Austrija
Austrija protiv nuklearki, ali EU baš i ne
Većina zemalja Europske unije podupire nuklearnu energiju u borbi protiv klimatskih promjena, a Komisija EU želi nuklearnu energiju klasificirati kao “zelenu”, dok je Austrija najveći protivnik.
Kako bi se postigli samonametnuti klimatski ciljevi, većina država EU-a u međuvremenu zagovara klasifikaciju nuklearne energije kao tzv. zelene energije, a time i promicanje modernih nuklearnih elektrana u Europi. Austrija, koja je godinama bila jedan od najvećih protivnika nuklearne energije u Europi, ima malo istomišljenika u europskoj obitelji jer sve je veći broj zemalja koje nuklearne elektrane vide kao budućnost, prenosi APA.
Francuska se smatra pokretačkom snagom nuklearne energije te pokriva 70 posto svojih energetskih potreba nuklearnom energijom. Jasni pobornici nuklearne energije također su istočni susjedi Austrije: Mađarska, Češka, Slovačka i Slovenija, ali i Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Finska. Države raspravljaju o nužnosti atomske energije kao pristupačnog, stabilnog i neovisnog izvora energije, koji je također CO2 neutralan.
Ukupno 14 od 27 zemalja EU trenutno koristi nuklearnu energiju. Hrvatska nema vlastitu nuklearnu elektranu, ali je suvlasnik nuklearne elektrane Krško u Sloveniji. Zajedno 110 reaktora koji rade u EU-u proizvode 765.337 gigavat sati i time 26 posto ukupne proizvedene električne energije. Trenutno postoje novi projekti izgradnje nuklearnih reaktora u Bugarskoj, Finskoj, Francuskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj.
Poljska planira koristiti nuklearnu energiju do 2025. Njemačka i Belgija, s druge strane, odlučile su postupno ukinuti nuklearnu energiju, ali se u Belgiji oko toga kolebaju. Političari u flamanskom i francuskom govornom području Belgije dovode u pitanje planirani datum izlaska i to opravdavaju zaštitom klime.
I u Italiji, koja je ukinula nuklearnu energiju godinu dana nakon katastrofe reaktora u Černobilu 1987., stranke desnog spektra pozivaju na ponovni ulazak. No, Talijani su isti zahtjev odbili na referendumu 2011. godine.
Austrija, Njemačka, Španjolska, Portugal, Danska i Luksemburg također su se usprotivile planovima Europske komisije da nuklearnu energiju klasificiraju kao održivu – bez uspjeha!
Za zaustavljanje projekta bila bi potrebna kvalificirana većina od 20 od 27 država članica, koje također predstavljaju 65 posto stanovništva EU. To se trenutno ne nazire. Čak ni u Europskom parlamentu, gdje bi za veto bila dovoljna obična većina, on nije trenutačno ostvariv. Ministrica zaštite klime Leonore Gewessler (Zeleni) je stoga već zaprijetila tužbom. Upitno je hoće li se i druge države poput Njemačke pridružiti mogućim pravnim koracima.
Austrija nije uspjela ni u tužbi pred Europskim sudom pravde (ECJ) protiv državne pomoći za planiranu britansku nuklearnu elektranu Hinkley Point C. Vlada je 2015. godine pred ECJ-om zahtijevala da se odobrenje Komisije EU za ovu pomoć proglasi ništavnim. Sud Europske unije u Luksemburgu prvostupanjsku je tužbu odbio 2018. godine, a 2020. presuda je potvrđena nakon prigovora Austrije. Austriju je u tom procesu podržao samo Luksemburg.
Austrija je također tužila ECJ u slučaju proširenja mađarske nuklearne elektrane Paks. Presuda se još čeka, ali je vjerojatno da će se presuda Paksu 2 temeljiti na presudi Hinkley Pointa.
I u drugim aspektima Austrija već godinama borbu protiv širenja nuklearne energije u susjednim zemljama na istoku. Izgradnja nuklearne elektrane u Temelinu u Češkoj prije širenja EU-a na istok već je opterećivala odnose između Praga i Beča. Prosvjedovali su i Austrija zbog nepostojanja sigurnosnih standarda u elektranama u blizini granice u Bohunicama i Mochovce u Slovačkoj, Dukovany u Češkoj te Paks u Mađarskoj i Krško u Sloveniji.
Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi u Japanu 2011. godine, EU je prihvatila austrijski poziv za “testove otpornosti” za nuklearne elektrane u Europskoj uniji. Međutim, Austrija je bila jedina zemlja EU-a koja nije pristala na izvješće koje je podnijela Europska skupina za nuklearnu sigurnost i zbrinjavanje otpada (ENSREG) 2012., ali je bila suzdržana. U izvješću nedostaje procjena pojedinih nuklearnih elektrana, njihovih nedostataka i problema. Osim toga, raspored pregleda bio je prekratak, kritizirala je savezna vlada.
Zajedno s Luksemburgom, Austrija je u studenom 2019. godine također blokirala sporazum o programu za sljedeću milijardu eura. U programu se spominje da je nuklearna energija održiva i da može poslužiti za postizanje klimatskih ciljeva. Austrija je već blokirala istraživački program Euratoma 2011., ali je u konačnici odustala od toga nakon što je jačanje sigurnosnih istraživanja ipak ugrađeno u program.
U Vladinom programu 2020. tirkizno-zelena savezna vlada se obvezala svim raspoloživim političkim i pravnim sredstvima boriti protiv “nove izgradnje i širenja nuklearnih elektrana u Europi, posebice u susjednim zemljama”. Posebno treba spriječiti puštanje u rad slovačkih reaktora Mochovce 3 i 4. Strogi antinuklearni kurs dijele manje-više sve relevantne političke snage u Austriji. U Europi, s druge strane, većina je za nuklearnu energiju!?
Austrija
Kurz: Migracijska politika bila je pogrešna, Merkel je kriva za uspon AfD-a
Bivši kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) okrivio je politiku Angele Merkel (CDU) za uspon AfD-a. Migracijska politika od 2015. bila je pogrešna, rekao je za njemački list “Bild”.
“Provođenje pogrešne migracijske politike jamstvo je da će AfD nastaviti rasti”, rekao je. Hitno je potrebno ne samo preispitivanje u duhu i riječima, nego i u djelima. “Godine 2015. iskusio sam kako je kultura dobrodošlice izazvala negativan domino efekt i kako je sve više i više ljudi krenulo put Europe kao rezultat toga”, rekao je Kurz za “Bild”.
Bivši političar smatra da je činjenica da je njemačka vlada sada najavila strožu migracijsku politiku “ispravna” i “apsolutno neophodna”. “Ako pogledate koliko se veliki dijelovi Europe – uključujući Njemačku i Austriju – mijenjaju zbog nekontroliranih migracija, onda možete samo reći: Službeno je da ovaj razvoj nije dobar.”
Druge zemlje bi naravno slijedile ovaj primjer. Ali rekao je da poznaje “mnoge političare koji se boje učiniti nešto protiv čega su mnogi ljudi”. Ne možete namjerno učiniti nešto loše samo zato što biste se inače našli na istoj glasačkoj strani kao i AfD.
Nije skandal što je AfD odobrio Merzov prijedlog u Bundestagu. “Političar treba raditi ono što misli da je ispravno, a ne stalno brinuti tko je za, a tko protiv.”, rekao je Kurz, a prenosi Krone.
Istodobno, Kurz je u intervjuu pozvao konzervativne stranke na političku borbu protiv stranaka poput FPÖ-a i AfD-a. “Desničarske stranke uvijek postaju jake kada konzervativne stranke ne provode dosljedno svoju politiku. Natjecao sam se na dva izbora u Austriji i na oba pobijedio. Prije nego što sam preuzeo dužnost, FPÖ je vodio u anketama. Moj tim i ja smo jasno dobili oba izbora protiv njih.”
Austrija
Za sve vozače u Austriji od sutra važna promjena, ne zaboravite
Godišnja vinjeta za 2024. godinu ističe 31. siječnja 2025. godine. Od 1. veljače na automobile, motocikle i lake kampere potrebno je staviti novu vinjetu ili kupiti i valjati digitalnu vinjetu. Tarifa za godišnju vinjetu iznosi 103,80 eura (automobili) odnosno 41,50 eura (motocikli).
Dostupne su i 2-mjesečna vinjeta, 10-dnevna vinjeta te dnevna vinjeta koja je dostupna od 2024. godine. Može se kupiti samo digitalno i 2025. godine koštat će 9,30 eura za automobile i 3,70 eura za motocikle.
Ako ste zaboravili kupiti digitalnu vinjetu, a ipak želite iskoristiti njezine prednosti, jednostavno se odvezite do najbližeg testnog centra ARBÖ i tamo ćete dobiti odmah važeću digitalnu vinjetu,
Radno vrijeme ispitnih centara ažurira se svakodnevno na www.arboe.at. Uz digitalnu vinjetu, potvrdu o narudžbi, koja sadrži registarsku pločicu, potrebno je čuvati do isteka roka korištenja, ali nema obveze nošenja iste u vozilu.
Nova godišnja vinjeta vrijedi do 31. siječnja 2026. godine.
Austrija
Billa donosi novu čokoladnu senzaciju u Austriju
Lanac supermarketa Billa donosi novi proizvod “ekskluzivno u Austriju” – artikl je već dostupan u trgovinama.
Brend čokolade Feastables svjetski poznatog YouTubera MrBeast od sada će obogatiti ponudu Bille i Bille PLUS. Četiri varijante – Milk Chocolate, Milk Crunch, Peanut Butter i Almond – po prvi su put dostupne u austrijskim trgovinama (referentna cijena: 2,99 eura).
MrBeast, najuspješniji YouTuber na svijetu s preko 300 milijuna pretplatnika, nadahnjuje ljude diljem svijeta svojim videozapisima, a sada svoje popularne čokolade donosi u Austriju.
Zdeslav Jolić, voditelj nabave u Billi, i njegov tim oduševljeni su novim proizvodom: “Veliko nam je zadovoljstvo što MrBeast’s ukusne Feastables čokolade ekskluzivno donosimo u Austriju.”
I dalje: “U Billi smo fokusirani na inovacije i želimo kontinuirano obogaćivati kupovno iskustvo naših kupaca. Uz četiri varijante, zajamčeno je da će se pronaći nešto za svačiji ukus.”
You must be logged in to post a comment Login