Austrija
Žena zatražila austrijsko državljanstvo, pa dobila šokantne vijesti
Nakon što se dugo nadala naturalizaciji, jedna je imigrantica iznenada saznala da je godinama u zemlji bila ilegalno.
Esma* sa suprugom Hamzom* od početka 2017. godine živi u Austriji. Dok je njezin suprug ovdje već proveo nekoliko godina, 30-godišnjakinja se iz Njemačke preselila tek nakon njihovog vjenčanja iste godine. U susjednoj zemlji Esma je već prije dvije godine dobila njemačku konvencionalnu izbjegličku putovnicu. Budući da je od tada željela živjeti u Tirolu, zatražila je Crveno-bijelo-crvenu kartu ili boravišnu dozvolu za Austriju. Dobila ju je te ju je i produžila sljedeće 2018. godine, piše Heute.
U ožujku 2019. rođena Sirijka ponovno je posjetila okružnu upravu u Innsbrucku kako bi produžila svoju boravišnu dozvolu kao i obično. U to je vrijeme njena njemačka konvencionalna putovnica vrijedila još oko šest mjeseci. Na temelju lokalne preporuke, brzo je podnijela zahtjev za austrijsku konvencionalnu izbjegličku putovnicu, koju je ubrzo nakon toga i dobila. Kada je ponovno posjetila ured u vezi s boravišnom dozvolom, obaviještena je da je putovnica sasvim dovoljna i da joj neće trebati dodatna boravišna dozvola.
“Naravno da smo bili jako sretni. Jer to je značilo da nisam morala ništa produžiti”, izjavila je Esma. Sljedećih tjedana, mjeseci i godina motivirano je radila kako bi mogla podnijeti zahtjev za austrijsko državljanstvo: “Pohađala sam tečajeve njemačkog (privatne) i kao rezultat toga završila i ispit iz njemačkog (B2). Godine 2020. prijavila sam se na studij arhitekture na Sveučilištu u Innsbrucku i primljena sam kao studentica u ljetnom semestru”, rekla je Esma.
Mnogo godina kasnije, u travnju 2023., žena rođena u Siriji konačno je zatražila austrijsko državljanstvo. Ali u listopadu su stigle šokantne vijesti: ne samo da je zahtjev odbijen, Esma je također obaviještena da ilegalno boravi u Austriji od 2019. Tridesetogodišnjakinji se srušio svijet. Čini se da su napori posljednjih nekoliko godina bili uzaludni.
U odgovoru na upit “Heutea”, ured tirolske pokrajinske vlade objasnio je da se Esmin zahtjev temeljio na drugačijim zahtjevima okružnih upravnih vlasti i da je stoga dobila odgovarajuće informacije: “Zbog statusa azilanta dotične osobe u Njemačkoj, Izdana je austrijska konvencijska putovnica. Međutim, u Austriji još uvijek nema status priznate izbjeglice, zbog čega je potrebna boravišna dozvola u skladu sa Zakonom o nastanjivanju i boravku – na primjer crveno-bijelo-crvena karta – za legalno prebivalište”.
Zbog nesporazuma Esma je od 2019. ilegalno boravila u Austriji. Prema državnoj vladi, ona sada mora podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu što je prije moguće. Prema zakonu, austrijsko državljanstvo ne dolazi u obzir. Od trenutka kada je izdana boravišna dozvola, zahtjev za državljanstvo se može podnijeti tek nakon šest godina neprekidnog boravka u Austriji.
To bi značilo da bi Esma morala čekati još šest godina. “Želimo istaknuti da u tom pogledu nisu moguće nikakve paušalne izjave. Ako se, na primjer, prihvati zahtjev za dodjelu nagrade, dotična osoba je naravno također slobodna pokrenuti pravni postupak u slučaju negativne odluke ”, zaključio je Ured državne uprave Tirola. Esma je više nego nestrpljiva da poduzme potrebne korake. Sve ostalo je u rukama nadležnih.
Austrija
Kvaliteta života u starijoj dobi u Austriji nije baš najbolja
Kada je riječ o kvaliteti života stanovništva u starijoj dobi, Austrija i dalje zaostaje za ostalim zemljama EU. Pokazuje to istraživanje Medicinskog sveučilišta u Beču. Postoji jaka podjela na zapad i istok unutar Austrije.
Razvoj kvalitete života starijih osoba u Austriji ispitivan je u razdoblju duljem od deset godina na velikom, reprezentativnom uzorku odraslih osoba u dobi od 65 godina i više, varijable spol, zdravstveno stanje i regija bile su oslonac, ali su uzete u obzir i veze sa socioekonomskim čimbenicima.
Multidisciplinarni istraživački tim predvođen Richardom Felsingerom, Judit Simon i Geraldom Haidingerom iz Centra za javno zdravstvo na MedUni u Beču procijenio je podatke iz ankete o zdravlju austrijske statistike iz 2006., 2014. i 2019. od 10.056 ljudi. Kvaliteta života prema samoprocjeni stoga se malo poboljšala u nekim područjima. To uključuje smanjenje nejednakosti u obrazovanju, veće prihode i napredak u pristupu uslugama socijalne podrške.
Ipak, značajne razlike ostaju: mlađe starije osobe, osobe s višim prihodima ili stupnjem obrazovanja te stanovništvo zapadnih saveznih država prijavljuju znatno višu kvalitetu života. Nasuprot tome, u posebno su nepovoljnom položaju, prema rezultatima, osobe starije životne dobi, osobe s niskim primanjima ili s kroničnim bolestima, kao i stanovništvo Beča i ostatka istočnog dijela zemlje.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Austrija i dalje zaostaje: u mnogim zemljama EU broj godina zdravog života po osobi porastao je posljednjih desetljeća. U ovoj zemlji te vrijednosti stagniraju od 2008. godine.
Godine 2021. prosječan broj godina života u dobrom zdravlju u Austriji bio je 61,3 godine za žene i 61,5 godina za muškarce, što je ispod prosjeka EU (64,2 odnosno 63,1 godina). Regionalna razlika također je upečatljiva: u zapadnim saveznim državama kao što su Tirol ili Vorarlberg, ljudi imaju znatno više zdravih godina života nego na istoku.
Ne treba se čuditi podjeli zapad-istok, rekao je autor studije Richard Felsinger za ORF Beč: “Jer to zapravo odražava očekivani životni vijek i opći životni vijek, koji se stalno povećava prema zapadu.” Čimbenici poput bolje kvalitete zraka , zdraviji stil života na Zapadu i također možda bolju društvenu mrežu.
Ono što se istaknulo: Iako žene imaju lošije rezultate u mnogim područjima kvalitete života, te razlike gotovo potpuno nestaju kada se uzmu u obzir faktori kao što su prihod i obrazovanje. “Ovo naglašava središnju ulogu socioekonomskih uvjeta kao poluge za poboljšanje kvalitete života u starijoj dobi. Od ovoga bi vjerojatno imale koristi posebno žene koje u Austriji u prosjeku primaju znatno manje mirovine od muškaraca, rekao je Felsinger.
Rezultati su pokazali u kojoj mjeri socioekonomske, rodno specifične i regionalne nejednakosti oblikuju kvalitetu života u starijoj dobi. “Naša analiza može pružiti čvrstu osnovu za prilagođene političke mjere kako bi starije osobe ne samo mogle živjeti dulje, već i živjeti zdravije i ispunjenije živote”, rekao je autor studije.
Austrija
46 milijuna automobila: Ovo je prometno žarište u Austriji
U prvih deset mjeseci na autocestama i brzim cestama Donje Austrije bilo je više automobila nego u istom razdoblju prošle godine. Promet teretnih vozila ipak se malo smanjio.
Automobilski promet na autocestama i brzim cestama Donje Austrije povećao se ove godine na 48 od 51 točke brojanja, pokazuje trenutna analiza VCÖ-a temeljena na podacima Asfinaga. Situacija je drugačija s prometom kamiona, koji je smanjen na 29 od 51 brojačke točke. A2 u blizini Biedermannsdorfa bila je dionica autoceste Donje Austrije s najviše prometa, s 46,4 milijuna automobila (plus 7,6 posto) u prvih deset mjeseci, obavještava VCÖ. 24,7 milijuna automobila (plus 3 posto) putovalo je na A21 u blizini Brunn am Gebirge i oko 22,5 milijuna (plus 12,5 posto) na A1 u blizini St. Pöltena. Automobilski promet najviše je porastao na S33 u blizini Pottenbrunna (plus 14,5 posto), gdje je od početka siječnja do kraja listopada ovuda putovalo 9,6 milijuna automobila.
Ponovno otvaranje nove linije zapadne željeznice ponovno će od nedjelje donijeti više i brže željezničke veze. “Ovo će donijeti značajno poboljšanje pri putovanju vlakom za sve putnike na zapadnoj željezničkoj liniji, kao i za mnoge putnike u istočnoj regiji. To će također smanjiti gužve na cestama”, kaže stručnjakinja VCÖ Katharina Jaschinsky.
Osim toga, prema VCÖ-u, potrebne su pojačane mjere za smanjenje prometnih gužvi. Veliki je potencijal u upravljanju mobilnošću. Tvrtke mogu ponuditi svojim zaposlenicima kartu za rad u javnom prijevozu ili radni bicikl, promovirati zajedničko korištenje automobila i osigurati da nove poslovne lokacije budu lako dostupne javnim prijevozom. Za objekt za slobodno vrijeme i turističke regije važno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo da više ljudi putuje vlakom, autobusom ili, na kratkim udaljenostima, biciklom. Da je to moguće pokazuju brojni primjeri diljem Austrije. “Povećanje automobilskog prometa nije zakon prirode”, rekao je Jaschinsky
VCÖ dalje vidi veliki potencijal u rutama ekspresnog autobusa na autocestama i brzim cestama u gradskim područjima. “Takozvani sustavi brzog autobusnog prijevoza već se uspješno koriste na međunarodnoj razini. Ovdje je cilj koristiti autoceste kako bi se ponudila brza opcija javne mobilnosti koja štedi prostor za one koji nemaju vlak u blizini. Brze autobusne veze posebno su važne prikladno za putovanje na posao dobro prikladno”, objašnjava Jaschinsky. Po autobusu se može zamijeniti oko 50 automobila. Asfinag radi na pilot-projektu javnog ekspresnog autobusnog prijevoza na širem području Graza sa zaustavljanjima na autocesti i zajedničkim korištenjem zaustavnog traka u slučaju gužvi.
Za razliku od proširenja cesta koje je skupo i, kako pokazuje iskustvo, dovodi do većeg prometa vozila, ove mjere smanjuju prometno opterećenje stanovnika i gužve na cestama, naglašava VCÖ.
Austrija
Jedna od najvećih tvrtki u Austriji ukida 360 radnih mjesta
Budući da bi visoki troškovi osoblja i energije opteretili konkurentnost, Infineon je – kako je objavljeno – napravio uštede. Do 2026. godine u Austriji će biti ukinuto 380 od oko 6000 radnih mjesta.
“Nakon dvije godine rekordnog rasta, slaba potražnja na ključnim tržištima kao što su automobilska industrija, obnovljiva energija i potrošačka elektronika odražava se na rezultate Infineona”, rekla je tvrtka poluvodiča u priopćenju u četvrtak. Austrijska podružnica njemačke poluvodičke grupe ostvarila je 2024. godine prodaju od 4,757 milijardi eura, što odgovara padu od oko 15 posto u odnosu na 2023. godinu. Tvrtka stoga aktivno radi na održivom jačanju svoje konkurentnosti s programom strukturnog poboljšanja na razini cijele grupe.
Glavni financijski direktor Jörg Eisenschmied objašnjava: „Trenutno se pripremamo za slabije poslovne rezultate i usredotočeni smo na troškovnu učinkovitost i optimiziranje naših struktura. U isto vrijeme, pripremamo se da budemo u mogućnosti djelovati brzo kada se tržište i gospodarstvo poboljšaju.” Program strukturnog poboljšanja za cijelu grupu najavljen u proljeće 2024. provodi se prema planu. I u Austriji će se u sklopu ovog programa mjere unaprijediti na mnogim razinama tijekom sljedeće dvije financijske godine. ć
Oni se tiču područja produktivnosti proizvodnje, upravljanja portfeljem, kvalitete cijena i optimizacije operativnih troškova. Dodatno će se provesti mjere vezane uz osoblje: 380 od približno 6000 radnih mjesta u Austriji bit će ukinuto do 2026. godine. Kako bi to postigao, Infineon Austria koristi “društveno prihvatljive mjere”, nastavlja se u priopćenju za javnost.
To uključuje prirodnu fluktuaciju, ponude za djelomičnu mirovinu i ponude za sporazumni i dobrovoljni raskid radnog odnosa ili preseljenje na drugo mjesto. No, operativnih otpuštanja nema u planu.
