preko 3,5 tone potreban je GO Box.
Važno: GO-Box mora uvijek ostati aktiviran – čak i na dionicama autocesta u Austriji bez naplate cestarine.
Ako želite kupiti vinjetu za Austriju, obratite pozornost na različita razdoblja valjanosti. Ove i druge važne informacije o cestarinama u Austriji možete pronaći ovdje, prenosi kroativ.at. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.
Uz nekoliko iznimaka, mreža austrijskih autocesta i brzih cesta podliježe naplati cestarine. Za vozila do 3,5 t potrebna je vinjeta, na nekim se rutama naplaćuje posebna cestarina. Za vozila iznad 3,5 t cestarina se naplaćuje prema kilometraži putem GO-Boxa.
Sljedeće dionice autocesta su bez vinjeta od prosinca 2019. godine:
A1 Westautobahn (granični prijelaz Walserberg za Salzburg-Nord), pokrajina Salzburg
A12 Inntalautobahn (granični prijelaz Kiefersfelden do Kufstein-Süd), Tirol
A14 (granični prijelaz Hörbranz prema Hohenemsu), Vorarlberg. Nema potrebe za vinjetom do križanja 23 Hohenems Diepoldsau. Kada vozite do čvora 27 Altach, potrebna je vinjeta!
A26 (Linzer Autobahn – trenutno još u izgradnji, uključujući novi viseći most na Dunavu), Gornja Austrija. Vinjeta je potrebna samo nakon što se završi cijela A26 i spoj na A7. A7 (Mühlkreisautobahn blizu Linza, Gornja Austrija) od rujna 2021. ponovno je podložna vinjeti. Dovršena su dva nova mosta na Dunavu u Linzu.
Od 1. prosinca 2023. primjenjuje se drugačije ograničenje težine za uvjete cestarine za kampere iznad 3,5 t: ono što je sada odlučujuće je tehnički dopuštena ukupna masa (tzGm), a ne više najveća dopuštena ukupna masa (gvG). Vozila preko 3,5 t ukupne težine (prije 3,5 t ukupne težine) zahtijevaju GO box, vozila ispod 3,5 t ukupne težine trebaju vinjetu i moraju platiti cestarinu. Potencijalno više vozila stoga treba imati GO Box, budući da je tehnički dopuštena ukupna masa često veća od 3,5 t. Prijelazno razdoblje od 5 godina traje do kraja siječnja 2029. za vozila koja su prvi put registrirana prije prosinca 2023. Konkretno: kamperima s većom od 3,5 t ukupne težine, ali manjom od 3,5 t ukupne težine, koja su prvi put registrirana prije prosinca 2023., zasad nije potreban GO Box.
Za prikolice nije potrebna vinjeta. Odlučujući čimbenik za uvjet vinjete je težina vučnog vozila ispod 3,5 t Gm. U alpskim tunelima i na prijevojima moguća su druga odstupanja i ograničenja.
Za kampere ispod 3,5 t tzGm potrebna je vinjeta. Kamp kuće preko 3,5 t plaćaju cestarinu prema kilometraži i moraju biti opremljene GO-Boxom, vinjeta nije potrebna. Daljnje razlike i ograničenja moguća su u alpskim tunelima i na prijevojima.
Vinjeta za vozila do 3,5 t dostupna je u digitalnom obliku i kao klasična samoljepljiva vinjeta.
Naljepnica je dostupna u pretprodaji na svim prodajnim mjestima ADAC-a, putem ADAC online shopa ili na telefon +49 89 558 95 96 97 (pon-sub 8-20 h) kao i na benzinskim crpkama uz granicu i u ASFINAG-u. prodajne i naplatne kućice. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.
Digitalna vinjeta vezana je uz registarsku pločicu vozila i dostupna je u svim sudjelujućim podružnicama ADAC-a iu bazama ÖAMTC-a. 10-dnevna vinjeta i nova 1-dnevna vinjeta (od prosinca 2023.) dostupne su online na ADAC portalu za naplatu cestarine. 1-dnevna vinjeta dostupna je samo u digitalnom obliku, a ne kao samoljepljiva vinjeta. Obje vinjete vrijede odmah. Dvomjesečne i godišnje vinjete moguće je naručiti i online u ASFINAG webshopu ili putem ASFINAG aplikacije, ali vrijedi 18-dnevno razdoblje blokade za online kupnju. Najlakše je pak kupiti putem Aircash aplikacije.
Godišnja vinjeta vrijedi od prosinca prije i zaključno sa siječnjem nakon tiskane kalendarske godine. Vinjeta od 2 mjeseca i vinjeta od 10 dana vrijede od slobodno odabranog datuma za navedeno razdoblje.
Ljepljiva vinjeta mora biti pričvršćena na unutarnju stranu vjetrobranskog stakla na način da je jasno vidljiva i kontrolirana izvana; Na motociklima se mora lijepiti na glatki dio koji je teško zamijeniti.
Kako bi se izbjegli problemi tijekom kontrola, vinjete je potrebno skidati s vjetrobranskog stakla nakon što im istekne valjanost.
Dnevna kronika
U sudaru državljana BiH i Srbije u Austriji “nastradala” riba
Nekoliko sati dionica A8 u Gornjoj Austriji između Ried/I. i Haag/H. bila je zatvorena: Nakon spektakularnog sudara kamiona i kombija da se situacija rasčisti trebalo je pretovariti 20 tona ribe.
Bh. državljanin (33) vozio je svoj kamion 1. veljače oko 23.30 sati autocestom A8 Innkreis, u blizini općine Pram, u smjeru Voralpenkreuza. U isto vrijeme, vozač iz Srbije kretao se suprotnim trakom i onda moguće prešao u traku drugog vozača. Odmah zatim došlo je do sudara dva vozila.
Oba su se vozila prikliještila i udarila u središnju betonsku barijeru te su odbačena natrag na cestu. Kamion se prevrnuo i zaustavio preko obje trake. 55-godišnjak je lakše ozlijeđen i nakon prve pomoći prevezen u bolnicu Ried.
Za izvlačenje kamiona trebalo je pretovariti 20 tona ribe. Autoput A8 bio je potpuno zatvoren između Rieda i Haaga nekoliko sati.
You must be logged in to post a comment Login