Connect with us

Ekonomija

Visoke cijene energije donose OMV-u rekordnu dobit

Objavljeno

na

Nagli porast cijena sirove nafte i prirodnog plina osigurava rekordnu dobit za OMV. Operativna dobit prilagođena za posebne učinke (CCS EBIT) porasla je u drugom tromjesečju na 2,94 (prethodna godina: 1,29) milijarde eura, kako je grupa za naftu, plin i kemikalije objavila u današnjem priopćenju za javnost.

Grupa je profitirala od viših cijena nafte i plina, što je nadoknadilo znatno manju proizvodnju zbog neplaniranih prekida rada na nekoliko lokacija i odbitka ruskih količina, te povećanih marži goriva.

Zaključak je da se dobit više nego udvostručila na 1,42 milijarde eura sa 643 milijuna eura. Grupna prodaja udvostručila se na 14,79 milijardi eura zbog naglog rasta cijena energije. Za 2022. OMV i dalje očekuje ukupnu proizvodnju od oko 390.000 barela (159 litara svaki) dnevno.

Grupacija sada očekuje da će referentna marža rafinerije, koja je ključna za moć zarade ove divizije, porasti na oko 15 dolara po barelu. Do sada je govorio o marži znatno iznad prošlogodišnje razine od 3,70 dolara po barelu.

OMV, koji se posljednjih tjedana bori s padom isporuke plina iz Rusije, ne očekuje potpuni prekid izvoza prirodnog plina iz te zemlje. “Međutim, neizvjesnost oko budućih smanjenja ostaje i mogla bi rezultirati daljnjim gubicima ako se zaštićeni volumen razlikuje od stvarnih isporuka”, stoji u tromjesečnom izvješću.

U slučaju prekida opskrbe plinom iz Rusije, OMV bi plinom iz skladišta mogao opskrbljivati ​​kupce. Osim toga, grupa ima pristup drugim europskim mjestima trgovanja prirodnim plinom dok regulatorno tijelo ne poduzme mjere kontrole energije.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Sve više trgovanih i obrtničkih tvrtki u Austriji ocjenjuje situaciju s poslovanjem kao lošu

Objavljeno

na

Svako treće trgovačko i obrtničko poduzeće Donje Austrije trenutnu poslovnu situaciju ocjenjuje kao “lošu”. To proizlazi iz trenutnog ekonomskog promatranja KMU Research Austria. Samo 19 posto vidi dobru poslovnu situaciju.

U trgovini i obrtu prevladava pesimizam, što jasno pokazuju gospodarska promatranja. Udio tvrtki koje žele ulagati u poslovanje ove je godine pao s 43 na 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav razvoj događaja apsolutni je znak za uzbunu, kaže Jochen Flicker, predsjednik odjela za trgovinu i obrt u Gospodarskoj komori Donje Austrije.

Kao najveće izazove tvrtke vide povećanje cijena sirovina i materijala (59 posto), zatim visoke troškove energije (53 posto) te opterećenje porezima i pristojbama (52 posto). “Zapanjujuće je da se porezi i pristojbe postupno sve više doživljavaju kao izazov i teret, dok se troškovi energije i materijala i dalje vide kao veliki izazov ove godine, ali rjeđe nego prošle godine”, kaže Flicker.

U kontekstu sve slabijeg gospodarstva, Flicker vidi novi bonus za obrtnike, koji se može primijeniti retroaktivno od 15. srpnja za narudžbe od 1. ožujka i koji može iznositi do 2000 eura, kao “vrijedan impuls koji će sigurno potaknuti povećanje u narudžbama”. Vrlo je važno da proces bude što jednostavniji i nebirokratski.

Predsjednik odjela također se zalaže za što bržu provedbu građevinskog paketa koji je sastavila vlada kako bi se potaknula građevinska industrija kao međusektorski pokretač gospodarstva. “I naravno, smanjenje prekomjernih troškova za plaće ostaje problem. Tvrtke i zaposlenici imaju jednaku korist od toga,” kaže Flicker.

Nastavi čitati

Austrija

Evo koliki su trenutni porezi na plaće u Austriji

Objavljeno

na

By

Prema trenutnoj prognozi Austrijske nacionalne banke (OeNB), inflacija će vjerojatno biti 3,6 posto u 2024. godini. Za iduće godine 2025. i 2026. još se očekuju 2,7 i 2,3 posto. Zadnji put je iznosio 4,1 posto u ožujku – treća najviša vrijednost unutar eurozone.

Mjerodavna vrijednost za povećanje graničnih vrijednosti tarifnih razina poreza je tekuća inflacija od srpnja prethodne godine do lipnja prethodne godine. Za ovu godinu, konkretno inflacija od srpnja 2022. do lipnja 2023. (9,9 posto). Koeficijent korekcije kao osnovica za izračun tablice poreza na plaće za 2025. bit će objavljen na ljeto.

Evo koliko su trenutni porezi na plaće u Austriji:

Ovako izgleda tablica poreza na plaće za 2024. godinu / So sieht die Lohnsteuertabelle 2024 aus:

Einkommen (2023)Einkommen (2024)Steuersatz (2023)Steuersatz (2024)
bis 11.693 Eurobis 12.816 Euro0 %0 %
bis 19.134 Eurobis 20.818 Euro20 %20 %
bis 32.075 Eurobis 34.513 Euro30 %30 %
bis 62.080 Eurobis 66.612 Euro41 %40 %
bis 93.120 Eurobis 99.266 Euro48 %48 %
bis 1.000.000 Eurobis 1.000.000 Euro50 %50 %
ab 1.000.000 Euroab 1.000.000 Euro55 %55 %
Nastavi čitati

Ekonomija

Mađarska želi tužiti Spar za klevetu

Objavljeno

na

By

Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.

Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.

Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.

Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.

Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.

Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.

Nastavi čitati
LM