Austrija
Austrija odlučila: Tražitelje azila treba obvezivati na društveno koristan rad
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) i predstavnici pokrajina načelno su dogovorili u srijedu novu rezoluciju o azilu.
Dogovorena je valorizacija maksimalnih stopa troškova zbrinjavanja izbjeglica. Osim toga, službenici za izbjeglice žele obvezati tražitelje azila na društveno koristan rad, stoji u jednoglasnoj odluci. Ministarstvo unutarnjih poslova treba izraditi model za to. Sljedeća konferencija o izbjeglicama planirana je za prosinac u Beču.
Za brigu o maloljetnicima bez pratnje trenutno se plaćaju dnevnice od 95 eura. To bi trebalo povećati na 112 ili 130 eura u ustanovama za skrb o djeci i mladima (uključujući bolji omjer skrbi), rekla je predstavnica za izbjeglice iz Gradišća Daniela Winkler (SPÖ) na konferenciji za novinare s Karnerom. Za “osobe s posebnim potrebama”, tj. tražitelje azila s invaliditetom, bolesne osobe ili one kojima je potrebna njega, mjesečna naknada troškova trebala bi se povećati s 2.480 eura na 3.360 eura.
Pokrajine žele u nadolazećim mjesecima pogledati nedavno predstavljen novi model Beča, koji se temelji na stvarnim troškovima, rekao je Winkler. O mogućem proširenju na druge savezne pokrajine raspravljat će se na sljedećoj konferenciji o izbjeglicama. Karner: “Cilj je da i druge savezne pokrajine slijede ovaj model.” No, radi se o složenoj stvari i situacija nije ista u Beču i drugim saveznim pokrajinama.
Već je bilo nekoliko inicijativa i prijedloga na temu obveznog dobrotvornog rada za tražitelje azila. Savezne pokrajine sada su se složile da bi Ministarstvo unutarnjih poslova trebalo razviti model koji proširuje trenutni propis – koji predviđa suradnju u okrugu ili u ime država i općina – na neprofitne organizacije. Još je nejasno kako će se postupati s naknadom troškova ili njezinim trenutnim maksimalnim ograničenjem od 110 eura mjesečno. U svakom slučaju, predstavnik za izbjeglice Gornje Austrije Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP) naglasio je: “Ljudi također imaju obvezu prema zemlji koja ih prima.” To bi poboljšalo prihvaćanje u zajednicama sa susjedstvima i doprinijelo integraciji.
Hattmannsdorfer se također založio da se prognanicima iz Ukrajine da prilika da ostanu na tržištu rada i nakon razdoblja važenja Uredbe o raseljenim osobama. Moramo to brzo razjasniti, pozvao je on. U Gornjoj Austriji samo polovica raseljenih iz Ukrajine prima osnovne usluge. U svakom slučaju, predstavnici savezne države suglasni su da se status prognanika, koji bi istjecao u ožujku, produži za godinu dana. To zahtijeva odgovarajuće odluke na razini EU.
Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu
Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina
Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!
Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
