Connect with us

Austrija

Znate li povijest bečkog Grabena i priču o kugi iz 17. stoljeća?

Objavljeno

na

Bečki Graben je jedna od najpoznatijih i najljepših ulica u Beču, glavnom gradu Austrije. Udaljen je samo nekoliko koraka od poznate katedrale svetog Stjepana, što ga čini jednom od najpopularnijih turističkih atrakcija u gradu.

Ime Graben potječe iz 12. stoljeća kada je na tom mjestu bio iskopan kanal. U srednjem vijeku, ulica je bila poznata kao tržnica na otvorenom, gdje su se prodavali razni proizvodi poput svijeća, začina, ribe i druge hrane.

Danas je Graben jedna od najekskluzivnijih trgovačkih ulica u Beču, sa mnogim luksuznim buticima, modnim trgovinama, kafićima i restoranima. Ulice su prepune turista koji uživaju u šetnji, kupovini i isprobavanju raznih specijaliteta.

Na Grabenu se nalaze i neke od najpoznatijih znamenitosti u Beču, uključujući Plague Column, spomenik izgrađen u 17. stoljeću u čast pobjede nad kugom, te palača Ferstel, koju je izgradio poznati austrijski arhitekt Heinrich von Ferstel.

Središnji dio Grabena također je poznat po svojim luksuznim božićnim sajmovima, koji privlače veliki broj posjetitelja iz cijelog svijeta. Sajmovi su popularni po svojim štandovima s tradicionalnim austrijskim proizvodima, kuhanoj vinu, kolačima i drugim specijalitetima. Graben je također poznat po svojim elegantnim palačama i prekrasnim arhitektonskim detaljima, što ga čini idealnim mjestom za šetnju i uživanje u prekrasnom okruženju.

Kuga u Beču u 17. stoljeću

Tijekom 17. stoljeća Beč je bio glavni grad Svetog Rimskog Carstva i jedan od najvažnijih gradova Europe. U to vrijeme Beč je doživio veliki kulturni procvat, posebno u području glazbe i umjetnosti.

Kuga je bila veliki problem u to vrijeme u Europi, uključujući i Beč. U 1679. godini u Beču je izbila velika epidemija kuge koja je trajala nekoliko godina. U to vrijeme, ljudi su vjerovali da se kuga prenosi zrakom ili da je kazna Božja, pa su često pribjegavali religioznim obredima i molitvama kako bi se zaštitili.

Bečka vlast je poduzela mjere za suzbijanje epidemije, uključujući karantenu, odvajanje zaraženih i njihovih obitelji od ostatka stanovništva te spaljivanje odjeće i namještaja zaraženih osoba. Također su organizirane javne molitve i procesije kako bi se zatražilo Božje milosrđe i zaštita od kuge.

Ukratko, kuga je bila ozbiljan problem u Beču u 17. stoljeću, ali je grad poduzeo mjere za borbu protiv epidemije, a kulturni život je i dalje cvjetao.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Nevjerojatna greška u Austriji! 200 umjesto 2 igrača traži Jackpot

Objavljeno

na

By

Dva kratka previda u pravilima igre izazvala su velike posljedice: umjesto dva, čak 200 igrača sada zahtijeva jackpot koji je prvotno bio namijenjen samo za njih dvoje.

Greška u formulaciji uvjeta igre mogla bi se pretvoriti u milijunski problem za Austrijske lutrije. Na početku je serija srećki 446 na prijelazu iz 2023. u 2024. godinu izgledala kao pun pogodak. Glavna nagrada bila je “1 godina Božića” – 5.000 eura mjesečno, što ukupno iznosi 60.000 eura.

Tada je prodano 1,2 milijuna srećki po cijeni od 3 eura po komadu. Sa stopom isplate od 57 posto, operater igre mogao je zaraditi 1,6 milijuna eura. No sada im prijeti gubitak u nekoliko puta većem iznosu. Na kocki je čak 12 milijuna eura, a sve zbog navodno dvije zaboravljene riječi.

Kako izvještava Profil, uvjeti igre na poleđini srećke bili su neprecizno formulirani: “Pronađite 3 x simbol novčanice ‘5000’, osvojite 5.000 eura mjesečno, 1 godinu!” Ono što je nedostajalo bio je dodatak, poput “po igri”, kako bi se jasno naznačilo da se simbol ‘5000’ mora pojaviti tri puta u jednoj (!) igri, a ne zbrojeno preko oba označena (polja) dijela igre.

“Ponekad se pobijedi, ponekad se izgubi”

Rezultat ove greške je “lijepa situacija” za mnoge igrače: umjesto samo dva dobitnika, sada oko 200 vlasnika srećki traži jackpot. Jedan je već uspješno tužio Lutriju i dobio svoju “1 godinu Božića” u Beču: Lutrije su mu isplatile 60.000 eura. “Od profesionalnog operatera igre očekuje se posebna preciznost i jasnoća pri formuliranju uvjeta igre”, citira se sutkinja.

Nekoliko drugih tužbi slijedi. Odvjetnik Oliver Peschel već zastupa 180 vlasnika srećki i želi za svakog izvući 60.000 eura: “U kockanju se ponekad pobijedi, a ponekad i izgubi. U ovom slučaju mnogi su pobijedili, iako to možda nije bilo potpuno namjerno.”

Milijardama na kocki

Naravno, Austrijske lutrije gledaju na situaciju sasvim drugačije. Neki ističu da bi prema pravnom tumačenju tužitelja čak 270.000 srećki moglo osvojiti glavnu nagradu. Ako bi morali isplatiti sve dobitke, to bi predstavljalo gubitak od 16 milijardi eura.

Prema Profilu, lutrije su nakon prvog presude promijenile svoju strategiju i sada govore o “pogrešci” zbog koje bi ugovor o igri trebao biti poništen. Njihova ponuda za pomirenje daleko je skromnija: cijena srećke će biti vraćena, a dobitak iznosi 3 eura umjesto 60.000. Međutim, nekoliko drugih tužbi još uvijek je na čekanju, a ishod nije siguran.

Sreća za organizatora: Većina srećki vjerojatno je, zbog proteka vremena, već neznajući bačena, čime je ovo potencijalno “rupa u zakonu” postala manje problematična za operatera.

Nastavi čitati

Austrija

Nekada najpoznatija shopping ulica u Beču polako se pretvara u novi problem

Objavljeno

na

Mariahilferstraße (poznata kao Mahü) u Beču više nije samo shopping ulica – ona postaje simbol društvenih problema koji se šire na više bečkih četvrti. Rastući problemi poput zapuštenosti, socijalnih nejednakosti i povećanja broja ljudi koji koriste javni prostor za spavanje izazivaju političke rasprave i prijedloge rješenja.

Jedna od mještanki Mariahilferstraße izvještava: „Prije pet godina osjećala sam se ovdje sigurno, a sada jedva želim ići sama navečer.“ Poslovni subjekti se žale na opadanje broja kupaca, dok sve više trgovina ostaje prazno. Posebno u Barnabitengasse, koja je prepoznatljiva po brojnim socijalnim institucijama, raste broj pritužbi zbog buke, smeća i narastajuće prisutnosti ljudi koji koriste ulice kao spavaonice, donosi Heute.

Politički prijedlozi

  • ÖVP (Austrijska narodna stranka) tvrdi da su problemi u Mariahilferstraße posljedica lošeg upravljanja. Oni zahtijevaju strože mjere, poput zabrane alkohola, povećane policijske prisutnosti i socijalnog rada. Karl Mahrer, vodeći kandidat stranke, smatra da je gradska vlast prekasno reagirala na situaciju.
  • FPÖ (Slobodarska stranka Austrije) također smatra da situacija u Mariahilferstraße nije održiva. Dominik Nepp, njihov lider, ističe da je broj praznih trgovina u porastu, a stanje ulica se pogoršava. Oni zahtijevaju zabranu prosjačenja i alkohola, te čak zatvaranje socijalnih centara u okolini koje smatraju odgovornima za pogoršanje stanja.
  • Zeleni, s druge strane, ne smatraju da je situacija pitanje sigurnosti, već društveni izazov. Judith Pühringer, čelnica Zelenih, naglašava potrebu za socijalnim radom i dugoročnim rješenjima poput stambenih projekata, umjesto političkih odluka poput zabrana alkohola.

Dok političari raspravljaju, situacija na Mariahilferstraße postaje sve teža. Mještani i poslovni ljudi kažu da se osjećaju zapostavljeni i ignorirani. Jedan od mještana iz Barnabitengasse kaže: „Zovemo policiju, ali ništa se ne mijenja. Žalimo se gradu, ali nas ignoriraju. Što još možemo učiniti?“

Tako će budućnost Mariahilferstraße sigurno biti ključno pitanje u predstojećim izborima 2025. godine, ali dok političari ne donesu konkretne mjere, stanovnici će morati nositi teret svakodnevnih problema.

Nastavi čitati

Austrija

Smanjenje novčane pomoći u Austriji – čak 30% azilanata ne želi raditi

Objavljeno

na

Od srpnja tražitelji azila koji primaju osnovnu skrb obavezni su obavljati društveno koristan rad. Ali ne ispunjavaju svi ovaj zahtjev.

Stroža pravila za izbjeglice i tražitelje azila u federalnom sustavu osnovne socijalne skrbi. Od prošlog ljeta moraju sudjelovati u društvenim dobrotvornim aktivnostima, inače će im biti smanjen džeparac.

Prema popisu koji je objavilo Ministarstvo unutarnjih poslova od srpnja su tražitelji azila odradili gotovo 250.000 radnih sati,

Međutim, ono što je jasno jest da ne ispunjavaju svi tražitelji azila ove zahtjeve. Ukupno 70 posto izbjeglica smještenih u sustavu osnovne skrbi savezne vlade obavljalo je usluge i izvršavalo zadatke poput brige o zelenim površinama. Ostali su odbili odgovarajuće poslove.

U apsolutnim brojkama: 3.115 tražitelja azila odradilo je četvrt milijuna radnih sati. 210 ljudi nije uspjelo izvršiti zadatak. Zbog toga im je smanjen džeparac.

Izuzetak od pravila su osobe mlađe od 16 godina te osobe od kojih se iz zdravstvenih razloga ne može očekivati ​​obavljanje djelatnosti. Svi ostali moraju odraditi 10 sati mjesečno, inače će im se smanjiti džeparac od 40 eura mjesečno.

Nastavi čitati
LM