Foto: Polizei Wien / Facebook

Od svih zemalja EU-a najveći broj zahtjeva za azilom maloljetnih osoba ima Austrija

Austrija ima najveći udio djece tražitelja azila u EU. Prema ovogodišnjem Izvješću o temeljnim pravima Agencije EU za temeljna prava (FRA) sa sjedištem u Beču, objavljenom danas, broj djece bez pratnje koja su podnijela zahtjev za azil u Austriji u 2022. više se nego udvostručio u odnosu na 2021. U 2022. bilo je 13.275 zahtjeva, a u 2021. 5.605 zahtjeva za azil. Time je Austrija na vrhu EU, a slijede je Njemačka (7.275) i Nizozemska (4.205).

Prema izvješću, broj zahtjeva za azilom djece diljem EU također je naglo porastao – s 25.130 zahtjeva u 2021. na 39.520 u 2022. Prema izvješću, broj djece koja traže azil u Austriji također je bio veći u prethodnoj godini nego u migracijskoj kriznoj 2015. godini – tada je u Austriji registrirano 8.275 zahtjeva.

U drugoj polovici 2022. sve veći broj zahtjeva za azil u Austriji doveo je do pada prihvatnih kapaciteta. Prema izvješću, u Austriji je nedostajalo oko 5.000 smještaja. Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) kritizirao je korištenje šatora za smještaj tražitelja azila u vrlo hladnim uvjetima.

Nakon posjeta Austriji, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović uočila je nedostatke u sustavu skrbništva nad djecom bez pratnje. Prema njihovom izvješću, djeci bez pratnje dodjeljuje se pravni zastupnik čim podnose zahtjev za azil, ali se punopravni skrbnici ne imenuju dok djeca od 14 do 18 godina ne budu primljena u postupak azila i smještena u državnu prihvatnu ustanovu.

To bi moglo potrajati tjednima ili mjesecima ako je potrebna procjena dobi. Kako navode iz Ministarstva pravosuđa, osnovana je radna skupina za izradu prijedloga zakonske reforme sustava skrbništva.

Prema izvješću FRA-e, integracijski monitor Ureda za statistiku otkrio je da je dvoje od pet migranata iz Afganistana, Rusije, Sirije i Turske barem povremeno doživjelo diskriminaciju u Austriji.

Diskriminacija je raširenija na radnom mjestu, prilikom traženja posla i u obrazovanju nego u drugim područjima. 33 posto ispitanika iz Srbije i 48 posto ispitanika iz Sirije navelo je da je doživjelo diskriminaciju u ovom kontekstu.

NE PROPUSTITE

LM