Ekonomija
Stambeni krediti: Nova pravila i moguće nuspojave
Od danas (01.08.) se pooštravaju zahtjevi za odobravanje stambenih kredita u pogledu vlasničkog kapitala, rate kredita i uvjeta. Veće zapreke prvenstveno bi trebale pomoći u izbjegavanju neplaćanja kredita i time osigurati stabilnost domaćeg bankovnog sustava. Kao nuspojava, međutim, mogli bi smanjiti cijene na domaćem tržištu nekretnina.
Niske kamate, rast cijena nekretnina i posljedično povećani interes za sve skuplje kredite: Takva je donedavna situacija na domaćem tržištu nekretnina uzbunjivala bankarske nadzornike. Narodna banka (OeNB) dugo se žalila da su pravila o kreditiranju prelabava. Početkom 2022. Europsko vijeće za sistemske rizike, koje pripada Europskoj središnjoj banci, također je od Austrije zatražilo strože kriterije dodjele kredita za nekretnine.
U lipnju je tijelo za nadzor financijskog tržišta konačno donijelo odgovarajući pravilnik koji sada stupa na snagu. Gornji limiti koji su prije bili samo preporuka za banke sada su obvezni. Ništa se neće promijeniti za one koji već imaju kredit. Međutim, za potencijalne zajmoprimce to znači da su se povećale pravne prepreke za dobivanje stambenog zajma.
Međutim, nije svako zatezanje jednako važno. Činjenica da se sada krediti mogu odobravati na maksimalno 35 godina teško da je relevantna za buduće zajmoprimce. Ova gornja granica gotovo nikada nije prekoračena. Pravila o kapitalu koja zajmoprimci moraju donijeti sa sobom imaju veći utjecaj. To sada mora iznositi najmanje 20 posto kupoprodajne cijene uključujući popratne troškove.
Naime, u odlomku uredbe stoji da “omjer kredita i vrijednosti” ne smije biti veći od 90 posto. Stopa se izračunava kao tržišna vrijednost nekretnine podijeljena s iznosom kredita. Drugim riječima, iznos kredita ne smije biti veći od 90 posto izračunate tržišne vrijednosti. Ako tome pribrojite popratne troškove koji nastaju pri kupnji nekretnine, donja granica je omjer vlastitog kapitala od oko 20 posto.
Onaj tko kupi stan za 400.000 eura (čiju vrijednost procjenjuje i banka) dobiva maksimalan kredit od 360.000 eura. Da bi uz kupoprodajnu cijenu mogao platiti porez na promet zemljišta, troškove upisa u zemljišne knjige te odvjetnika, javnog bilježnika i posrednika, kupac mora imati oko 80.000 eura gotovine.
To nije uvijek bio slučaj s kreditiranjem posljednjih godina. Velike domaće banke u posljednje su vrijeme nekoliko puta istaknule da su već provele prethodne preporuke. No, zamjenik guvernera OeNB-a Gottfried Haber proljetos je rekao da je više od polovice kredita sklopljeno s vlasničkim udjelom manjim od 20 posto.
Iako to ne znači da svi ti zajmoprimci nisu imali više kapitala; samo da ga nisu iskoristili za stvaranje stambenih objekata. Za neke potencijalne zajmoprimce, međutim, nove prepreke vlasničkog kapitala mogle bi biti previsoke.
Tome bi trebala pridonijeti i treća nova uredba koja sada stupa na snagu: mjesečna rata kredita ne smije biti veća od 40 posto neto prihoda. Da ostanemo pri prethodnom primjeru: za kredit od 360.000 eura s kamatom od dva posto i istjecanjem maksimalnog roka od 35 godina, rata kredita iznosi oko 1.300 eura.
Potreban neto prihod tada bi trebao biti 3.250 eura mjesečno (uključujući regres i božićnicu). Preračunato na godišnjoj razini, to gotovo točno odgovara medijanu prihoda austrijskih kućanstava. Ili drugačije rečeno: u ovom primjeru oko polovice kućanstava u Austriji neće moći podignuti kredit zbog ove kreditne prepreke.
Zapravo, prema analizi Narodne banke, gotovo petina svih zajmoprimaca trenutačno koristi više od 40 posto svojih prihoda. Osobito oni koji su se odlučili za kredit s promjenjivom kamatom mogu se suočiti s – previsokim – opterećenjem u vrijeme rasta kamata; tim više u slučaju dugoročnog kredita, gdje mjesečni obroci na početku jedva da smanjuju preostali iznos kredita. U Austriji je udio takvih kredita relativno visok. Prema raščlanjivanju OeNB-a, samo šest posto ima fiksne kamatne stope tijekom cijelog razdoblja, 44 posto ima mješovite kamatne stope, a 50 posto ima promjenjive kamatne stope. U eurozoni njihov je udio tek 14 posto.
Osiguravaju li nova pravila sada da ljudi ne postanu prezaduženi – i da nema mnogo neplaćanja kredita s povezanim rizikom za banke? Ili sprječavaju ljude s nižim primanjima i bez nasljedstva da steknu imovinu? Kao što je često slučaj, odgovor na ovo pitanje ovisi o tome tko ga je postavio.
U kombinaciji s rastućim kamatama, banke bi očekivale pad novih poslova za četvrtinu, ponekad čak i za polovicu, a mnoge bi skupine kupaca bile obeshrabrene od kupnje nekretnina, rekao je Michael Pisecky, potpredsjednik Udruge povjerenika za nekretnine u svibnju. Industrija nekretnina izgubit će mlade obitelji sa srednjim primanjima kao skupinu kupaca.
U veljači je Savezni odjel za bankarstvo i osiguranje Austrijske savezne gospodarske komore (WKO) predstavio studiju revizorske kuće BDO. Rečeno je da je rizik neplaćanja kredita u rezidencijalnom sektoru upravljiv za domaći bankarski sektor. S druge strane, studija je upozorila na “društveno-političke učinke”. Nova pravila otežat će ljudima s nižim primanjima pristup tržištu nekretnina.
Zapravo, nova bi pravila također mogla imati učinak koji će nekretnine u budućnosti ponovno učiniti pristupačnijim – ili barem oslabiti porast cijena zadnjih godina. Rastuće kamatne stope u kombinaciji sa strožim pravilima “u konačnici bi smanjile potražnju za nekretninama, što će također usporiti cijene i rast u sektoru nekretnina”, očekuje Patrick Rezazadeh, direktor bečke tvrtke za nekretnine VRG Immobilien.
Ekonomija
Velika kriza! Austrijsko gospodarstvo na rekordno niskoj razini
Prodaja namještaja, časopisa i nakita sve je manja, a trgovina bilježi treću uzastopnu godinu pada prodaje.
Već treću godinu pad prihoda u trgovini
Nakon nekoliko teških godina, prihodi su i 2024. godine, uzimajući u obzir inflaciju, pali za dodatnih 1,6 %. Time je ovo već treća godina uzastopnog pada, ali se maloprodaja i trgovina automobilima drže bolje od veleprodaje, kaže Rainer Trefelik, predsjednik Trgovačke komore Austrije (WKO).
Iako se čini da je ostvareni neto promet od 307,4 milijarde eura u 2024. godini visok, realnost je da se Austrija i dalje bori s krizom. „Ne možemo zanemariti činjenicu da je trgovina još uvijek u velikim problemima“, naglasio je Trefelik.
Rastu stečajevi, pada zaposlenost
Broj zaposlenih u sektoru trgovine nastavlja padati, dok broj stečajeva raste. Tijekom 2024. godine stečajevi su porasli za 18 %, pogodivši 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivne naznake pojavile su se u četvrtom kvartalu 2024., a trgovci se nadaju da će taj trend nastaviti i u 2025. godini. „Trgovina je jako povezana s potrošačkim raspoloženjem“, dodaje Trefelik.
Analiza prihoda pokazuje velike razlike unutar sektora. Dok je veleprodaja pala za 3,4 %, maloprodaja i trgovina vozilima zabilježile su skromne, ali pozitivne pomake od 0,5 % i 0,6 % (inflacijski prilagođeno), tvrdi trgovinski istraživač Peter Voithofer iz Instituta za austrijsko gospodarstvo (IFÖW).
U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Austrija zaostaje u maloprodajnom rastu, zauzimajući tek 20. mjesto od 27 zemalja EU-a.
Što se najviše prodavalo, a što je u padu?
U okviru maloprodaje zabilježeni su realni rast prihoda u sektorima:
✔ Elektrotrgovina (+2,4 %)
✔ Internetska trgovina (+2,4 %)
✔ Odjevni sektor (+2,1 %)
✔ Građevinski i hobi materijal (+1,9 %)
✔ Trgovina hranom (+1,7 %)
✔ Cvjećarstvo (+0,9 %)
S druge strane, najveći pad prodaje zabilježili su:
❌ Časopisi i knjige (-11,5 %)
❌ Namještaj (-9,5 %)
❌ Nakit (-5,3 %)
❌ Obuća, sportska oprema, igračke te ljekarne i drogerije također su u minusu.
Austrijska trgovina još uvijek traži izlaz iz krize, a ključ će biti u prilagodbi novim potrošačkim navikama i digitalizaciji prodaje.
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
You must be logged in to post a comment Login