Austrija
Austrija: Obitelji s djecom ove godine mogu dobiti i do 2000 eura bonusa
Obitelji s djecom i ove će godine dobiti više stotina eura dodatne financijske olakšice. To uključuje subvencije za samohrane roditelje, troškove čuvanja djece, ali i porezne olakšice.
Inflacija od 4,3 posto u veljači nastavlja povećavati cijene, koje su često već visoke – samo više ne rastu tako brzo kao prije samo nekoliko mjeseci. Od toga posljednje dvije godine posebno pate obitelji s djecom. Mnogi od njih ove godine još uvijek imaju stotine eura pomoći.
Osim obiteljskog dodatka, obiteljskog dodatka i dodatnog dječjeg doplatka, postoje razne nove potpore, povećana sredstva i pomoći – na primjer za troškove školovanja ili brige o djeci – za koje se još uvijek možete prijaviti i dobiti isplatu 2024. godine.
U Gradišću je ove godine ponovno dostupna subvencija za samohrane roditelje. Iznos je 200 eura po djetetu, a od četvrtog djeteta paušalno se plaća 750 eura. Prijave su moguće još do 15. studenog 2024. Uvjeti za podnošenje zahtjeva su da je glavno prebivalište podnositelja zahtjeva u Gradišću, da svako dijete koje je uzeto u obzir ima pravo na obiteljski dodatak i da je neto prihod kućanstva 1.700 eura mjesečno ako imate jedno dijete, 2.000 eura za dvoje djece, 2.300 eura za troje djece i od četvero djece ne prelazi 2600 eura mjesečno. Uzimaju se u obzir i akontacije alimentacije i uzdržavanja.
Obiteljski bonus Plus povećan
U sklopu poreznog izjednačavanja za 2023. godinu obitelji ponovno mogu zatražiti obiteljski bonus od 2000 eura po djetetu do 18 godina i 650 eura po djetetu starijem od 18 godina. Svi koji već uzimaju u obzir obiteljski bonus pri izračunu svoje mjesečne plaće, čak će imati koristi od povećanog iznosa od 700 eura za 2024. za djecu stariju od 18 godina.
Dodatni dječji doplatak raste na 700 eura
Povećat će se i dodatni dječji doplatak s 550 na 700 eura za 2024. godinu. Oni ljudi koji nemaju pravo na obiteljski dodatak zbog niskog poreza na dohodak imaju pravo na njega. Također se prvi put u poreznom izjednačavanju može podnijeti zahtjev za doplatak za više djece u novom iznosu od 21,19 eura po djetetu (prije 20 eura).
1450 eura kao bonus za obiteljsko vrijeme
Takozvani obiteljski vremenski bonus – odnosno iznos koji se dobiva tijekom očevog dopusta – u kolovozu je retroaktivno udvostručen na oko 1450 eura mjesečno. To je 47,82 eura po danu umjesto dosadašnjih 23,91 eura. Vrijedi od kolovoza 2023. Osim toga, obiteljski dodatak za vrijeme (FZB) više se neće uračunavati u doplatak za brigu o djetetu.
Porezne olakšice za djecu
Porezne olakšice povećavaju se do 9,90 posto. To se također odnosi na porezne olakšice za samohrane roditelje i osobe koje zarađuju.
150 do 960 eura kao bonus za brigu o djeci
Dodatak za brigu o djeci u Gornjoj Austriji povećan je na 80 eura mjesečno od siječnja 2024. Time će oni koji ispunjavaju uvjete ove godine dobiti ukupno 960 eura dodatnih sredstava.
Zahtjevi su da se ne koristi besplatna ponuda za čuvanje djece (dječji vrtić bez doprinosa do 13:00 sati), da dijete ima najmanje 37 mjeseci i da živi u zajedničkom kućanstvu s jednim roditeljem u Gornjoj Austriji. Osim toga, roditelj i dijete moraju biti državljani Austrije ili EU. Zahtjev se može podnijeti online ili izravno u pokrajinu Gornja Austrija za cijelu kalendarsku 2024. godinu. Prilozi uz prijavu nisu potrebni.
Istodobno, Radnička komora Donje Austrije također podržava obitelji s dodatkom od 150 eura za brigu o djeci do kraja lipnja 2024. Prijavu je moguće podnijeti i online.
261 euro kao obiteljski dodatak
Obiteljski doplatak u Koruškoj ove je godine između 58 i 261 eura. To je dostupno obiteljima s niskim prihodima u Koruškoj, a izračunava se na temelju neto obiteljskog prihoda i broja članova obitelji. Potpora se može tražiti najviše 48 mjeseci i svakih šest mjeseci mora se ponovno podnijeti zahtjev.
Nakon prestanka isplate doplatka za njegu djeteta moguć je prvi zahtjev za obiteljski doplatak. Stvarni iznos na temelju prihoda i broja djece može se izračunati pomoću internetskog kalkulatora pokrajine Koruške.
Školski bonus se povećava na 116 eura
Uz obiteljski doplatak i porezne olakšice, naknada za početak školovanja za ovu će se godinu povećati sa 105,80 eura na 116,10 eura po djetetu. Isplata će biti na jesen zajedno s doplatkom za rujan.
Školske potpore
Ovisno o saveznoj državi i prihodima, obitelji također imaju pravo na pomoć za školovanje. To iznosi do 300 eura po djetetu u Štajerskoj ili Salzburgu i do 200 eura po djetetu u Tirolu. Potrebna je prijava.
Kampanja “U školu spremni!” isplaćivat će se dva puta u tekućoj školskoj godini. To rezultira iznosom od 150 eura po djetetu po semestru. U drugom semestru Sodexo bonove moguće je iskoristiti i za odjeću ili hranu. Do sada su ti bonovi bili namijenjeni samo za školski pribor. Sve koji na to imaju pravo obavijestit će Ministarstvo socijalne skrbi.
Austrija
Dođe li Kickl na vlast, u Austriji se spremaju velike promjene
U ovoj godini planiraju se urediti razne izmjene i smanjenja dodatnih primanja za nezaposlene i umirovljenike. To bi za neke dodatno olakšalo život, dok bi drugi morali računati sa znatno manje novca.
Ove godine mnogi ljudi u Austriji vjerojatno će doživjeti neke promjene u pogledu dodatnih prihoda. To ne utječe samo na primatelje AMS naknada, poput naknade za nezaposlene ili hitne pomoći, već i na umirovljenike.
Kao dio paketa štednje FPÖ-a i ÖVP-a, najavljeno je da će dodatni prihodi prilikom primanja naknade za nezaposlene ili hitne pomoći biti smanjeni ili čak u potpunosti ukinuti. Pozadina ove mjere je da je njezina namjera vratiti više ljudi puno ili nepuno radno vrijeme. Očekuje se da će to ove godine rezultirati uštedama od oko 80 milijuna eura.
Paket mjera štednje uključuje mjere ukupne vrijednosti 6,4 milijarde eura za uravnoteženje proračuna u 2025. godini. O tome je izvijestio Finanz.at. Budući da ove mjere još nisu konačno donesene, trenutačno se primjenjuje maksimalni dodatni dohodak koji iznosi granicu dohotka od 551,10 eura mjesečno.
U koalicijskim pregovorima dviju stranaka trebao bi se dogovoriti i novi “paušalni porez na učinak”. Prema prijedlogu ÖVP-a, to predviđa da se dodatni prihodi pri primanju mirovine oporezuju samo jedinstvenom stopom od 20 posto. Također će se ukinuti doprinosi za socijalno osiguranje. To bi značilo da ako zaradite 500 eura dodatnih prihoda mjesečno, morate platiti samo 100 eura poreza – a ostalo bi vam 400 eura neto.
Ovo se pravilo također treba primijeniti na prekovremeni rad u cijelosti. Odluka o ovom “paušalnom porezu” još se čeka jer su trenutačno u tijeku pregovori oko plavo-crne koalicije.
Postoji i posebna privremena uredba za mirovine do kraja 2025.: Svatko tko dodatno zaradi tijekom mirovine može dobiti do dodatnih 112,98 eura mjesečno. Konkretno, dio doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se odnosi na osiguranu mirovinu plaća savezna država – do 10,25 posto dvostrukog iznosa graničnog dohotka. To odgovara dodatnoj olakšici do 1.355 eura godišnje, budući da će se posebna plaćanja nastaviti naplaćivati kao i dosad.
Ako se prekorači godišnja granica dodatnog dohotka od 8.100 eura (od 2024.) za doplatak za skrb o dohotku, samo iznos iznad tog limita mora se vratiti iz doplatka za skrb o djeci ili naknade za roditeljski dopust.
Nova granica prihoda za primanje obiteljskog dodatka i stipendije za studente je 17.212 eura bruto godišnje. Također je revalorizirana početkom godine. Prethodno je ograničenje iznosilo 16.455 eura i tek je retroaktivno u ljeto 2024. podignuto na taj iznos.
Beč
Kongresna industrija Beču će u 2025. godini osigurati više od 350.000 noćenja
Kongresna industrija izuzetno je važan ekonomski faktor za austrijski glavni grad. U prosjeku, kongresni gost dnevno potroši više od 500 eura. Kako bi učvrstio poziciju jednog od vodećih kongresnih gradova, Grad Beč odlučio je promijeniti marketinšku strategiju, a ona uključuje i rebrendiranje.
Bečki velesajam ima novo ime. Donedavno poznat kao Messe Wien, sada će ulogu Beča kao tražene destinacije za održavanje raznoraznih događanja jačati pod imenom VIECON – Vienna Congress & Convention Center. Novi brend dio je sveobuhvatne marketinške strategije Grada Beča koji je nedavno preuzeo bečki velesajam.
Bečko gospodarstvo uvelike profitira od činjenice da se austrijska metropola ubraja u najpopularnije međunarodne kongresne destinacije. Cilj rebrendiranja jest osnažiti tu poziciju i dovesti je do samog vrha. Ime Messe Wien (hrv. bečki velesajam) sve je manje odgovaralo međunarodnoj upotrebi. Odluka o promjeni imena nije bila samo jezične prirode, već i zato što su, u posljednje vrijeme, prihodi od kongresa, konvencija i konferencija znatno veći od onih koje donosi sajamsko odnosno izložbeno poslovanje. Ime VIECON na međunarodnoj razni mnogo bolje može dočarati i predstaviti ponudu te se uspješno obratiti ključnim partnerima. Navedeno dokazuju i prve pozitivne reakcije poslovnih partnera.
Kongresni gosti važna su ciljna skupina za bečku ekonomiju jer troše dvostruko više novčanih sredstava od posjetitelja koji u grad dolaze u slobodno vrijeme. Prosječni kongresni gost u Beču potroši oko 550 eura dnevno. Ovi prihodi pozitivno utječu na bečku gastronomiju i hotelijerstvo te domaći sektor usluga, osiguravajući tako tisuće radnih mjesta.
VIECON je za tekuću godinu već osigurao 45 događanja, među kojima je i pet velikih kongresa. Jedna od najvećih i najvažnijih manifestacija svakako je Godišnji kongres Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti (ESCMID) koji će se održati u travnju. Očekuje se da će zbog ovog kongresa glavni grad Austrije posjetiti oko 20.000 gostiju.
Osim toga, bečki VIECON bit će domaćin međunarodnih korporativnih manifestacija poput „Check Point CPX Event” koja okuplja stručnjake na području kibernetičke sigurnosti, a ondje će se održati i najveća europska konferencija na području biofarmacije „BIO-Europe”.
Samo dosad dogovorene konferencije i kongresi gradu će u 2025. godini osigurati više od 350.000 noćenja. Svaki euro koji Beč investira u kongresnu industriju, generirat će dodatnu vrijednost od 15 eura. Upravo je iz toga vidljivo koliko je kongresna industrija važna za austrijski velegrad.
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
