S obzirom na rekordnu dobit, očekuje se da će banke doprinijeti konsolidaciji proračuna. AK i ÖGB procjenjuju da bi bankovni porez mogao donijeti 1 milijardu godišnje.

Bankovni porez bit će u središtu pregovora plavo-crne koalicije u srijedu. FPÖ to zahtijeva kao doprinos kreditnih institucija konsolidaciji proračuna i vjerojatno će danas predstaviti odgovarajući model ÖVP-u. O tom se pitanju pregovara u financijskoj skupini koju predvode glasnogovornik FPÖ-a za proračun Hubert Fuchs i, na strani ÖVP-a, čelnik Gospodarske komore Harald Mahrer i glavni tajnik Raiffeisena Clemens Niedrist.

ÖVP je do sada bio striktno protiv takvog bankovnog nameta. Ovaj uvjet bio je jedan od glavnih razloga neuspjeha pregovora vlade sa SPÖ-om. Sada je zahtjev FPÖ-a ponovno na stolu.

Već danima traje žestoka rasprava o prednostima i manama doprinosa banaka konsolidaciji proračuna. U srijedu ujutro, Savez sindikata i Radnička komora gurnuli su ideju naprijed i predstavili svoj model bankovnog nameta – koji bi mogao donijeti oko milijardu eura godišnje.

Samo u posljednje tri godine banke u Austriji ostvarile su ukupnu dobit od 30 milijardi eura. “Bankovna pristojba je pitanje pravde, ne opterećuje gospodarstvo i više je nego opravdana s obzirom na visoke profite”, rekla je savezna direktorica ÖGB-a Helene Schuberth. U to vrijeme bila je i dio pregovaračkog tima SPÖ-a u koalicijskim pregovorima s ÖVP-om i NEOS-om.

Kao što je potvrdila Austrijska nacionalna banka, dobit banaka nakon oporezivanja nedavno je dosegla povijesne vrhunce: 2023. iznosila je 12,6 milijardi eura, nakon što je 2022. već zabilježeno gotovo 10 milijardi. Iznimno visoki prinosi očekuju se i u 2024. godini.

U Austriji banke već moraju plaćati takozvani porez na stabilnost, koji se temelji na ukupnoj imovini institucija. Ovaj je porez uveden 2011. kao odgovor na financijsku krizu koja je započela 2008., tijekom koje su se kreditne institucije morale spašavati milijardama poreznih prihoda. Porez je nekoliko puta smanjivan od 2011. godine i donijet će 152 milijuna eura u 2023. godini.

Ukupno se od 2011. u državnu blagajnu slilo 5,2 milijarde eura od tog nameta za stabilnost. No, spašavanje banke koštalo je Republiku Austriju dobrih 10 milijardi kuna. To ostavlja prazninu od oko pet milijardi. “Sigurno postoji pravni prostor za povećanje bankovnog nameta”, objašnjava stručnjak za porezno pravo AK Dominik Bernhofer.

Prijedlog AK i ÖGB predviđa dvostupanjski model:

Faza 1: Udvostručenje postojećih poreznih stopa na 0,05% za banke s ukupnom bilančnom sumom do 20 milijardi eura ili utrostručenje na 0,1% iznad toga. To bi generiralo porezne prihode od oko 500 milijuna eura godišnje i moglo bi se provesti unutar postojećeg ustavnog okvira.

Faza 2: Privremeni posebni doprinos u iznosu od 100% prihoda iz Faze 1 tijekom razdoblja od pet godina. Time bi se u proračun dodalo dodatnih 500 milijuna eura godišnje.

Ovaj model bi mogao generirati milijardu eura godišnje od banaka – za razdoblje od 2025. do 2029. godine.

“Kako bi se pravno osigurao poseban doprinos, on bi trebao biti osmišljen kao ustavna odredba”, rekao je Bernhofer.

Prosječni Amerikanac ima financijsku imovinu od nešto manje od 260.000 eura nakon odbitka dugova. To odgovara više od tri puta većoj financijskoj imovini prosječnog Austrijanca (70.410 eura).

To pokazuje aktualna financijska studija Allianza; podaci dolaze iz Eurostata i drugih reprezentativnih izvora. Naravno, gledajući SAD kao primjer, treba imati na umu da one nemaju dobro razvijen državni mirovinski sustav kao Austrija. Zato Amerikanci više ulažu u dionice. Austrijanci su također niže rangirani na ljestvici kada je riječ o financijskoj imovini.

Najbogatiji građani EU su Danci. Slijede Nizozemci i Belgijanci, svaki s više od 100.000 eura po stanovniku. Austrijanci su tek na jednom od središnjih mjesta u EU nakon Talijana, Francuza i Iraca.

Grčka je na posljednjem mjestu među ispitanim zemljama EU s financijskom imovinom po stanovniku od 21.140 eura. Međutim, iz tablice se jasno vidi da Austrijanci nisu pri vrhu ljestvice kada je riječ o financijskoj imovini po glavi stanovnika.

U Austriji, uz socijalnu državu, gdje se već poziva na rezove, velik je kapital pohranjen u nekretninama. Ovdje je došlo do velikih povećanja vrijednosti. Prema Remaxu, prosječna obiteljska kuća trenutačno stoji oko 330.000 eura.

Nakon 115 godina završava povijest tvrtke za trgovinu namještajem Leiner. Kika/Leiner danas nakon zatvaranja zatvara svojih zadnjih 17 lokacija. Bez posla će ostati oko 1350 zaposlenika.

Nekada najveći austrijski lanac namještaja već je neko vrijeme u krizi: od 2013. godine dogodile su se tri promjene vlasništva i dva stečaja. Lanac je početkom prosinca povukao svoj plan restrukturiranja koji je predao dva tjedna ranije i pokrenuo stečaj.

Južnoafrička Steinhoff grupacija je 2013. kupila domaćeg diva namještaja od tadašnje vlasničke obitelji Koch. Kika/Leiner je u to vrijeme bio drugi najveći trgovac namještajem nakon XXXLutza, s oko 7500 zaposlenih na 73 lokacije u Austriji i istočnoj Europi i prometom od 1,2 milijarde eura.

Steinhoff je 2018. prodao lanac namještaja u hitnoj prodaji Signa grupi, koju vodi tirolski investitor Rene Benko. Novi vlasnik prodao je podružnice Kike u istočnoj Europi XXXLutzu.

Godine 2023. Benkova Signa prodala je nekretnine kika/Leiner tvrtki Supernova koja se bavi nekretninama sa sjedištem u Grazu, a poslovanje s operativnim namještajem voditelju maloprodaje Hermannu Wieseru. Ubrzo nakon toga tvrtka je prvi put pokrenula stečaj. Nakon drugog bankrota u studenom 2024. Wieser nije uspio pronaći svježa financijska sredstva niti investitora.