Hrvatska
Ulaskom u Schengen uvode se dva važna sustava – evo koja i što mijenjaju
Što hrvatskim građanima i gospodarstvu donosi ulazak u Schengen, o tome se najviše govori protekla dva dana. Davor Božinović odgovorio je na neke nedoumice u Dnevniku HRT-a.
Naše istočne granice već funkcioniraju po tom šengenskom režimu.
“Vidljive promjene ulaskom Hrvatske u Schengen će se osjetiti samo na našim zapadnim granicama, koje odlaze u povijest. Što se tiče istočnih granica, tu se neće ništa mijenjati jer se šengenski zakon primjenjuje dugi niz godina, a to i je bio jedan od uvjeta koji smo ispunili da bi Hrvatska ušla u Schengen”, rekao je.
Entry-Exit i ETIAS
Čekamo uvođenje dvije vrlo važne grane sustava Entry-Exit i ETIAS.
“To su sustavi koji se uvode na razini Europske unije, što se tiče razloga za njihovo uvođenje, on je prije svega sigurnosni, da bi se kontrolirao ne samo ulazak nego i boravak ljudi koji dolaze na teritorij šengenskih zemalja, a sve to u svrhu da se ne moraju uvoditi te interne granične kontrole”, istaknuo je Božinović.
“Entry-Exit praktički znači uzimanje biometrije, ali i povezivanje sa šengenskim kalkulatorom. Dakle, netko za koga se na granici, a stariji je od 18 i do 70 godina, provuče se kroz taj sustav, prati se da on ne boravi više od 90 dana ili 180 dana, koliko mu vrijedi šengenska viza”, dodao je.
Imamo vrlo dugu i zemljopisno zahtjevnu granicu prema Bosni i Hercegovini.
“Hrvatska je jedna od manjih država članica, sada ima najdulju vanjsku granicu Europske unije, od 1. siječnja šengensku granicu. Naravno da je to zahtjevno kada vidite i konfiguraciju terena, ne samo dužinu. Vidimo da je Hrvatska izložena i migrantskim rutama, zbog toga i jesmo uložili značajna sredstva u opremanje granice raznim tehničkim sustavima. Neke smo i sami, da tako kažem, izmislili, odnosno naši granični policajci su dali određene zahtjeve u smislu termovizijskih mobilnih kamera, imamo statične”, kazao je ministar.
“Međutim, taj proces usavršavanja i tehničkog opremanja nikad neće stati s obzirom na to da smo mi tu gdje jesmo. Bez EU fondova to ne bi bilo moguće, mi smo povukli do sada oko 220 milijuna eura. Za sljedeće financijsko razdoblje je predviđeno 250 milijuna eura. S tim da kod tih 220 mi smo naslijedili nekih 85 milijuna, sve ovo drugo je bilo nešto za što smo se sami izborili unutar Europe”, dodao je.
Postajemo čuvari vanjskih granice Europske unije u vrijeme ilegalnih migracija.
“Samim ulaskom smo rekli, i Komisija i članice, da već u prvoj godini ćemo imati dodatnu evaluaciju po svim segmentima. To je nešto normalno, to prolaze sve države članice i u tom smislu mi ne očekujemo ništa, osim da samo napredujemo i da unaprjeđujemo svoju praksu jer činjenica je da je praksa Hrvatske u posljednjih nekoliko godina u bitnome odredila i politiku Europske unije. Mi smo zemlja koja je i dosad utjecala i sada kao punopravna članica Schengena itekako će se naš utjecaj na europsku politiku pojačati”, kazao je Božinović.
Sa Slovenijom imamo neriješeno granično pitanje.
“Od kada se spominjala reakcija Slovenije, a to je da je najveći korisnik hrvatskog ulaska u Schengen zapravo Slovenija. Sve ono što će raditi naši granični policajci na šengenskim granicama prema trećim zemljama, to neće morati raditi policijski službenici Slovenije. Ako uzmete samo to, onda vam je jasno koji je slovenski interes da Hrvatska uđe u Schengen”, rekao je ministar.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login