Austrija
Špijuniraju li Rusi i u Beču?: Ova zgrada u 22. kotaru izaziva veliku sumnju, priča je filmska
Na platformi promjera 45 metara i visine 26 metara, 13 tanjura pod različitim kutovima gleda prema ekvatoru, gdje se nalaze geostacionarni sateliti. Promjer najvećeg je oko četiri metra. Informacije su koje svima paraju uši. Beč i špijunaža – poznata priča.
Beč ponovno opravdava svoju sumnjivu reputaciju špijunske prijestolnice Europe. U sredini 22. okruga, odnosno na krovu ruskog predstavništva pri Ujedinjenim narodima, nalazi se navodna stanica za satelitsku špijunažu. Velik dio tamošnjih satelitskih antena usmjeren je na podatkovne transpondere zapadnih satelita, ali neke od antena imaju drugačiju funkciju, piše danas fm4.orf.at
Širenje ove postaje počelo je nakon 2014. godine, kada se moglo vidjeti samo pet satelita. Od 2018., međutim, fotografije iz zraka bečkog geoinformacijskog sustava tada pokazuju pravi skok rasta postaje odnosno broja satelita. U međuvremenu je antenski park narastao na 13 antena.
Prema snimci zaslona koja dolazi iz preglednika geopodataka grada Beča, poznatog kao Vienna GIS, slika prikazuje stanicu 2021. godine, što je najnovija tamo dostupna georeferencirana zračna slika. Ruska misija pri Ujedinjenim narodima nalazi se u kompleksu zgrada u Beču u 22. kotaru, na adresi Erzherzog-Karl-Strasse 182. Orijentacija ovog kompleksa je otprilike sjever-sjeveroistok – jug-jugozapad, svi sateliti su usmjereni pod različitim kutovima prema ekvatoru, gdje su svi geostacionarni sateliti jedan do drugog.
U svakom slučaju, Ruska Federacija koristi ovu stanicu za rad “Signals Intelligence”, u vojnom žargonu skraćeno SIGINT, ili u njemačkom za “elektronsku obavještajnu službu”. Veliki tanjuri vidljivi na zgradi imaju promjer od oko četiri metra, a manji bi trebali imati promjer između 150 i 250 centimetara. To se može grubo izmjeriti i preglednikom podataka Bečkog geoinformacijskog sustava. Za SIGINT stanicu to nije pretjerano veliko, ali ovdje se moraju uzeti u obzir okolnosti.
Sustav se nalazi na krovu zgrade, što znači da je veličina tanjura i zrcala i prije svega težina postolja ograničena statikom. Osim toga, stanica se nalazi na visini od oko 25 metara na Donaufeldu, a okolo su samo mnogo niže zgrade. Ogledala su stoga bez zaštite izložena svakom opterećenju vjetrom. Königswarte je, s druge strane, na padini koja se spušta prema jugoistoku, zbog čega su ondje mogući pojedini tanjuri promjera deset metara ili više, ali većina je promjera oko četiri metra, kao na ruskoj postaji. .
Svi ti sateliti, bilo da pasivno slušaju i/ili se koriste za uplinkove, iznimno su učinkovita pojačala signala. Što su signali slabiji, potrebno je koristiti veće tanjure. Ovo je neophodno kada je ciljni satelit udaljen daleko na horizontu i signal stoga mora prijeći veliku udaljenost kroz zemljinu atmosferu, a uz to ga prigušuje voda u atmosferi. Isto vrijedi ako je satelit na geografskoj dužini blizu dotične antene, ali SAT transponderi osvjetljavaju drugo ciljno područje na zemlji, objašnjava članak objavljen prvotno na fm4.orf.at.
Ako se radi o aktivnoj, tj. emitiranoj anteni koja se koristi za slanje protoka podataka ili kontrolnih signala na satelit, također zahtijeva veće performanse, a time i veće antene. Na snimkama iz zraka vide se letvice na podnožjima većih tanjura, što je također tehnički neophodno. Geostacionarni sateliti nisu potpuno stacionarni, već lete u obliku osmice na visini od 35.000 metara. Konstrukcija antene stoga mora automatski ponovno podešavati fokus nekoliko puta dnevno. To nije važno kod manjih antena, ali veće antene se tako snažno “skupljaju” da čak i najmanja odstupanja dovode do gubitka podatkovne veze.
Radi li se o uistinu o špijunskim gadetima ili se radi o sasvim normalnim satelitima teško je reći, ali mašta je u svakom slučaju neograničena (i besplatna).
Austrija
Austrija se želi približiti NATO-u
Austrija, zajedno s Irskom, Maltom i Švicarskom, želi intenzivirati razmjenu s NATO-om. Četiri neutralne zemlje uputile su odgovarajuće pismo vojnom savezu u prosincu, kako je izvijestio “Presse” (izdanje od utorka).
S obzirom na ruski agresorski rat u Ukrajini, partnerstvo sa savezom je od “rastućeg značaja”, piše list.
Situacija na kontinentu znatno se pogoršala i nestabilna je. Zato sada želimo ojačati suradnju s NATO-om. Posebno kada je riječ o “zajedničkim vrijednostima”, Austrija, Malta, Irska i Švicarska su “najbliži NATO partneri”, pišu četiri neutralne države koje djeluju kao WEP4 (zapadnoeuropski partneri).
“Non-paper” koji je savezu predan krajem prošle godine sadrži vrlo konkretne prijedloge kako bi se suradnja mogla unaprijediti. WEP4 želi imati redovite razmjene i priliku sudjelovati u dodatnim vježbama.
Oni također žele povlašteni pristup dokumentima i informacijama NATO-a “na temelju međusobnog povjerenja” i postojećih sigurnosnih sporazuma.
Ministarstvo vanjskih poslova u Beču objasnilo je WEP4 suradnju oštrijim “geopolitičkim vjetrovima”. Neutralnost sama po sebi ne stvara sigurnost, ali ulazak u NATO “naravno nije problem”.
Austrija
WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto
Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.
Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.
Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.
Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).
Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.
U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.
“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.
Austrija
U Austriji pala albanska banda iz Napulja, šteta najmanje 560.000 eura
Banda, koja djeluje iz Napulja, navodno je odgovorna za više od 100 zločina u Donjoj Austriji, Salzburgu i Štajerskoj – četiri osumnjičenika su u pritvoru! Šteta se procjenjuje na najmanje 560.000 eura
Četiri albanska državljanina u dobi od 28 do 37 godina i još pet albanskih počinitelja koji će biti pod istragom su ozbiljno osumnjičeni, a neki su također priznali da su osnovali zločinačku organizaciju, neku vrstu obiteljskog klana, koji je djelovao iz Napulja u Italiji od svibnja 2023. kako bi kontinuirano počinio gospodarska kaznena djela protiv imovine u Austriji i Njemačkoj, posebice provale u stambene objekte, tvrtke i sl.
Okrivljenici su kaznena djela činili u više navrata u različitim konstelacijama, a glavnu ulogu imao je 37-godišnji okrivljenik. Čini se da je 37-godišnjak optužen za provale u stambene objekte u nekoliko europskih zemalja poput Francuske, Grčke i Njemačke. U Danskoj je već osuđivan za više stambenih provala.
U većini provala u stambene objekte žrtve su bile u kući i spavale. Međutim, ova okolnost nije nimalo obeshrabrila optuženika. Prema riječima izvršne vlasti, takav pristup “čini se prilično netipičnim i lako je mogao dovesti do sukoba počinitelja i žrtve i značajnog rizika za fizički integritet žrtava”.
Državni kriminalistički uredi Donje Austrije i Salzburga, područje istrage krađa, od sredine 2023. godine zajednički istražuju isprva nepoznatu skupinu počinitelja koji su počinili provale u stambene objekte u saveznim pokrajinama Donja Austrija, Štajerska i Salzburg. Nakon niza provala sredinom kolovoza u Štajerskoj i Donjoj Austriji, zasad nepoznate počinitelje zatekla je policijska patrola na djelu u provali u stambeni objekt 14. kolovoza 2023. u Spitz an der Donau (Donja Austrija). Počinitelji su najprije uspjeli pobjeći vozilom talijanskih registarskih oznaka, ali su ga ostavili u vinogradu i neopaženo pobjegli pješice.
Grupa kriminalističke policije Državnog ureda kriminalističke policije Donje Austrije izvršila je forenziku na mjestu zločina i vozilu koje je bilo uključeno.
Pomnim osiguranjem i evaluacijom pronađenih tragova na mjestu događaja i korištenog vozila, moglo se utvrditi da su počinitelji nekoliko dana boravili u Austriji te da su počinili kaznena djela, prvenstveno provale u stambene objekte.
U noći 16. kolovoza 2023. automobil Toyota RAV4 ukradena je tijekom još jedne provale u stan u Furth an der Donau (18 km udaljeno od mjesta zločina u Spitz an der Donau 14. kolovoza 2023.).
Daljnjim ciljanim istragama ukradeni automobil lociran je u Italiji 16. kolovoza 2023. u blizini adrese registracije napuštenog vozila počinitelja u Spitz an der Donau.
Na temelju ovih istražnih nalaza, predmet je pokrenut pred uredom javnog tužitelja u Leobenu.
Nakon što su počinitelji 14. kolovoza 2023. u mjestu Spitz an der Donau ostavili vozilo počinitelja, od tog su trenutka koristili Audi A3 francuskih registarskih oznaka. Ovaj Audi A3 također je ostavljen krajem 2023. nakon niza stambenih provala u Njemačkoj.
You must be logged in to post a comment Login