Austrija
Austrija: Prva savezna država smanjuje novac za tražitelje azila
U Ministarstvu unutarnjih poslova u tijeku su pripremni radovi na modelu „kartice za beneficije u naturi” za tražitelje azila u osnovnoj skrbi – razgovori sa saveznim državama su u tijeku.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner i državni vijećnik za integraciju Wolfgang Hattmannsdorfer slažu se da bi tražitelji azila u budućnosti trebali primati osnovne usluge putem kartice za beneficije u naturi. Na radnom sastanku u Linzu razgovaralo se o dizajnu takve kartice beneficija i mogućoj pilot regiji u Gornjoj Austriji.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner: “Pripremni rad za karticu za beneficije u naturi u Ministarstvu unutarnjih poslova je u punom jeku. Želimo staviti prijedlog na stol na konferenciji govornika o izbjeglicama. Cilj je spriječiti zlouporabu. Umjesto toga novca, ubuduće će biti dostupan smještaj i hrana, neovisno o tome jesu li ljudi na saveznoj ili državnoj skrbi. U tu svrhu ćemo razviti praktičan, jednostavan i isplativ model iskaznice naknade u naravi.”
“Onima koji bježe od rata i terorizma, naravno, nudimo zaštitu, sigurnost i potrebnu podršku ovdje na licu mjesta. No, ta se pomoć ne smije koristiti na nenamjenski način. Kartica u naturi je dobro rješenje – ljudi dobivaju pomoć koja im je potrebna, uz jamstvo da će potpora biti iskorištena prema namjeni.” – Guverner Gornje Austrije Thomas Stelzer.
“Želimo spriječiti da osnovne usluge teku u inozemstvo ili da budu zlouporabe. Stoga bi, po uzoru na Njemačku i posebno Bavarsku, gdje se kartica već pilotski koristi, trebala biti i kartica za beneficije u naturi za tražitelje azila brzo predstaviti u Austriji.” – ističe integracijski državni vijećnik Wolfgang Hattmannsdorfer.
Prošle su godine njemačke savezne države pristale uvesti beneficije u naravi ili platne kartice za tražitelje azila. Bavarska je sada postala prva savezna država koja je uvela početni model platnih kartica u četiri pilot regije. Dužnosnici Državnog ministarstva unutarnjih poslova Bavarske prezentirali su stručnjacima Ministarstva unutarnjih poslova kartu s početkom djelomičnog rada 20. ožujka:
- Prijenosi novca se ne mogu napraviti
- Nema podizanja gotovine (maksimalno do 50 eura)
- Kupnja je moguća u supermarketima ili trgovinama odjećom
- Pojedinačne grupe usluga su isključene (kockanje)
Istovremeno, u MUP-u traju pripreme za eventualni natječaj.
“Bavarska pokazuje da kartica za beneficije u naturi može funkcionirati. Pažljivo ćemo pratiti tamošnju pilot operaciju za njezinu implementaciju u Austriji”, rekli su savezni ministar Karner, guverner pokrajine Stelzer i državni savjetnik Hattmannsdorfer.
Prvi nacrt trebao bi biti predstavljen na konferenciji predstavnika izbjeglica prije ljeta.Pokrajinski vijećnik Hattmannsdorfer također je ponudio pokretanje pilot operacije u Gornjoj Austriji nakon što se završe pripremni radovi u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Karner i Hattmannsdorfer vide prednosti posebice u ograničenju na potrebne usluge i isključenju mogućnosti prijenosa beneficija u svoju domovinu. „Kartica za beneficije u naturi bitan je korak prema pojednostavljenju sustava i smanjenju zloupotrebe azilanata“, zaključuju Karner i Hattmannsdorfer.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
