Austrija
Austrija: Prosječna mirovina u prošloj godini iznosila 1686 eura
Predsjednik Udruge mirovinskih fondova Andreas Zakostelsky smatra da je mirovinski sustav pod velikim pritiskom zbog demografskih kretanja. Stoga poziva na uvođenje obvezne dodatne mirovine iz društva. Komisija za sigurnost u starijoj dobi trebala bi preuzeti konkretan nacrt programa, rekao je Zakostelsky jučer na konferenciji za novinare u Beču.
Predsjednik mirovinskog zavoda zadovoljan je prošlogodišnjim poslovanjem mirovinskog i mirovinskog fonda te istaknuo rast od 6,42 posto, dok je inflacija prošle godine iznosila 7,8 posto. “Morate biti iskreni: niti jedan instrument osiguranja mirovina, ni u Austriji ni u svijetu, ne može imati zadaću pokrivanja inflacije, da tako kažem”, rekao je Zakostelsky.
Komisija za starosno osiguranje, u kojoj su predstavnici svih socijalnih partnera, mora se baviti sva tri stupa mirovinskog sustava, rekao je Zakostelsky. To su zakonsko mirovinsko osiguranje, mirovinsko osiguranje poduzeća i privatno mirovinsko osiguranje.
U usporedbi s ostalim konzervativnim oblicima ulaganja, mirovinski fondovi u posljednjih deset godina bilježe dobre rezultate i ostvaruju prosječan porast vrijednosti od 3,39 posto.
Austrijske savezne obveznice imale su prosječnu izvedbu od 1,06 posto, a štedni ulozi u bankama 1,01 posto. Prosječna inflacija u tom razdoblju iznosila je 2,75 posto. Dugoročna uspješnost mirovinskih fondova u posljednje 33 godine – koliko mirovinski fondovi postoje – bila je 4,95 posto.
Domaći mirovinski fondovi trenutno upravljaju imovinom vrijednom 26,77 milijardi eura za 1,068 milijuna klijenata. Prosječno je 145.828 korisnika prošle godine 14 puta dobilo dodatnu mjesečnu mirovinu od 421 euro – ukupno 859 milijuna eura. Prosječna ASVG starosna mirovina iznosila je 1686 eura.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
Austrija
U Austriji krenule rezervacije za ljetnu sezonu
Unatoč rastućim cijenama i stalnoj ekonomskoj krizi, mnogi stanovnici Austrije ne žele se odreći svog ljetnog odmora u inozemstvu. Popusti za rane rezervacije u turističkim agencijama osiguravaju povećanje broja rezervacija.
Samo iz zračne luke Salzburg možete doći do 153 odredišta za odmor bez presjedanja. Rijetko tko želi propustiti ovu raznolikost na svom ljetnom odmoru. Od karantene zbog Corone, želja stanovnika Salzburga za putovanjem porasla je za 16 posto samo od 2022. do 2023. godine.
Prema Statistici Austria, građani Austrije su više od 14 milijuna puta otišli na odmor u inozemstvo. I taj se trend nastavlja, kaže Petra Stranger, glasnogovornica putničkih agencija: „Unatoč globalnoj krizi i slabljenju gospodarstva, turizam se pokazao vrlo otpornim. Od listopada imamo povećanu potražnju za ljeto 2025. Kupci vrlo rado iskorištavaju popuste za rane prijave jer mogu uštedjeti novac.”
Primjerice, za hotelska putovanja moguće su cijene i do 40 posto niže. Tko ove godine ide na ljetovanje u inozemstvo, morat će izdvojiti više novca, kaže stručnjak: “Poskupljenje je oko tri posto, a to nikoga neće odbiti od putovanja. Imamo mnogo novih putnih odredišta iz Salzburga, uključujući Grčku, Egipat ili na dugim putovanjima.”
Bilo da se radi o dalekim putovanjima ili odredištima na Mediteranu – stanovnici Salzburga svoj odmor uglavnom plaćaju odmah. Ljetovanje na kredit ili obročno plaćanje nije baš uobičajeno u ovoj regiji.
Austrija
D. Austrija planira uvesti zabranu nošenja marama za djevojčice i velike kazne
U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.
Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.
Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.
Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”
U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.
