Austrija
Prošle godine u Austriji zabilježen manji broj zločina iz mržnje nego u 2022.
U Austriji je prošle godine neznatno pao broj zločina motiviranih predrasudama, a najčešći motivi bili su ideološki razlozi, etničko podrijetlo i vjera.
Broj prijavljenih “zločina iz mržnje” lagano je pao prošle godine, s 5865 u 2022. na 5668. Najčešći motiv bila je ideologija (2706), zatim nacionalno ili etničko podrijetlo (1612) te vjera (700 slučajeva), priopćilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova. Oko 20 posto zabilježenih zločina dogodilo se na internetu.
Zločini iz mržnje dalje se dijele na seksualnu orijentaciju (446), boju kože (293), spol (248), dob (176), invaliditet (144) ili društveni status (136) onih koji su bili motivi počinitelja. Kad je riječ o motivu “svjetonazora”, dominiralo je kršenje Zakona o zabrani nacizma te oštećenje imovine i poticanje, iako su osumnjičenici u vrlo malom broju slučajeva imali izravan kontakt s pogođenima. Sukladno tome, tri četvrtine svih objava mržnje na internetu istaknulo je kršenje zakona o zabrani (920 motiva).
Na žrtve fizičkog nasilja, s druge strane, sve više utječe dob ili spol. 90 posto kaznenih djela u te dvije skupine odnosilo se na djela protiv života i tijela, slobode, časti ili spolnog integriteta. Nasilje nad osobama s invaliditetom ili queer osobama također je često fizičko (80 posto prijavljenih zločina).
U kategoriji “Vjera”, u kojoj je ukupno porastao broj prijavljenih kaznenih djela (2022: 630), najviše je kaznenih djela iz područja antisemitizma prije antimuslimanskog. Svaki drugi antisemitski zločin bio je kršenje zakona o zabrani. Tome odgovara i stanje na internetu: tri od četiri antireligiozne objave mržnje registrirane su kao antisemitske (67 motiva). Napadi motivirani predrasudama na “sveta mjesta” rezultirali su 99 postotnom štetom na imovini, prvenstveno s antikršćanskim motivima.
Tjelesne ozljede, materijalna šteta i opasne prijetnje prvenstveno su bile usmjerene protiv muslimana, ali i protiv osoba koje su postale žrtve zbog svog rodnog identiteta ili seksualnosti. Posebno su se mizogini zločini događali na “privatnim mjestima zločina”. Rasizam zbog “boje kože” prvenstveno je zabilježen kao fizički napad, govor mržnje, kršenje zakona o zabrani, oštećenje imovine i vrijeđanje.
Od svih motiva za predrasude najviše je porasla seksualna orijentacija, čak 20 posto, u odnosu na 2022. godinu. Prema izvješću, nijedna od devet “skupina žrtava” u javnim prostorima nije tako ugrožena kao one “seksualne orijentacije”. 47 posto prijavljenih kaznenih djela protiv ove skupine dogodilo se u javnosti.
Kao i prethodne dvije godine, počinitelji su često bili tinejdžeri. Ta se dominacija povećala u zločinima protiv beskućnika, kao i u motivima “roda” i “ideologije”. 17-godišnjak koji je navodno u ljeto 2023. godine ubio dvoje beskućnika trenutno je u pritvoru u Beču. Udio počinitelja sa stranim državljanstvom iznosio je 28 posto, daleko ispod udjela ukupne stope kriminala (46 posto), iako su strani osumnjičenici registrirani za svaki drugi motiv predrasude temeljen na starosnoj pripadnosti, mizoginiji ili antimuslimanskim osjećajima. S druge strane, u zločinima iz mržnje tri od četiri osumnjičenika su iz Austrije ako su registrirani kao ideološki, antisemitski, homofobni, protiv invaliditeta ili motivirani bojom kože.
U statistiku su uključena samo ona kaznena djela za koja su policijske istrage već dovršene. Tijekom razdoblja snimanja policija je riješila 68,7 posto svih kaznenih djela motiviranih predrasudama, što je gotovo ista stopa kao i prethodne godine.
Zločini iz mržnje bilježe se zasebno od 2020. godine; prvo izvješće posvećeno je zločinima motiviranim predrasudama 2021. godine (5464 slučaja). No, može se pretpostaviti da je broj neprijavljenih slučajeva znatno veći. Institut za visoke studije (IHS) trenutno s Ministarstvom unutarnjih poslova radi kvantitativnu i kvalitativnu studiju o policijskim istragama i istragama kao i o analizi mogućih preventivnih mjera protiv zločina iz mržnje i govora mržnje.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
