Austrija
Žena zatražila austrijsko državljanstvo, pa dobila šokantne vijesti
Nakon što se dugo nadala naturalizaciji, jedna je imigrantica iznenada saznala da je godinama u zemlji bila ilegalno.
Esma* sa suprugom Hamzom* od početka 2017. godine živi u Austriji. Dok je njezin suprug ovdje već proveo nekoliko godina, 30-godišnjakinja se iz Njemačke preselila tek nakon njihovog vjenčanja iste godine. U susjednoj zemlji Esma je već prije dvije godine dobila njemačku konvencionalnu izbjegličku putovnicu. Budući da je od tada željela živjeti u Tirolu, zatražila je Crveno-bijelo-crvenu kartu ili boravišnu dozvolu za Austriju. Dobila ju je te ju je i produžila sljedeće 2018. godine, piše Heute.
U ožujku 2019. rođena Sirijka ponovno je posjetila okružnu upravu u Innsbrucku kako bi produžila svoju boravišnu dozvolu kao i obično. U to je vrijeme njena njemačka konvencionalna putovnica vrijedila još oko šest mjeseci. Na temelju lokalne preporuke, brzo je podnijela zahtjev za austrijsku konvencionalnu izbjegličku putovnicu, koju je ubrzo nakon toga i dobila. Kada je ponovno posjetila ured u vezi s boravišnom dozvolom, obaviještena je da je putovnica sasvim dovoljna i da joj neće trebati dodatna boravišna dozvola.
“Naravno da smo bili jako sretni. Jer to je značilo da nisam morala ništa produžiti”, izjavila je Esma. Sljedećih tjedana, mjeseci i godina motivirano je radila kako bi mogla podnijeti zahtjev za austrijsko državljanstvo: “Pohađala sam tečajeve njemačkog (privatne) i kao rezultat toga završila i ispit iz njemačkog (B2). Godine 2020. prijavila sam se na studij arhitekture na Sveučilištu u Innsbrucku i primljena sam kao studentica u ljetnom semestru”, rekla je Esma.
Mnogo godina kasnije, u travnju 2023., žena rođena u Siriji konačno je zatražila austrijsko državljanstvo. Ali u listopadu su stigle šokantne vijesti: ne samo da je zahtjev odbijen, Esma je također obaviještena da ilegalno boravi u Austriji od 2019. Tridesetogodišnjakinji se srušio svijet. Čini se da su napori posljednjih nekoliko godina bili uzaludni.
U odgovoru na upit “Heutea”, ured tirolske pokrajinske vlade objasnio je da se Esmin zahtjev temeljio na drugačijim zahtjevima okružnih upravnih vlasti i da je stoga dobila odgovarajuće informacije: “Zbog statusa azilanta dotične osobe u Njemačkoj, Izdana je austrijska konvencijska putovnica. Međutim, u Austriji još uvijek nema status priznate izbjeglice, zbog čega je potrebna boravišna dozvola u skladu sa Zakonom o nastanjivanju i boravku – na primjer crveno-bijelo-crvena karta – za legalno prebivalište”.
Zbog nesporazuma Esma je od 2019. ilegalno boravila u Austriji. Prema državnoj vladi, ona sada mora podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu što je prije moguće. Prema zakonu, austrijsko državljanstvo ne dolazi u obzir. Od trenutka kada je izdana boravišna dozvola, zahtjev za državljanstvo se može podnijeti tek nakon šest godina neprekidnog boravka u Austriji.
To bi značilo da bi Esma morala čekati još šest godina. “Želimo istaknuti da u tom pogledu nisu moguće nikakve paušalne izjave. Ako se, na primjer, prihvati zahtjev za dodjelu nagrade, dotična osoba je naravno također slobodna pokrenuti pravni postupak u slučaju negativne odluke ”, zaključio je Ured državne uprave Tirola. Esma je više nego nestrpljiva da poduzme potrebne korake. Sve ostalo je u rukama nadležnih.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
