Austrija
Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
Kada je riječ o kvaliteti života stanovništva u starijoj dobi, Austrija i dalje zaostaje za ostalim zemljama EU. Pokazuje to istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču. Postoji jaka podjela na zapad i istok unutar Austrije.
Razvoj kvalitete života starijih osoba u Austriji ispitivan je u razdoblju duljem od deset godina na velikom, reprezentativnom uzorku odraslih osoba u dobi od 65 godina i više, varijable spol, zdravstveno stanje i regija bile su oslonac, ali su uzete u obzir i veze sa socioekonomskim čimbenicima.
Multidisciplinarni istraživački tim predvođen Richardom Felsingerom, Judit Simon i Geraldom Haidingerom iz Centra za javno zdravstvo na MedUni u Beču procijenio je podatke iz ankete o zdravlju austrijske statistike iz 2006., 2014. i 2019. od 10.056 ljudi. Kvaliteta života prema samoprocjeni stoga se malo poboljšala u nekim područjima. To uključuje smanjenje nejednakosti u obrazovanju, veće prihode i napredak u pristupu uslugama socijalne podrške.
Ipak, značajne razlike ostaju: mlađe starije osobe, osobe s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja te stanovništvo zapadnih saveznih država prijavljuju znatno višu kvalitetu života. Nasuprot tome, u posebno su nepovoljnom položaju, prema rezultatima, osobe starije životne dobi, osobe s niskim primanjima ili s kroničnim bolestima, kao i stanovništvo Beča i ostatka istočnog dijela zemlje.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Austrija i dalje zaostaje: u mnogim zemljama EU broj godina zdravog života po osobi porastao je posljednjih desetljeća. U ovoj zemlji te vrijednosti stagniraju od 2008. godine.
Godine 2021. prosječan broj godina života u dobrom zdravlju u Austriji bio je 61,3 godine za žene i 61,5 godina za muškarce, što je ispod prosjeka EU (64,2 odnosno 63,1 godina). Regionalna razlika također je upečatljiva: u zapadnim saveznim državama kao što su Tirol ili Vorarlberg, ljudi imaju znatno više zdravih godina života nego na istoku.
Ne treba se čuditi podjeli zapad-istok, rekao je autor studije Richard Felsinger za ORF Beč: “Jer to zapravo odražava očekivani životni vijek i opći životni vijek, koji se stalno povećava prema zapadu.” Čimbenici poput bolje kvalitete zraka , zdraviji stil života na Zapadu i također možda bolju društvenu mrežu.
Ono što se istaknulo: Iako žene imaju lošije rezultate u mnogim područjima kvalitete života, te razlike gotovo potpuno nestaju kada se uzmu u obzir faktori kao što su prihod i obrazovanje. “Ovo naglašava središnju ulogu socioekonomskih uvjeta kao poluge za poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi. Od ovoga bi vjerojatno imale koristi posebno žene koje u Austriji u prosjeku primaju znatno manje mirovine od muškaraca, rekao je Felsinger.
Rezultati su pokazali u kojoj mjeri socioekonomske, rodno specifične i regionalne nejednakosti oblikuju kvalitetu života u starijoj dobi. “Naša analiza može pružiti čvrstu osnovu za prilagođene političke mjere kako bi starije osobe ne samo mogle živjeti dulje, već i živjeti zdravije i ispunjenije živote”, rekao je autor studije.
Austrija
U Beču nestala 15-godišnja Dina, za njom traje potraga
U Beču traje potraga za 16-godišnjom djevojkom Dinom. Dini se gubi trag od 17. svibnja, a obitelj moli za pomoć u pronalasku.
Njezin opis je objavljen na stranici Oesterreichfindeteuch.
Ime: Dina M
Dob u trenutku nestanka: 15 godina
Spol: ženski
Prebivalište: Beč
Nestala od: 17.05.2025.
Dina M, 15-godišnjakinja iz Beča, nestala je 17.05.2025.
Dina je u trenutku nestanka imala 15 godina, a posljednji put je viđena 17.05.2025. u 14:00 sati u Austriji, savezna pokrajina: Beč, okrug: 12., poštanski broj: 1120, ulica: nepoznata. Ima tamnosmeđu kosu i visoka je između 160 i 165 cm. Nema posebnih obilježja.
Svaka informacija je važna i može pomoći u pronalasku nestale osobe!
Austrija
Preminuo mladić koji je pronađen u teškom stanju na ulici u Beču
Kao što se i strahovalo, preminuo je državljanin Bangladeša koji je krajem prošlog tjedna pronađen na pločniku u bečkom okrugu Favoriten. Ovaj 27-godišnjak bio je žrtva teškog fizičkog nasilja – uzrokovanog ili prikrivenom prometnom nesrećom, ili brutalnim premlaćivanjem.
Trenutno su za istražitelje sve opcije moguće u ovom misterioznom slučaju koji se dogodio u Grenzackerstraße, prometnoj ulici koja vodi od Verteilerkreisa prema Wienerbergu. Naložena je obdukcija preminulog azijskog migranta, koji je preminuo u noći sa subote na nedjelju, a koja bi trebala rasvijetliti okolnosti smrti. Kriminalistička policija za sada ne može isključiti ni prometnu nesreću s bijegom vozača, ni nasilno kazneno djelo.
Poziv policije mogućim svjedocima
Jedino što je za sada sigurno jest da je teško ozlijeđeni muškarac pronađen u noći s četvrtka na petak oko 1 sat ujutro, kako leži na pločniku s teškim ozljedama glave i lica, u blizini jedne benzinske crpke i autosalona. Nešto dalje nalazi se i Pernerstorfer Steg – pješački most koji počinje kod Ettenreichgasse i prelazi četverotračnu cestu. Policija pretpostavlja da je upravo tamo možda započeo incident – bilo u obliku premlaćivanja, bilo kao posljedica nesreće.
Zbog toga policija hitno traži svjedoke koji su 15. svibnja 2025. između 00:55 i 01:15 sati primijetili nešto sumnjivo na toj lokaciji. Istragu vodi specijalizirani tim za zločine protiv života i tijela pri bečkom LKA-u (Kriminalističkom uredu).
U službenom priopćenju policija dodatno naglašava da su ozljede nastale kao posljedica “tupog nasilja”, da su okolnosti još uvijek potpuno nejasne, te da se istraga vodi u svim mogućim smjerovima.
Austrija
(VIDEO) Austrija i Slovenija novom tunelskom cijevi rješavaju veliki problem gužvi
Izgradnja nove cijevi osam kilometara dugog tunela Karavanke, koji povezuje Sloveniju i Austriju, trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, no to neće odmah rezultirati onime zbog čega se nova cijev i gradi – smanjenjem prometnih gužvi.
Kao i kod postojeće tunelske cijevi, četiri kilometra nove cijevi nalazit će se u Sloveniji, a četiri u Austriji. Austrijanci su svoj dio nove tunelske cijevi iskopali u rujnu 2021., dok su radovi na slovenskoj strani započeli u kolovozu 2020. godine. Razlog tomu je kašnjenje Slovenije u izboru izvođača radova.
Turska tvrtka Cengiz İnşaat, koja gradi i određene dionice Koridora 5C u Bosni i Hercegovini, odabrana je za izvođača radova. Sloveniju će ti radovi stajati 160 milijuna eura. Planirano je da nova tunelska cijev, koja se nalazi na sjeverozapadu Slovenije, odnosno jugoistoku Austrije, bude puštena u promet u ožujku sljedeće godine.
No ni tada se prometne gužve neće odmah smanjiti jer slijedi rekonstrukcija stare tunelske cijevi Karavanki, koja bi trebala trajati do 2029. godine. Tijekom rekonstrukcije stare tunelske cijevi, izgrađene u razdoblju od 1987. do 1991., sav će promet biti preusmjeren u novu tunelsku cijev. Rekonstrukcija će stajati 60 milijuna eura. Po završetku radova, obje će tunelske cijevi biti u funkciji.
Jedan od najvećih izazova u izgradnji nove tunelske cijevi bila je struktura tla. Riječ je o tunelu kojim se koristi velik broj putnika iz zapadne Europe prema Bosni i Hercegovini, kao i onih koji iz Bosne i Hercegovine putuju prema zapadu Starog kontinenta.
