Austrija
ZNANSTVENICI SA SVEUČILIŠTA U BEČU: Utrka za cjepivo
Znanstvenici s Medicinskog sveučilišta u Beču „MedUni Wien” trenutačno istražuju kako naš imunosni sustav reagira na infekciju koronavirusom. Analizirat će krvne uzorke i brisove nosa osoba kod kojih je prethodno potvrđena bolest CoViD-19 i koje su približno 10 tjedana nakon toga ozdravile, a usporedit će ih s analizom uzoraka osoba koje nisu bile zaražene i koje u proteklih 10 tjedana nisu imale prehladu. Pritom svi ispitanici moraju biti stariji od 14 godina. Stručnjaci se nadaju da će ovo istraživanje položiti temelje za proizvodnju cjepiva, priopćio je Međunarodni ured Grada Beča.
No krajnji cilj ovog projekta nisu brzi testovi na koronavirus, već analiza njegove cjelokupne proteinske strukture. Postupkom koji se zove microspotting sitni dijelovi te strukture utiskivat će se na posebnu pločicu ili čip da bi se dobio detaljan prikaz imunološkog odgovora na virus. Zatim će se odgovor antitijela usporediti sa svim dijelovima virusa i njihovim antigenskim odrednicama ili epitopima.
Uz to, razvija se i poseban test koji bi trebao odgovoriti na pitanje mogu li antitijela spriječiti hvatanje virusa na stanice domaćina, a u planu je i istraživanje stanične imunološke reakcije. Cilj je pronaći obrazac antitijela koja inhibiraju virusne receptore jer to pokazuje koje dijelove virusa treba ugraditi u cjepivo da bi ono ciljano djelovalo.
S obzirom na to da je analiza uzoraka izrazito kompleksna, ispitanici neće odmah saznati jesu li razvili imunitet. Međutim, bečki se znanstvenici nadaju da će krajem ove i prije početka eventualne iduće sezone koronavirusa znati koliko je prethodno oboljelih razvilo zaštitni imunološki odgovor.

Dr. Rudolf Valenta iz bečkog sveučilišnog Centra za patofiziologiju, infektologiju i imunologiju objasnio je da ovo istraživanje ima dalekosežnu svrhu jer bi nam trebalo pomoći razumjeti kod koga će se i kada nakon infekcije razviti antitijela. A upravo su ona ključna za pronalazak lijeka protiv ove nove bolesti, priopćio je Eurocomm PR.
Kroativ
Foto: MedUni Wien

Austrija
Karner: Samo 250 od 100.000 Sirijaca se vratilo u domovinu

Na današnjem zasjedanju Odbora za ljudska prava i pučkog pravobranitelja, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (OVP) izjavio je da razmatra mogućnost prisilnog vraćanja migranata. Ova tema je pokrenuta na upit zastupnika FPÖ-a Reinholda Maiera, a povod za raspravu bio je podatak da se, unatoč promjenama vlasti u Siriji, dosad vratilo tek 250 od 100.000 sirijskih izbjeglica.
Karner je naglasio da svaki slučaj mora biti pojedinačno procijenjen, budući da sigurnosna situacija nije jednaka za sve etničke i vjerske skupine. Prema dostupnim podacima, tijekom 2023. i 2024. godine, dobrovoljno je napustilo Austriju oko 160 Sirijaca.
“Za nekoliko tjedana” trebao bi biti objavljen izvještaj o sigurnosnoj situaciji u Siriji. Austrija u vezi s tim pitanjem blisko surađuje s njemačkim vlastima.
Karner je prošlog tjedna planirao putovanje u Siriju zajedno s njemačkom ministricom unutarnjih poslova Nancy Faeser, no putovanje je otkazano zbog “konkretnih upozorenja o terorističkoj prijetnji”. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da bi potencijalna opasnost za delegacije i sigurnosne snage bila prevelika te da su austrijske i njemačke vlasti zajednički donijele odluku o otkazivanju putovanja.
Austrija
Spašen Ivica Kostelić, u Austriji ga zatrpala lavina

Bivši hrvatski skijaš Ivica Kostelić ponovno se našao u situaciji opasnoj po život. U Obertauernu u Austriji odnijela ga je lavina i zatrpala. Uslijedila je akcija spašavanja u kojoj su Kostelić i skijaš koji je bio s njim uspješno spašeni, piše 24.ur.
Podignut je i spasilački helikopter. Jedan od skijaša uspio se sam izvući, dok su drugog morali otkopavati ispod snijega. Kostelić je trenutno u Obertauernu sa suprugom Elin i četvero djece.
Austrija
Austrija zbog deficita uvodi velike promjene kod AMS-a?!

Proračunska situacija u Austriji postaje sve alarmantnija. Zbog toga se šef AMS-a Johannes Kopf sada zalaže za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja.
U ponedjeljak je postalo jasno da je proračunski deficit Austrije još veći nego što se ranije mislilo. Prema podacima Statistik Austria, državni dug je prošle godine porastao na visokih 394,1 milijardu eura.
Vlada uvodi prve mjere za smanjenje deficita
Austrijska vlada već je najavila prve mjere kako bi spriječila pokretanje postupka prekomjernog deficita od strane Europske unije. Tako je, primjerice, model obrazovnog dopusta ukinut 1. travnja, a u srijedu je predstavljen novi model kao njegova zamjena.
“Opravdano je znatno smanjenje”
U srijedu je šef AMS-a Johannes Kopf otišao korak dalje te se založio za ukidanje modela prijevremenog umirovljenja. Ovaj model do sada su mogli koristiti svi koji su bili pet godina pred mirovinu i postigli dogovor sa svojim poslodavcem. “Model je izuzetno privlačan za radnike, ali je previše skup”, izjavio je 52-godišnjak za list “Krone”.
Proračunske nesuglasice: “Ne možemo si više to priuštiti”
Posebno za AMS, prijevremena mirovina je veliki financijski teret, budući da se u slučaju kontinuirane prijevremene mirovine 90 posto troškova pokriva iz fonda osiguranja za nezaposlene. “Austrijski model je, s obzirom na proračunsku situaciju, preskup. Smatram da bi bilo opravdano znatno ga smanjiti”, jasan je Kopf.
Vlada planira prelazak na djelomičnu mirovinu
I u vladinom programu predviđena je zamjena postojećeg sustava novim modelom djelomične mirovine. Dok su prema dosadašnjim pravilima zaposlenici radili samo pola radnog vremena, ali primali tri četvrtine plaće i punu mirovinsku naknadu, ubuduće bi trebala biti moguća smanjena radna satnica od 62. ili 63. godine života, pri čemu bi zaposlenici djelomično već primali mirovinu.
Prema Kopfu, ovaj bi koncept bio znatno jeftiniji za državu, jer bi se sredstva crpila iz mirovinskog osiguranja, a ne više iz osiguranja za nezaposlene.
You must be logged in to post a comment Login