Austrija
U rujnu stiže novi klima bonus i trebao bi biti veći nego prošle godine
Savezna vlada također obećava klimatski bonus ove godine. O njegovom iznosu i početku isplate vodi se žestoka rasprava.
Klimatski bonus bit će isplaćen treći put ove godine. I dok je drugi val isplate bonusa iz 2023. još u tijeku, iznos klimatskog bonusa za ovu godinu i početak isplate trenutno su predmet tirkizno-zelenih koalicijskih pregovora.
U načelu, klimatski bonus financira se iz godišnjeg prihoda savezne vlade putem poreza na CO₂. Ovaj porez plaćaju sve tvrtke koje uvoze goriva u Austriju ili ih proizvode u zemlji. Izvorno je osnovni iznos klimatskog bonusa iznosio 100 eura, s mogućih do 200 eura za odrasle, ovisno o tome gdje živite. U 2022. iznos je čak udvostručen kroz prilagodbu troškova života.
Prošle je godine glavno prebivalište ili veza javnog prijevoza određivala visinu klimatskog bonusa. Osnovni iznos za odrasle povećan je na 110 eura (minimalni iznos) zbog dodatnog prihoda od poreza na CO₂, a maksimalni iznos popeo se na 220 eura.
U principu, ovaj bi sustav trebao ostati na snazi ove godine – ali neočekivani prihod mogao bi biti bogatiji 2024. godine.
U intervjuu za “Heute”, kancelar Karl Nehammer otkriva da će klimatski bonus ove godine biti “najmanje 120 eura, ovisno o tome gdje živite” – to bi bilo najmanje povećanje od 10 eura u minimalni iznos. Ali ima još toga, uvjereni su stručnjaci.
U tom kontekstu, Peter Amreich, predsjednik inicijative za prigradsku vožnju, ukazuje na nedavno povećanje cijene CO₂ na 45 eura po toni CO₂, što odgovara povećanju od 38 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ta se prilagodba već primjećuje u cijenama goriva i lož ulja.
“Stoga izričito pozivamo na značajno povećanje klimatskog bonusa za 2024. na maksimalni iznos, ovisno o tome gdje živite, između 150 i 300 eura”, rekao je Amreich.
ÖAMTC i Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo) također podržavaju zahtjev. “U 2023. cijena CO₂ porasla je za osam posto, klimatski bonus za deset posto”, objašnjava Wifo stručnjakinja Claudia Kettner za ORF “Mittagsjournal”.
Vlada o tome još ne želi previše razmišljati. Ministarstvo zaštite klime naglašava da se treba pričekati na stvarne dodatne prihode od poreza na CO₂ jer će se bonus u konačnici financirati iz tih prihoda.
Konačni iznos klimatskog bonusa za 2024. bit će dogovoren početkom ljeta. Ministarstva financija i klime tada će objaviti koliki će iznos biti. Kao i dosad, isplata bi trebala krenuti u rujnu.
Austrija
Građani Austrije idu na odmor više nego ikad prije
Prošle su godine ljudi u Austriji putovali na odmor više nego ikada prije. Većina turističkih destinacija je u inozemstvu.
Iako rastuće cijene i dalje predstavljaju veliki teret za ljude u Austriji (izvješće “Heute”), želja za putovanjem ostaje neslomljena. Kako pokazuju podaci “Statistik Austria”, Austrijanci odnosno građani Austrije su 2023. putovali više nego ikad prije. Opada i broj odlazaka na godišnji odmor automobilom.
Ukupno je u prošloj godini bilo 27,01 milijuna godišnjih odmora s noćenjem, oko osam posto više nego 2022. U usporedbi s razinom putovanja u 2019. godini prije pandemije korona, odmori su porasli za više od četvrtine.
Više od polovice svih godišnjih odmora u 2023. godini provedeno je u inozemstvu. S oko 20 posto svih odmora u inozemstvu, Italija je bila najpopularnije odredište za odmor, a slijede je Njemačka (16 posto), Hrvatska (13 posto), Španjolska i Mađarska. Oni koji su godišnji odmor proveli u inozemstvu, u prosjeku su ostali sljedećih sedam dana. U Austriji je odmor obično trajao oko tri dana. Većina putovanja unutar zemlje vodila je u Štajersku i Donju Austriju.
Najčešće korišteno prijevozno sredstvo i dalje je automobil. S oko 60 posto, putovanja automobilom na odmor dosegnula su najnižu razinu od početka vođenja evidencije 2006. Međutim, u usporedbi s 2022., putovanja zrakoplovom su porasla, čineći oko 18 posto svih putovanja na odmor. Treći najčešće korišteni način prijevoza bio je vlak (oko 15 posto svih putovanja na odmor). Udio putovanja vlakom ostao je na visokoj razini prethodne godine (2022.: 15,3 posto).
Gotovo četvrtina stanovništva nema godišnji odmor. Koruška je imala najveći udio “ne-putnika” od 30 posto, a slijedi je Gradišće s oko 28 posto. Više od polovice onih koji nisu putovali rekli su da “nisu imali razloga putovati”. Uz to, po trećina je kao glavne razloge za ostanak u Austriji navela “financijske razloge” (33 posto) i “zdravstvene razloge ili ograničenu pokretljivost” (33 posto).
Austrija
U sred bijela dana u Beču izboden muškarac
Bečka policija je u utorak ujutro reagirala na Pirquetgasse u 22. okrugu. Rečeno je da je neposredno prije toga došlo do uboda nožem. Uz veliki broj policajaca, dežurao je i spasilački helikopter.
Prema riječima glasnogovornice policije, akcija je izvedena oko 11 sati. Dva muškarca su se posvađala, a svađa je nedugo zatim eskalirala. Tijekom svađe jedna od osoba je, kako se navodi, izvadila nož i njime napala drugu. Prema informacijama policije, druga osoba je teško ozlijeđena u predjelu gornjeg dijela tijela. I osumnjičenik je zadobio lakše ozljede.
Tiskovni ured bečke profesionalne službe spašavanja rekao je za “Heute” da su muškarci koji su sudjelovali u napadu 22-godišnjak i 47-godišnjak. Prvi je zadobio manje posjekotine i prebačen je u bolnicu. Stariji je zbog ozbiljnih uboda nožem morao biti prebačen u bečku bolnicu, a potom u šok sobu.
Osumnjičenik (22) je privremeno uhićen. Dvojica muškaraca još nisu ispitana.
Austrija
Kultni brend otvara svoju prvu trgovinu u Beču, traže i radnike
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, njemački liječnik, Klaus Märtens, izumio je kvalitetne i prilično čvrste čizme. Od tada su postali sastavni dio pop i counter kulture. Sada se u rujnu otvara Dr. Martens trgovina u Beču. Gdje točno – ostaje tajna. Već je poznato da se traže zaposlenici.
Čizme imaju apsolutni kultni status na skinhead sceni, u punku, na wave i dark wave sceni, na EBM sceni te također na BDSM i kink sceni. Čizme sa svojim nepogrešivim izgledom zapravo imaju vrlo opuštenu priču o porijeklu.
“Rat je završavao i svi su izjurili van i počeli pljačkati. Ali dok je većina ljudi tražila dragocjenosti poput nakita i krzna, ja sam našao posljednje, nešto kože, igala i konca za šivanje i napravio si par čizmi koje sam smislio”, kaže izumitelj Klaus Märtens. Prva tvornica Doc Martens otvorena je u Münchenu već 1952. jer su cipele “Dr Märtens” bile toliko popularne, a potražnja velika, piše Heute.
Uskoro su se čizme vrlo dobro prodavale radnicima. Zato što su potplate bile neosjetljive na ulje, benzin i kiseline. Brzo su stekle popularnost kao radne čizme među vojnicima, poštarima, policajcima i tvorničkim radnicima. Popularnost je rasla i nastavila se nesmanjenom brzinom.
Pravi hit među radničkom klasom
Ubrzo je njemački liječnik Märtens prodao licencu Engleskoj. Čizma je tada dobila zakrivljenu “kožnu kapu” na prstima i žuti konac za šivanje. Ovaj žuti konac je i dalje zaštitni znak Dr. Martens – a 1. travnja 1960. godine osnovan je Dr. Martens nešto drugačijeg izgleda kao čizma s osam rupa za vezice.
Onaj tko Dr. Martens pogurao na političku arenu 1960-ih bio je Tony Benn, socijalist u britanskom parlamentu. Činjenica da se zauzimao za prava radnika i sindikata učinila je cipelu s ovom političkom težinom ikonom radničke klase i njezinih simpatizera – s jedne strane. S druge strane, visoko je cijenili i nasilni desničarski ekstremisti.
Cipela se sada može kupiti u raznim veličinama, visinama i bojama, ali karakterističan oblik nije mijenjan od 1960-ih godina. Usput, čizme se više ne proizvode u Engleskoj i Njemačkoj. Proizvodnja je sada u Aziji. To nije utjecalo na popularnost. Čizma je i ostala popularna do danas!
