Religija
Rodio se da bi umro
Piše: fra. Ivica Janjić
Prikazi Isusovog rođenja na ikonama kršćanskog istoka kriju zanimljive detalje. Špilja u kojoj je Isus rođen oslikana je tako da aludira na grob ili euharistiju. Tako slika već teološki tumači razlog i posljedice Isusova utjelovljenja za nas ljude. Isus je na ikonama često prikazan povijen u povoje baš na onaj način kako će biti kasnije povijen kada ga budu polagali u grob. Kolijevka je na pojedinim ikonama oslikana kao grob, a na nekim drugima kao oltar. Tumačeći jaslice, crkveni oci u njima vide ponajprije sliku oltara. To je još zanimljivije ako znamo da riječ Betlehem prevedena s hebrejskog doslovno znači “kuća kruha”. Dakle, rođenje Isusovo upućuje na muku i smrt Isusovu, a potom i na posljedice toga – kruh života koji će nam ostati. On je ono zrno pšenice koje je pavši na zemlju umrlo, a potom donijelo obilne plodove.
U naše vrijeme u opasnosti smo da razvodnimo Božić i napravimo od ovog slavlja ono što nije. Svakako, treba se radovati jer je Isus došao unatoč grijehu i bijedi u kojoj se nalazimo. Ta pomisao uvijek iznova oduševi – kako se Bog nije ustručavao kročiti u blatnu kaljužu čovjeka, kako se nije ustručavao uzeti naše ljudsko tijelo koje je ograničeno sa svim potrebama, kako se nije ustručavao biti dijete jedno vrijeme svojega života i tako potpuno ovisiti o nama ljudima. Sve to govori o Bogu puno više nego što se na prvu čini.
Odemo li nešto dublje i zapitamo se – a zašto si Isuse uopće došao na zemlju? – dolazimo do odgovora: radi golgote. Radi toga jer je čovjek slab sam sebi zaslužiti spasenje. Isus se rodio da bi umro, da bi nama dao život, da se zapravo mi možemo roditi kako bi živjeli vječno. Kakve li čudesne razmjene! Bog silazi s neba podnijeti muku i smrt da bi čovjek koji je na zemlji mogao dospjeti u nebeske i božanske visine! Ti si, Isuse, postao hrana nama ljudima koji smo na zemlji kako bi mi hraneći se Tobom postali slični Tebi koji si na nebu!
Sjetimo se ovog Božića da je On došao na zemlju znajući da ga na njoj ne čeka veseli provod, znajući da će ga mnogi već od trenutka rođenja htjeti ubiti (čitaj: Herod), znajući da će njegova obitelj puno zbog toga propatiti, znajući da će za života biti proganjan, da će ga pred kraj života čekati bičevi, trnova kruna, poruge, pljuvanja i križ. Radi toga svega se On rodio na Božić – i zanimljivo – nije odustao od te nakane. Može li onda netko prigovoriti Isusu da nas ne ljubi dovoljno? Uđimo ovog Božića dublje u otajstvo Božje ljubavi, dublje u jaslice špilje rođenja.
Kao što dolikuje svakom rođendanskom slavlju da je u središtu onaj čiji se rođendan slavi, tako i mi provedimo ovaj Božić tako da ne zanemarimo onoga tko ima rođendan, radi kojega su ovi dani zapravo posebno istaknuti, sveti i blagoslovljeni! Hvala Ti, Isuse, što si se rodio i došao na ovaj svijet te si nam na svoj rođendan dao poklon, ne bilo kakav, nego samoga sebe, a da je to istina znamo svaki dan na svetoj misi kada možemo primiti taj poklon – pričest – Tebe!
Religija
Pravoslavni vjernici danas slave najveći blagdan – Vaskrs
KROATIV svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti od srca želi sretan i blagoslovljen Vaskrs!
Pravoslavni vjernici širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar danas slave Vaskrs, blagdan koji simbolizira pobjedu života nad smrti. Riječ je o najvećem blagdanu pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere.
Nakon završetka korizme i Cvjetnice (Velike sedmice), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu (sveto trodnevlje), slavi se u nedjelju Vaskrs. Simbol ovog blagdana je jaje koje predstavlja rađanje. Prvo obojeno jaje se ostavlja na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se čuvarkuća.
Prema crkvenim učenjima, Isus je razapet u petak, u subotu je ležao u grobu u Josipovom vrtu, a u nedjelju je u zoru osjetio jak potres i anđeo Božji je sletio na grob. Stražari, koji su čuvali grobnicu, pali su u strahu kao da su mrtvi, a Isus je uskrsnuo. Na Ovaj dan se vjeruje da je Marija Magdalena prvo upoznala Krista, a zatim se On ukazao svojim učenicima.
Danas se vjernici pozdravljaju s „Hristos Vaskrse!“ („Krist je uskrsnuo“) i „Vaistinu Vaskrse!“ („Doista je uskrsnuo“). Pravoslavni vjernici blagdan prvo započinju u hramovima, okupljenim u zajednici na svetoj liturgiji, čiji vrhunac je zajedništvo – sjedinjenje s Bogom.
Kasnije se proslava Vaskrsa nastavlja u krugu obitelji, gdje se ukućani međusobno pozdravljaju vaskrsnim pozdravom i ljubljenjem. Domaćin pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Nakon toga slijedi tradicionalno tucanje jajima, što predstavlja veliku radost za djecu.
Jedan od običaja je da se za Vaskrs ustaje rano ujutro, a ne odlazi na spavanje prije ponoći. Ako bi vjernik prije ponoći otišao spavati, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa biti pospan i nesklon poslu. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskrsno jaje, a djecu treba dodirnuti crveni jajetom – da budu crvena i zdrava tijekom godine.
Autor teksta: Antonio Šećerović / kroativ 2021
- Par iz Austrije smrtno stradao u Francuskoj
- Nehammer želi strožim kontrolama i DNK testovima ograničiti broj ljudi koji imaju pravo na azil u procesu spajanja obitelji
- Propali pregovori o plaćama: Zaposlenici privatnih bolnica u Austriji kreću u štrajk?
- Ministrica Edtstadler napadnuta crvenom bojom
- Muškarac u Beču skočio na tračnice: Dva policajca ozlijeđena dok su ga vezivali
Religija
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.
Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.
Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.
Religija
Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.
Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.
You must be logged in to post a comment Login