Austrija
Austrija protiv nuklearki, ali EU baš i ne
Većina zemalja Europske unije podupire nuklearnu energiju u borbi protiv klimatskih promjena, a Komisija EU želi nuklearnu energiju klasificirati kao “zelenu”, dok je Austrija najveći protivnik.
Kako bi se postigli samonametnuti klimatski ciljevi, većina država EU-a u međuvremenu zagovara klasifikaciju nuklearne energije kao tzv. zelene energije, a time i promicanje modernih nuklearnih elektrana u Europi. Austrija, koja je godinama bila jedan od najvećih protivnika nuklearne energije u Europi, ima malo istomišljenika u europskoj obitelji jer sve je veći broj zemalja koje nuklearne elektrane vide kao budućnost, prenosi APA.
Francuska se smatra pokretačkom snagom nuklearne energije te pokriva 70 posto svojih energetskih potreba nuklearnom energijom. Jasni pobornici nuklearne energije također su istočni susjedi Austrije: Mađarska, Češka, Slovačka i Slovenija, ali i Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Finska. Države raspravljaju o nužnosti atomske energije kao pristupačnog, stabilnog i neovisnog izvora energije, koji je također CO2 neutralan.
Ukupno 14 od 27 zemalja EU trenutno koristi nuklearnu energiju. Hrvatska nema vlastitu nuklearnu elektranu, ali je suvlasnik nuklearne elektrane Krško u Sloveniji. Zajedno 110 reaktora koji rade u EU-u proizvode 765.337 gigavat sati i time 26 posto ukupne proizvedene električne energije. Trenutno postoje novi projekti izgradnje nuklearnih reaktora u Bugarskoj, Finskoj, Francuskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj.
Poljska planira koristiti nuklearnu energiju do 2025. Njemačka i Belgija, s druge strane, odlučile su postupno ukinuti nuklearnu energiju, ali se u Belgiji oko toga kolebaju. Političari u flamanskom i francuskom govornom području Belgije dovode u pitanje planirani datum izlaska i to opravdavaju zaštitom klime.
I u Italiji, koja je ukinula nuklearnu energiju godinu dana nakon katastrofe reaktora u Černobilu 1987., stranke desnog spektra pozivaju na ponovni ulazak. No, Talijani su isti zahtjev odbili na referendumu 2011. godine.
Austrija, Njemačka, Španjolska, Portugal, Danska i Luksemburg također su se usprotivile planovima Europske komisije da nuklearnu energiju klasificiraju kao održivu – bez uspjeha!
Za zaustavljanje projekta bila bi potrebna kvalificirana većina od 20 od 27 država članica, koje također predstavljaju 65 posto stanovništva EU. To se trenutno ne nazire. Čak ni u Europskom parlamentu, gdje bi za veto bila dovoljna obična većina, on nije trenutačno ostvariv. Ministrica zaštite klime Leonore Gewessler (Zeleni) je stoga već zaprijetila tužbom. Upitno je hoće li se i druge države poput Njemačke pridružiti mogućim pravnim koracima.
Austrija nije uspjela ni u tužbi pred Europskim sudom pravde (ECJ) protiv državne pomoći za planiranu britansku nuklearnu elektranu Hinkley Point C. Vlada je 2015. godine pred ECJ-om zahtijevala da se odobrenje Komisije EU za ovu pomoć proglasi ništavnim. Sud Europske unije u Luksemburgu prvostupanjsku je tužbu odbio 2018. godine, a 2020. presuda je potvrđena nakon prigovora Austrije. Austriju je u tom procesu podržao samo Luksemburg.
Austrija je također tužila ECJ u slučaju proširenja mađarske nuklearne elektrane Paks. Presuda se još čeka, ali je vjerojatno da će se presuda Paksu 2 temeljiti na presudi Hinkley Pointa.
I u drugim aspektima Austrija već godinama borbu protiv širenja nuklearne energije u susjednim zemljama na istoku. Izgradnja nuklearne elektrane u Temelinu u Češkoj prije širenja EU-a na istok već je opterećivala odnose između Praga i Beča. Prosvjedovali su i Austrija zbog nepostojanja sigurnosnih standarda u elektranama u blizini granice u Bohunicama i Mochovce u Slovačkoj, Dukovany u Češkoj te Paks u Mađarskoj i Krško u Sloveniji.
Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi u Japanu 2011. godine, EU je prihvatila austrijski poziv za “testove otpornosti” za nuklearne elektrane u Europskoj uniji. Međutim, Austrija je bila jedina zemlja EU-a koja nije pristala na izvješće koje je podnijela Europska skupina za nuklearnu sigurnost i zbrinjavanje otpada (ENSREG) 2012., ali je bila suzdržana. U izvješću nedostaje procjena pojedinih nuklearnih elektrana, njihovih nedostataka i problema. Osim toga, raspored pregleda bio je prekratak, kritizirala je savezna vlada.
Zajedno s Luksemburgom, Austrija je u studenom 2019. godine također blokirala sporazum o programu za sljedeću milijardu eura. U programu se spominje da je nuklearna energija održiva i da može poslužiti za postizanje klimatskih ciljeva. Austrija je već blokirala istraživački program Euratoma 2011., ali je u konačnici odustala od toga nakon što je jačanje sigurnosnih istraživanja ipak ugrađeno u program.
U Vladinom programu 2020. tirkizno-zelena savezna vlada se obvezala svim raspoloživim političkim i pravnim sredstvima boriti protiv “nove izgradnje i širenja nuklearnih elektrana u Europi, posebice u susjednim zemljama”. Posebno treba spriječiti puštanje u rad slovačkih reaktora Mochovce 3 i 4. Strogi antinuklearni kurs dijele manje-više sve relevantne političke snage u Austriji. U Europi, s druge strane, većina je za nuklearnu energiju!?
Austrija
U Austriji postavili dva nova super-radara, kazne pljušte na sve strane
Super-radar u Innviertelu dobio je dvije nove lokacije. Vozači koji vole pritisnuti gas trebali bi biti posebno oprezni na ovim cestama.
Kako bi se povećala sigurnost u prometu, ova napredna tehnologija radi s iznimnom preciznošću. Ono što je posebno nezgodno za prebrze vozače jest činjenica da su uređaji skriveni u automobilima parkiranima uz cestu, izgledajući potpuno neupadljivo.
Riječ je o radarima u glavnom gradu okruga Ried, koji broji oko 13.000 stanovnika. Njihove lokacije mijenjaju se svakog mjeseca, a trenutne su sada objavljene: Bahnhofstraße i Gartenstraße. Na tim će se mjestima mjerenja brzine provoditi do kraja ožujka.
Za razliku od drugih gradova i općina, vlasti u Innviertelu naglasak stavljaju na transparentnost – lokacije radara redovito se objavljuju na internetu.
“Ried ne želi skrivati informacije kako ga se ne bi optužilo za iskorištavanje vozača”, izjavio je šef gradske policije Thomas Zeilinger. Ova mjera već pokazuje rezultate – prema podacima gradske uprave, broj prekršitelja ograničenja brzine znatno se smanjio.
Austrija
U Austriji vozio 230 km/h, sada mu prijeti gubitak vozila
Vozaču prijeti oduzimanje vozačke dozvole i moguća zapljena vozila.
U petak oko 3:00 sata ujutro, Bečanin je svojim automobilom projurio A1 prema St. Pöltenu brzinom od 215 km/h, iako je dopušteno samo 130 km/h. Policijski službenici prometne jedinice pokrajine Beč uhvatili su ga tijekom kontrolne akcije na autocesti A1.
Bečanin (21) zaustavljen nakon jurnjave od 230 km/h
21-godišnjak je navodno prekršio i nekoliko pravila svojim BMW-om, sve dok ga nije susrela civilna patrola pri velikoj brzini te potom i zaustavila.
Brzina je izmjerena radarom, a vozaču sada prijeti oduzimanje vozačke dozvole te moguća zapljena vozila.
Austrija
Veliki šumski požar u Austriji
Požarni alarm u općini Schwarzau im Gebirge! Trenutno 158 vatrogasaca bori se s plamenom u šumskom području.
Šumski požar, koji je izbio u subotu poslijepodne, mobilizirao je više vatrogasnih postrojbi iz Donje Austrije. Požar se širi u visokoalpskom terenu u okrugu Neunkirchen, što dodatno otežava gašenje.
Prema riječima zapovjednika okružne vatrogasne postrojbe u Neunkirchenu, Josefa Hubera, snažan zapadni vjetar stalno uzrokuje nova žarišta požara, a gust dim dodatno otežava akciju gašenja.
Gašenje požara moglo bi potrajati do ponedjeljka
Kako izvještava “ORF”, u akciji sudjeluju 14 vatrogasnih postrojbi s ukupno 158 vatrogasaca. Vatrogasna zračna služba Vatrogasnog saveza Donje Austrije angažirala je dodatnih 46 vatrogasaca. Na terenu su također dvije postrojbe za pomoć u katastrofama i specijalizirana služba za gašenje šumskih požara.
Dodatno je pozvano još 120 pripadnika službi za pomoć u katastrofama radi pojačanja. Dva policijska helikoptera i dva helikoptera privatnih tvrtki nadlijeću pogođeno područje. Uzrok požara još uvijek nije poznat, a prve procjene sugeriraju da bi gašenje moglo potrajati do ponedjeljka.
Upozorenje na opasnost od požara već u četvrtak
Još u četvrtak Austrijske savezne šume (ÖBf) upozorile su na povećan rizik od požara zbog neuobičajeno suhe zime s malo oborina, što je dovelo do velike suhoće šuma.
U Donjoj Austriji, u okruzima Baden i Mödling, na snazi su propisi o zaštiti od šumskih požara, koji zabranjuju loženje vatre, roštiljanje i pušenje. Također je zabranjeno bacanje predmeta poput opušaka i staklenih boca, koji zbog efekta povećala mogu izazvati požare.
You must be logged in to post a comment Login