Austrija
Austrija: Sve više mjesta i općina želi uvesti ograničenje od 30 km/h
Prošle je godine 19 ljudi poginulo, a tisuće su ozlijeđene u nesrećama na cestama Donje Austrije. Kako bi se smanjio broj, VCÖ i 56 općina u državi pozivaju na ograničenje is 30 km/h u gradu i reformu propisa o cestovnom prometu.
U Bad Fischau-Brunn (okrug Wr. Neustadt) dopuštena brzina smanjena je zonu po zonu s 50 na 30 km/h. To sada vrijedi za sve općinske ceste. Iznimka ostaju samo tri državne ceste koje prolaze kroz grad. “To je oko dva kilometra koja nedostaju, ali tu ne uspijevamo”, kaže gradonačelnik Reinhard Knobloch (ÖVP).
Općina je već nekoliko puta pokušala smanjiti brzinu u cijelom gradu i zato što državne ceste vode pored škola. Osim toga, mjerenja općine pokazala su da 85 posto svih sudionika u prometu vozi i brže od 50 km/h. No državna vlast uvijek je odbijala zahtjeve, kaže Knobloch, “jer je državna cestovna mreža namijenjena opsluživanju prometa više razine i stoga nisu planirana smanjenja brzine.”
Jedina iznimka je dionica neposredno ispred osnovne škole, gdje je brzina vozila ograničena na 30 najmanje za vrijeme nastave. Inače, Općina trenutno može postaviti samo informativne ploče – poput “Oprez, djeco”. Čak su i autobusne stanice na kojima autobus mora stati na ulici dobrodošle, jer to naravno usporava promet.
Vlasti su svoje negativne odluke temeljile na cestovno prometnim propisima koji, međutim, datiraju iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Knobloch stoga poziva na reviziju: „Šezdesetih godina prošlog stoljeća fokus je bio na motornom vozilu i sve je bilo prilagođeno motornom vozilu. Situacija se od tada znatno promijenila i svaki sudionik u prometu treba imati jednak tretman.”
Konkretno, Knobloch bi volio da zajednice imaju svoje mišljenje. “Našom općinom prolazi državna cesta i želim da oni koji ovdje žive mogu predložiti ili reći nešto.” Tempo 30 bi naišao na “veliku prihvaćenost” među stanovništvom, kaže načelnik, zbog čega je i on podržava inicijativu VCÖ-a.
Za 30 km/h je i općina Achau (okrug Mödling), gdje se čak i općinsko vijeće izjasnilo za to. U zajednici od 1500 stanovnika sijeku se dvije glavne ceste. Mjesto uglavnom trpi zbog prometa, kaže gradonačelnik Johannes Würstl. Osobito bi mnogi kamioni koristili ceste kako bi uštedjeli dio cestarine za kamione na južnoj autocesti (A2) ili brzoj cesti S1.
Würstl vjeruje da bi se tome moglo suprotstaviti ograničenjem brzine od 30: “Mislim da bi ruta kroz Achau tada bila mnogo manje atraktivna.” U isto vrijeme, policija bi mogla puno učinkovitije provoditi kontrole brzine, “jer to čini razlika u tome vozi li netko 60 umjesto 50 ili umjesto 30 50, mogli biste djelovati mnogo učinkovitije.”
No prijašnji pokušaji da se dobije iznimka za mnogu djecu koja idu u školu, na primjer, propali su, kao u Bad Fischau-Brunn, kaže Würstl: “To nam je teško razumjeti.” jer za stanovništvo to znači “višu kvalitetu života “. To je već slučaj na općinskim cestama.
Ali ne samo male zajednice, već i gradovi poput Schwechata žele više fleksibilnosti kada su u pitanju državne i savezne ceste: „Bilo da cijeli grad u konačnici treba postati zona od 30 km/h ili to možete ili želite učiniti za određene ulice, odlučit će se ako dobijemo pravo glasa ”, kaže gradska upraviteljica Karin Baier (SPÖ).
Prema Baieru, nadležnost ne treba jednostavno prenijeti samo na općine; savezne države također mogu ostati uključene. Međutim, gradski je cilj dovesti gradski promet na obilaznice. “Vjerujemo da bi više od 30 područja to sigurno podržalo.” Istovremeno, kontrole brzine na državnim i saveznim cestama trebale bi biti lakše provodive, “neki to ne žele shvatiti drugačije”.
Uz to, s Tempom 30 mogli bi se stvoriti ciljani poticaji, smatra Baier. Iako je Schwechat grad s više od 20.000 stanovnika, „još uvijek možete puno hodati ili voziti bicikl, a jedan od načina može biti i da usporite tempo tako da kažete: ‘Mogu držati tempo i voziti bicikl. ‘ Onda bismo možda imali više sportskih građana.
U svojoj inicijativi s Austrijskom udrugom gradova i više od 230 općina i gradova, VCÖ stoga poziva Saveznu vladu i Nacionalno vijeće da odmah prilagode zakonske zahtjeve u Propisima o cestovnom prometu kako bi gradovi i općine mogli odrediti maksimalnu brzinu od 30 km/h kao maksimalnu brzinu u gradu tamo bez ograničenja i prepreka mogu primijeniti gdje smatraju da je to razumno s obzirom na potrebno prometno okretanje.”
U Donjoj Austriji 56 općina nedavno je potpisalo inicijativu. Rezolucija je prije nekoliko dana predana i ministrici prometa Leonore Gewessler (Zeleni). “Sporiji tempo znači veću sigurnost i bolju kvalitetu života za lokalno stanovništvo. To dovodi do manje smrtnih slučajeva na cestama i uzrokuje manje emisija koje su štetne za klimu”, naglasila je Gewessler i obećala svoju potporu.
Prema Gewessler, nacrt zakona za reformu propisa o cestovnom prometu trenutno se izrađuje u Ministarstvu prometa “kako bi se unaprijedio zahtjev peticije i što je brže moguće proveo.” Međutim, nije moguće dati konkretan raspored. Vjerojatno će proći neko vrijeme dok se ograničenje brzine od 30 km/h ne primijeni posvuda kao u Bad Fischau-Brunn ili Achau.
Austrija
Na A10 u Austriji kaos, u velikoj gužvi cestu blokirali i klima prosvjednici
Duhovi su jedan od vikenda s najprometnijim putovanjima u godini – rano na Duhove zabilježene su prometne gužve u Salzburgu i Tirolu. Na A10 (Tauernautobahn) u Salzburgu, promet je usporen ispred područja jednog gradilišta. Povremeno su kolone bile 28 kilometara natrag do čvorišta Salzburg. Putnici su gubili između tri i ponekad pet sati vremena. Usred prometne gužve, klimatski aktivisti blokirali su promet na A10 i u Salzburgu, kao i na cestama u Tirolu i Vorarlbergu. .
Tisuće turista iz Austrije i Njemačke krenulo je na jug tijekom produženog vikenda – a kaos u prometnoj gužvi na autocesti Tauern bio je gotovo neizbježan.
Kao da to nije dovoljno, oko 10:30 sati nekoliko klimatskih aktivista zalijepilo se na A10 u Salzburgu i na Fern Passu u Tirolu, uzrokujući još dulja kašnjenja. Aktivisti su također izazvali opstrukcije u Hohenemsu u Vorarlbergu. Policija je brzo stigla na mjesto događaja kako bi spriječila nered.
Četiri djelatnika ASFINAG-a opskrbljivali su vozače koji su čekali u prometnoj gužvi bocama vode koje su iz predostrožnosti bile pohranjene u odjelu za održavanje autocesta u Salzburgu.
Već u petak stvorio se zastoj dugačak i do 20 kilometara. Zastoji u prometu zabilježeni su i na graničnim prijelazima.
Kilometarske gužve bile su i u susjednoj Švicarskoj. Touring Club Switzerland (TCS) objavio je na platformi X da su automobili stajali u redu od 16 kilometara ispred tunela Gotthard. Gubitak vremena za vozače ondje je bio do dva sata i 40 minuta.
Austrija
Billa zbog zdravstvenog rizika povlači ovaj proizvod
Billa i Billa Plus sada povlače biljni maslac zbog potencijalnog rizika za zdravlje. Rečeno je da je kontaminiran bakterijama.
Billa i Billa Plus sada povlače biljni maslac zbog potencijalnog rizika za zdravlje. Mole se kupci da ne konzumiraju proizvod. Rečeno je da je kontaminiran bakterijom “Listeria monocytogenes”.
Radi se o proizvodu “Die Grillerei Herbal Butter AMA 100 grama” s rokom trajanja 13. srpnja 2024. Zalihe pogođenog proizvoda više se neće prodavati, rekla je grupa Rewe u priopćenju za javnost. “Pogođeni proizvodi koji su već kupljeni sada se mogu vratiti bez računa.”
Pronađene bakterije uglavnom su bezopasne za zdrave odrasle osobe, objašnjava bavarski Državni ured za zdravlje i sigurnost hrane. U zdravih ljudi tijek varira od simptoma sličnih gripi kao što su vrućica i bolovi u mišićima do povraćanja i proljeva.
Međutim, postoji opasnost za trudnice. U ekstremnim slučajevima bakterijska infekcija može dovesti do mrtvorođenčadi, prijevremenog poroda ili trovanja krvi, ističu inspektori za hranu.
Austrija
Kontrolori karata u Beču napadnuti 168 puta
Sigurnost je uvijek problem u Wiener Linien. Od početka pandemije bilježi se porast napada, ali za razliku od prošlih godina napada je ipak nešto manje.
U cijeloj mreži bečkog javnog prijevoza radi 330 djelatnika zaštite i službe, od kojih 120 radi izravno u službi sigurnosti Wiener Linien. Provjeravaju kućni red i uvjete prijevoza.
Ako se putnici ne pridržavaju pravila, zaposlenici će razgovarati s njima. Kako bi ovo bilo što nenasilnije, velik dio obuke snaga sigurnosti također se sastoji od deeskalacije i samozaštite.
S putnicima se najčešće mora razgovarati jer njihovi psi nemaju brnjicu ili zato što se netko vozi skuterom ili skateboardom na stanici podzemne željeznice, rekla je glasnogovornica Wiener Liniena. U većini slučajeva dovoljan je jedan razgovor. Ako to ne uspije, putnici će biti istjerani sa stanice ili iz vozila. Ako se to ne poštuje, policija će biti uključena u pružanje podrške.
Od 2018. svi zaštitari u Wiener Linien opremljeni su kamerama na tijelu. Oni mogu snimati slike i zvuk i namijenjene su deeskalaciji i dokumentiranju. Odgovarajući zaposlenik na licu mjesta odlučuje treba li uključiti kameru, a razlikuju se četiri kategorije:
➤ Situacija prijeti eskalacijom
➤ Situacija eskalira
➤ kritična situacija
➤ situacije koje spašavaju živote
Ako zaposlenik uključi kameru, mora to unaprijed najaviti riječima: „Sada snimamo“. Wiener Linien smatra korištenje kamera pozitivnim. Na primjer, situacije su već ublažene, “osim toga, incidenti se mogu transparentno obraditi korištenjem kamera”, kažu iz Wiener Linien.
Osobito tijekom pandemije, zaštitari su se morali boriti sa sve agresivnijim raspoloženjima među putnicima. To je bilo osobito vidljivo oko demonstracija mjerenja Corone. U 2022. godini (posljednjoj godini obveze nošenja maski) bilo je 207 napada na zaposlenike, a 2023. brojka je ponovno pala na 168.
Kada je riječ o napadima na zaposlenike, bilježe se različiti prekršaji, od verbalnog vrijeđanja do fizičkog napada. Bilježe se i razlozi napada; oni su vrlo različiti i kreću se od utjecaja alkohola ili drugih narkotika do toga da netko napadne kontrolu jer nema kartu tijekom kontrole.
