Austrija
Austrija: Novi bonus uz jednostavnu prijavu, moguće dobiti i do 300 eura bonusa
Popravak kućanskih aparata može dodatno financijski opteretiti mnoga kućanstva. Od 1. siječnja bonus za popravak u cijeloj Austriji od 200 eura ponovno je dostupan 2024. godine. U Beču će na proljeće biti moguće dobiti i dodatnih 100 eura kao vaučer.
U Beču je planirano ponovno izdavanje vaučera za popravak u Beču u proljeće 2024. Potpora je bila dostupna i prošle godine u iznosu do 100 eura. Još uvijek nije određen datum od kada će vaučer za popravak ponovno biti dostupan. Prema Gradu Beču, to bi se trebalo dogoditi u proljeće 2024. godine.
“Vienna voucher” za popravak može se iskoristiti samo kod svih tvrtki koje sudjeluju u programu financiranja u takozvanoj mreži popravaka u Beču. Svi popravci svih predmeta koji se nude kao dio usluga sudjelujućih tvrtki za popravak prihvatljivi su za financiranje, kao što je navedeno u smjernicama za financiranje.
Svaki vaučer za popravak pokriva troškove popravka do 50 posto, ali najviše 100 eura bruto troškova popravka. Procjena troškova može se čak financirati u iznosu od 100 posto – ali najviše do 55 eura. Uplaćeni iznos odmah će se oduzeti od fakture.
Ovo isključuje popravke elektroničkih i električnih predmeta. U tu svrhu dostupan je nacionalni bonus za popravak. Zahtjev za vaučer za popravak u Beču moguć je od objave jednostavnom registracijom na mein.wien.gv.at.
Do 200 eura kao bonus za popravak u cijeloj Austriji
Od početka godine ponovno se može prijaviti i austrijski bonus za popravak do 200 eura. Pokriva 50 posto ukupnih troškova po podnesenoj potvrdi, do najviše 200 eura. Bonus se dodjeljuje po potvrdi. Nakon razdoblja od tri tjedna novi račun se može podnijeti na web stranici repairbonus.at pomoću QR koda. To znači da se bonus za popravak može zatražiti više puta po osobi.
Prema podacima Ministarstva zaštite klime, prošle je godine diljem Austrije iskorišteno ukupno 480.000 bonova. Najčešći popravci uključuju one za pametne telefone, perilice posuđa, perilice rublja i aparate za kavu.
Sigurnosni mehanizam, koji je obnovljen u rujnu 2023., osigurava isplatu bonusa izravno podnositeljima zahtjeva. Prethodno korisnici moraju sami platiti iznos popravka. Bonus za popravak se zatim prenosi izravno na bankovni račun korisnika. Ovaj sigurnosni mehanizam namijenjen je sprječavanju zlouporabe bonusa. Prijavu ili voucher možete podnijeti na web stranici repairbonus.at.
Bonus između ostalog podržava popravak gotovo svih električnih uređaja koji se koriste u privatnim kućanstvima. To uključuje uređaje s kabelom za napajanje, baterije, akumulatore ili solarne module. To se odnosi na aparate za kavu, televizore, pametne telefone i prijenosna računala, kuhala za vodu, ali i e-bicikle i bušilice.
Austrija
U Austriji sve više super-radara, kazne pljušte na sve strane
Zamjena odnosno pretvorba i moderniziranje starih radarskih uređaja u tzv. “super radare” je u punom jeku. Prva bilanca je već poznata.
Sve više i više starih radarskih uređaja trenutačno se postupno zamjenjuje diljem države, uključujući Gornju Austriju. Novi sustavi su precizniji i imaju manju toleranciju mjerenja.
Do sada je već preinačeno gotovo svih 20 sustava u Gornjoj Austriji, a ove će godine biti zamijenjeno i nekoliko preostalih. “OÖN” je također nedavno izvijestio o “Super Radaru” i promjeni.
“Uređaji se mijenjaju iz tehničkih razloga”, doznaje “Heute” iz državnog odjela za promet policije u Gornjoj Austriji. Iako su stari uređaji bili precizni, novi su ipak precizniji i zato uhvate više prometnih prekršitelja. Problem su prometne ceste poput A1 kod Linza. Tamo ima mnogo traka i često se mijenjaju trake. “Uređaj tada mora moći odrediti na koje se vozilo posebno odnosi povećana brzina”, kažu stručnjaci iz pokrajine Gornje Austrije.
No radarski uređaji sve više bljeskaju ne samo na autocestama, već i u mnogim sredinama i gradovima. Uz trajno postavljene sustave, često su u uporabi pokretna radarska vozila. Ovi “tajni radari” uređaji hvataju vozače, a da oni to ne primijete.
Kazne pljušte na sve strane, a ponekad govorimo i o stotinama kazni u samo jednom danu.
Austrija
Austrija: Počinje testna faza za upozorenje mobitelima
Testna faza za sustav upozorenja koji šalje automatizirane poruke na mobitele u slučaju oluja, ekoloških katastrofa ili kriza počinje u Austriji u ponedjeljak. U listopadu će konačno biti u potpunosti predstavljen i sami model.
“AT-Alert” – automatska upozorenja o katastrofi ili kriznim situacijama mobitela u slučaju oluja, “prijetećih policijskih situacija” ili tehničkih opasnosti kao što su kemijske nesreće – sada je konačno pred vratima. Novi sustav upozoravanja stanovništva ući će u posljednju testnu fazu diljem Austrije od 9. rujna. Ako sljedećih tjedana sve bude glatko, “pravi rad” će započeti 5. listopada.
Međutim, testna faza ne znači da će se testna upozorenja slati diljem zemlje od 9. rujna. Umjesto toga, to bi se dogodilo samo u pojedinačnim zajednicama, okruzima ili područjima, objasnio je voditelj Centra za upravljanje krizama i katastrofama Elmar Rizzoli. Bez iznimke, svi koji su u testnom prostoru i imaju mobitel sa sobom bili bi obaviješteni. Građani u blizini granice također bi mogli dobiti upozorenja iz susjedne savezne države.
Tehnički napor za one koji su upozoreni je gotovo ravan nuli: jer novi “Cell Broadcast System”, koji, između ostalog, implementira EU direktivu, ne zahtijeva aplikaciju niti registraciju. Primanje takvih poruka jednostavno je potrebno aktivirati na mobitelu.
Upozorenja na katastrofe i krizne situacije izdaje ili Ministarstvo unutarnjih poslova ili državni centar za uzbunjivanje. Time se želi ubrzati protok informacija. Ewald Litschauer, tehnički voditelj odjela za vatrogastvo i civilnu zaštitu pokrajine Donja Austrija, ističe prednost da “nisu potrebne dodatne aplikacije na mobitelima i nije potrebna registracija stanovništva na bilo kojoj usluzi”.
Austrija
Radnik u Austriji radio 45 godina, a nije mogao u mirovinu
Nakon 45 godina rada, 60-godišnji vozač kamiona iz okruga Schärding želio je uzeti dobro zasluženu mirovinu teškim radom. Zaposlenik je bio zapanjen: osiguravajuće društvo odbilo je njegovu prijavu.
Da bi ostvarili pravo na mirovinu za težak rad, zaposleni moraju obavljati aktivnosti koje se prema uredbi smatraju posebno stresnim. To uključuje, na primjer, neredovan noćni rad ili redoviti rad u toplim ili hladnim uvjetima.
Muškarcima se fizički naporan rad smatra čak i ako sagore najmanje 2000 kalorija u osam sati rada. Tako je bilo i sa 60-godišnjakom: osim što je vozio kamion, često je morao dizati i nositi teške terete.
Ipak, njegov je zahtjev mirovinsko osiguravajuće društvo odbilo. Razlog: očito je odradio premalo mjeseci napornog rada.
AK Schärding je stoga podnio tužbu protiv odluke u njegovo ime – s uspjehom. Nakon opisa muškarca i vještačenja, sud je utvrdio da 60-godišnjak ispunjava sve potrebne uvjete.
“Koliko god je tužba koju smo dobili zadovoljavajuća za našeg člana, često moramo shvatiti da ovo nažalost nije izoliran slučaj,” objašnjava predsjednik AK Andreas Stangl. “To još jednom pokazuje da se teški radni propisi hitno moraju popraviti u interesu osiguranika.”
Radni pritisak, dugo radno vrijeme, nedostatak osoblja ili smjenski rad toliko bi opteretili sve više ljudi da ne bi izdržali do normalne dobi za mirovinu. “Mora im se olakšati odlazak u mirovinu nakon napornog rada”, kaže Stangl.
