Austrija
Austrija: Cijene hrane i dalje su visoke, evo za koliko su poskupjele neke stvari
Nakon što su cijene hrane od rujna 2021. porasle i do 44 posto i dalje su ostale na visokoj razini. Košarica s 40 odabranih namirnica i drogerijskih proizvoda od prosinca 2022. do prosinca 2023. poskupila je za 1,6 posto. Pokazuje to aktualni monitor cijena iz Radničke komore (AK).
Sukladno tome, cijene jeftinih proizvoda u bečkim supermarketima gotovo da nisu porasle između prosinca 2022. i prosinca 2023., ali su i dalje skupe. U prosincu 2022. godine košarica je u prosjeku koštala 72,40 eura, a u prosincu 2023. koštala je nešto manje od 74 eura.
Opća inflacija u prosincu bila je znatno viša i iznosila je 5,6 posto. Međutim, prema AK-u, jeftini proizvodi su od rujna 2021. poskupjeli za 44 posto.
Cijene su se na početku gotovo udvostručile
Od početka vala poskupljenja u rujnu 2021. godine, dugo su poskupljenja bila gotovo samo najjeftiniji proizvodi, pri čemu su se cijene nekih gotovo udvostručile, navodi AK u emisiji. Prema AK, krumpir je skuplji oko 102 posto, suncokretovo ulje oko 99 posto, penne tjestenina oko 90 posto, a brašno oko 88 posto više.
Još uvijek na visokoj razini cijena
Od ožujka 2023. cijene su ponovno blago pale. Na godišnjoj razini (prosinac 2023. u usporedbi s prosincem 2022.), 13 od 40 proizvoda – uključujući maslac za čaj, suncokretovo ulje i jaki deterdžent – sada je ponovno malo jeftinije, četiri proizvoda ostaju na istoj razini cijena kao i prethodne godine.
Prema AK-u, cijene brendiranih proizvoda su porasle oštrije: brendirana roba poskupjela je u prosjeku za 4,2 posto između prosinca 2022. i prosinca 2023. U prosincu 2023. potrošači su morali platiti 4,5 posto više za brendiranu hranu nego prije godinu dana.
Za AK monitor cijena prikupljene su cijene hrane u sedam bečkih supermarketa i diskontera (Hofer, Lidl, Penny, Billa, Billa Plus, Interspar, Spar). Osim toga, u siječnju su uspoređivane cijene drogerijske robe u online shopovima i poslovnicama BIPA-e, DM-a i Müllera.
Austrija
Poznato kolika je bila prosječna satnica u Austriji prošle godine
U Austriji postoje velike razlike u plaćama po satu ovisno o djelatnosti, saveznoj državi, obrazovanju i spolu. U 2024. godini izvršena je procjena satnica u Austriji. Jasno, zbog različitih promjena ove će godine rasti satnice.
Sada je konačno dovršena vrlo složena procjena: satnica (bruto) konačno je poznata. Ona je u prosjeku iznosila 17,49 eura. Međutim, postoje ogromne razlike unutar sektora, ali i među spolovima. No, udio onih koji moraju raditi za nisku satnicu od 11,66 eura ostao je isti već 15 godina (14,1 posto).
“Obuka ima jasan pozitivan utjecaj na potencijal zarade”, sažima generalni direktor Austria Statistik Tobias Thomas. Zaposlenici s višom ili višom tehničkom diplomom dobivali su gotovo duplo više bruto po satu od osoba s najviše obveznom školskom spremom. “Obrazovanje se isplati.”, ističe on
Prema istraživanju, najviše se zarađuje u opskrbi energijom (27,12 eura), zatim u informacijsko-komunikacijskim (24,63 eura) te financijskim uslugama i uslugama osiguranja (24,42 eura). Najniža bruto satnica bila je u ugostiteljstvu, ali u iznos od 11,16 eura nije uračunata napojnica.
U maloprodaji, drugoj najvećoj industriji, ljudi su u prosjeku zarađivali 15,30 eura po satu. Također zanimljivo: ljudi u kvalificiranim zanatima zarađivali su nešto više od 17,93 eura od uredskih radnika od 17,21 eura.
U svim su sektorima bruto satnice žena bile niže od bruto satnica muškaraca. Dok muškarci zarađuju 18,69 eura, žene tek 15,73 eura, odnosno 15,8 posto manje. Uostalom, 2006. godine ta je vrijednost iznosila 22,7 posto. Međutim, žene su i dalje znatno češće radile za niske plaće (20,6 prema 9,4 posto).
Gledano po obrazovnim kvalifikacijama, prosječno se zarađuje 13,15 eura bruto po satu s obveznom školskom svjedodžbom, 17,08 eura s pripravničkom kvalifikacijom i 20,42 eura s BHS maturom. Za zaposlenike s visokom ili višom stručnom spremom bruto plaće po satu iznosile su 24,17 eura i stoga su bile 1,8 puta veće od osoba s najviše školskom spremom.
Prema saveznim pokrajinama, najveća primanja bila su u Vorarlbergu 19,48 eura, a najmanja u Gradišću 15,40 eura. Vorarlberg je savezna država s najvećom razlikom u plaćama žena i muškaraca. Razlika u plaćama između spolova bila je najmanja u Beču.
Austrija
Jučer zabilježen novi potres u Austriji
U subotu, 1. veljače 2025., zabilježen je potres u blizini Judenburga (Štajerska). Kako javlja “GeoSphere Austria”, neki stanovnici Štajerske su “blago osjetili potres i također ga akustički percipirali”.
U subotu 1. veljače 2025. zemlja se zatresla zapadno od Judenburga (Štajerska). Kako prenosi “GeoSphere Austria”, radilo se o potresu magnitude 2,3. Stoga se ne očekuju štete na objektima ili slično. U području epicentra neki su stanovnici Štajerske osjetili potres, a neki su ga i čuli, zaključili su stručnjaci.
Austrija
Pivo će u Austriji zbog jednog razloga poskupjeti za 11 centi
Ako kod kuće imate puno (još uvijek) punih ili praznih pivskih boca, možete biti sretni: vrijednost praznih pivskih boca raste. Prvi put u više od 40 godina povećan je depozit piva, i to značajno.
Nakon više od 40 godina, polog za staklene boce za višekratnu upotrebu povećat će se s 9 centi (prethodno 1,2 šilinga) na 20 centi u nedjelju. Prema Udruzi pivara, staklene boce pogođene povećanjem depozita su one koje se trenutno polažu s 9 centi u automatima za povrat u supermarketima: to uključuje klasične pivske boce od 0,5 litara, ali i bijele staklene boce s čepom na navoj.
Budući da su “90 posto” ovih staklenih boca za višekratnu upotrebu pivske boce, Udruga pivara kaže da je inicirala, pregovarala i provela povećanje depozita. “Nizak depozit očito je doveo do toga da sve više ljudi baca boce i tako onemogućuje njihovo recikliranje”, objasnio je nedavno predsjednik Udruge pivara Karl Schwarz.
Staklene boce za višekratnu upotrebu koje završe u staklenoj ambalaži umjesto da se vrate u supermarket nedostaju pivovarama i drugim proizvođačima pića i, prema udruzi, nanose milijunsku štetu industriji. “Pretpostavljamo da će veći depozit osigurati skraćenje intervala povrata”, rekao je direktor Udruge pivovara Florian Berger.
U udruzi očekuju da će povećanje pologa rezultirati većim brojem vraćenih boca. “Ovim se štedi puno resursa u energetski vrlo intenzivnoj proizvodnji staklenih boca”, kaže predsjednik udruge Schwarz. Staklene boce za višekratnu upotrebu mogu se puniti do 40 puta.
