Austrija
Austrija: Pohađanje škole u prosjeku košta 2200 eura godišnje
Roditelji plaćaju u prosjeku oko 2200 eura godišnje da dijete pohađa školu. Trenutna studija troškova škola koju je provela Radnička komora (AK) pokazuje da najveće troškove imaju učenici AHS viših škola ili strukovnih srednjih i viših škola.
Najniži su troškovi za djecu u nižoj ili srednjoj školi AHS te u osnovnim školama. Troškovno opterećenje najveće je na početku ili na kraju školovanja. Za potrebe studije koju je procijenio Foresight, oko 2500 roditelja s gotovo 4000 školske djece godinu dana (od srpnja 2023. do srpnja 2024.) vodilo je dnevnik o troškovima pohađanja škole njihovog djeteta – od bilježnica do računala do popodnevne skrbi, poduke ili troškova za sportski tjedan. Roditelji su se mogli prijaviti za sudjelovanje u panel studiji, tako da je uzorak bio slučajan.
U prosjeku je godišnje troškovno opterećenje bilo 2.223 eura po djetetu. Srednje škole 2. razine u prosjeku su potrošile 2.592 eura. U osnovnim školama trošak je bio oko 2.254 eura, u AHS nižim i srednjim školama 2.097 eura. Prema obrazovnoj stručnjakinji AK Elke Larcher, razlog različite raspodjele je često visoka cijena računalne opreme i školskog materijala za određene predmete na višim razinama, dok u srednjoj razini 1 učenici odnedavno od države dobivaju jeftina prijenosna računala.
Pojedinačne stavke mogu značajno varirati – nemaju svi roditelji iste troškove svake godine. Praktički svi moraju platiti takozvani školski pribor ili knjige. Prosječna potrošnja je oko 300 eura godišnje. Otprilike tri četvrtine imalo je troškove za “školski materijal i odjeću za određene predmete”. To uključuje, na primjer, opremu za gimnastiku ili radnu torbu ili, u nekim strukovnim školama, pribor za kuhanje ili uniforme. U prosjeku je na njih potrošeno nešto više od 200 eura.
Otprilike trećina roditelja imala je izdatke za računala, tablete i IT – u prosjeku 529 eura. Tu su i troškovi za jednodnevne (55 posto) ili višednevne školske događaje (42 posto), poduku (28 posto) ili doprinose i odbitke (61 posto) ili popodnevnu skrb (37 posto).
Kako godina odmiče, postaje jasno da se većina zapisa o troškovima logično javlja na početku škole. Drugi je vrhunac pred kraj škole, kada ima mnogo ekskurzija ili sportskih tjedana i više nastave. Povećani troškovi nastaju i na kraju prvog semestra, što također uključuje instrukcije i tečajeve skijanja.
Za predsjednicu AK Renate Anderl, hitno moramo “razmotriti da bi pohađanje javne škole trebalo biti besplatno.” Roditelji često moraju platiti velike iznose odjednom, a mnogi to ne mogu učiniti lako. “Uspjeh u školi uvelike je privatiziran”, rekla je Anderl na tiskovnoj konferenciji u utorak.
Kao lijek, AK poziva na masovno širenje cjelodnevnih škola i financiranje škola na temelju indeksa mogućnosti putem kojeg škole s posebnim izazovima dobivaju više sredstava. Osim toga, školski događaji i potpora osobama s poteškoćama u učenju trebaju biti besplatni. Učiteljima bi pak trebalo osigurati proračun s kojim mogu naručiti školski materijal poput bilježnica, olovaka itd. za svoje učenike.
Austrija
“Iznimno loš zrak” – alarm za sitnu prašinu na području Beča
Ograničenja fine prašine prekoračena su u glavnom gradu i oko njega u ponedjeljak. Kvaliteta zraka je već nekoliko dana “izuzetno loša”.
Aplikacije za vremensku prognozu na mobitelima i računalima oglašavaju alarm! Već gotovo tjedan dana u Beču i okolici vlada “izrazito loša kvaliteta zraka”. Razlog tome je trajno visoka razina zagađenja finom prašinom. Na mnogim od 17 mjernih postaja u gradu došlo je do znatnog prekoračenja graničnih vrijednosti.
Trenutna neuobičajeno dugotrajna inverzijska vremenska situacija s malo vjetra uzrokuje nakupljanje čestica u nižim slojevima zraka. Promjena vremena, a time i poboljšanje stanja zraka očekuje se tek krajem tjedna.
Karta Indeksa kvalitete zraka (AQI) u stvarnom vremenu to jasno pokazuje. Nekoliko mjernih postaja svijetli alarmantno crveno: “Nezdravo”. Prema upozorenju: “Učinke na zdravlje mogu osjetiti svi; može postojati ozbiljan zdravstveni rizik za osjetljive skupine.”
I mnoge druge mjerne postaje pokazuju gust zrak, što je još uvijek problematično, barem za osjetljive osobe.
Fina prašina s najsitnijim česticama – PM10 ili PM2,5 – posebno je štetna za zdravlje. Broj označava aerodinamički promjer suspendirane tvari.
To može biti stresno za osobe s osjetljivim dišnim putovima ili ranijim bolestima. Novorođenčad, trudnice ili osobe s ranijim zdravstvenim problemima trebaju izbjegavati dulje vrijeme na otvorenom. Kao zdrav čovjek možete izaći van, ali se ne smijete previše naprezati.
EU je nedavno izdala strože gornje granice onečišćujućih tvari u borbi protiv štetnih emisija: nova ograničenja primjenjivat će se od 2030., između ostalog, na finu prašinu, dušik (NO2) i sumporov dioksid (SO2). Zapravo, prema procjenama EU-a, loš zrak uzrokuje ranu smrt oko 300.000 ljudi svake godine.
Općenito, zagađenje finom prašinom smanjilo se u Austriji posljednjih desetljeća zbog pojačanih mjera zaštite okoliša. Zbog toga jesenska juha od magle postaje sve manje gusta jer se čestice ponašaju kao jezgre kondenzacije.
Austrija
U Austriji nas očekuje hladan tjedan, bit će i snijega
Tjedan je u Austriji počeo pravim zimskim temperaturama. Veliki broj gradova probudio se jutros s temperaturama oko nule, a ono što će obilježiti ovaj tjedan je oblačno vrijeme praćeno jutarnjom maglom.
Magla bi se ovaj tjedan mogla zadržavati i čitav dan, a sredinom tjedna, točnije u srijedu mogle bi past i i prve pahulje snijega. Naime, snježna granica ovaj će tjedan biti znatno niža.
Što se tiče temperatura zraka, one neće prelaziti 7 stupnjeva Celzijusovih, a jutarnje će posvuda biti do maksimalnih 4.
Austrija
Građani Salzburga glasovali protiv S-Linka
Većina stanovnika Salzburga (52,6%) izjasnila se protiv planirane gradske regionalne željeznice S-LINK na referendumu u nedjelju. Otprilike 17 kilometara dug, djelomično podzemni produžetak salzburške lokalne željeznice od glavnog željezničkog kolodvora do Halleina trebao je riješiti prometne probleme zagušenog grada Salzburga.
U anketi je ipak na kraju prevladao skepticizam oko milijarde dolara vrijednog građevinskog projekta.
