Ekonomija
Austrija: Rad na crno ponovno ‘cvijeta’ – zbog poskupljenja sve više rada na ‘crno’
Zbog poskupljenja sve je više neurednosti i rada na crno i to ne samo u građevinarstvu, već i u obrtništvu i pomoći u kućanstvu. Stručnjaci kažu da će ova siva ekonomija rasti i u budućnosti.
Osoblje za čišćenje, čuvanje djece i vrtlarstvo – neprijavljeni rad je osobito čest u privatnim kućanstvima, kaže Andreas Kreutzer, koji svake godine telefonski anketira 50.000 kućanstava. “Vidi se da oko 90 posto kućne pomoći nije registrirano, a oko 70 posto dadilja koje su angažirane da čuvaju djecu nezakonito je plaćeno”, rekao je za “Wien heute” anketar Kreutzer iz Kreutzer Fischer & Partner.
Osim toga, komercijalna ponuda je niska. Rad na crno u privatnim kućanstvima očito ima prednosti za obje strane, kaže Kreutzer: “Mnoge su čistačice registrirane u tvrtki i dodatno zarađuju. To znači da bi, kad bi to postalo službeno, morali plaćati više socijalnog osiguranja i također bi bili u drugom razredu porezne progresije – oni to nikako ne žele. A tako je i s poslodavcima. On štedi troškove rada izvan plaće.”
Visoka inflacija dovodi do gubitka prihoda. Stručnjaci kažu da se zato privatnici sve manje ustručavaju zaposliti nekoga na crno. Siva ekonomija će i dalje rasti. Financijska policija pokušava suzbiti veliki rad na crno.
Posebna se pažnja posvećuje sektorima s intenzivnim plaćama, objašnjava njihov voditelj Wilfried Lehner: „To je građevinarstvo, građevinski obrti, ali i čišćenje i zaštita, jer su tamo pritisak plaća i cijena na natječajima posebno jaki. Iz brojki financijske policije ne može se iščitati porast rada na crno”, objašnjava Lehner. Kontrole fokusa su previše različite. No, prvi trendovi idu u tom smjeru.
Lehner kaže da se financijska policija u Beču često suočava s ilegalnim zapošljavanjem stranaca i lažnih poduzetnika, a prije svega s djelomičnim radom na crno. Ljudi su samo marginalno prijavljeni, ali rade znatno više i većinu plaće ubiru bez plaćanja poreza: “Namjerno pratimo radne odnose: kako se bilježi radno vrijeme? Ide li to uz platni list?” Prema Lehneru, borba protiv ilegalnog kockanja pokazuje da su kontrole učinkovite. Zbog racija i kazni, automati u Beču gotovo su nestali.
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
You must be logged in to post a comment Login