Ekonomija
Gospodarska situacija u Austriji kritična, firme traže uvođenje “Kurzarbeita-a”
Trumpovi carinski udarci dodatno guraju Austriju u recesiju – industrija u krizi, ugroženi deseci tisuća radnih mjesta
Trumpove najavljene visoke carine dodatno pogoršavaju gospodarsku situaciju u Austriji, koja se već suočava s dubokom recesijom. Industrijska proizvodnja pala je 2024. godine za čak 6,2 %, a već je izgubljeno oko 13.000 radnih mjesta. U 2025. godini očekuje se nastavak negativnog trenda, a iz industrije stižu pozivi da se hitno ponovno omogući skraćeni rad, kako bi se spriječili novi valovi otpuštanja.
Prema nedavnoj anketi naručenoj od strane Gospodarske komore, čak 84 % Austrijanaca strahuje od gubitka posla i daljnje deindustrijalizacije zemlje. „Situacija je dramatična – nalazimo se usred procesa deindustrijalizacije“, upozorava Siegfried Menz, predsjednik industrijskog odjela Gospodarske komore. U 23 od posljednjih 24 mjeseca industrijska proizvodnja bilježila je pad.
I prognoze ne nude optimizam: većina tvrtki očekuje daljnje smanjenje narudžbi i potreba za radnom snagom. Poslodavci procjenjuju da bi se pad mogao eventualno usporiti, ali ne i zaustaviti.
Narudžbe se prepolovile
Trenutna situacija s narudžbama također ne ulijeva povjerenje – nove narudžbe pale su za 50 %. Ukupan obujam narudžbi 2024. iznosio je 128 milijardi eura, što je manje nego godinu ranije, a ukupni pad narudžbi od 2022. godine premašio je 10 milijardi eura.
U tom kontekstu, najavljene carine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno pogađaju već ionako oslabljene austrijske tvrtke. Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo) predviđa dodatni pad BDP-a za više od 0,3 postotna boda. Budući da austrijske kompanije zarađuju šest od deset eura iz izvoza, Austrija je među najpogođenijima u EU.
Globalna kriza već je uzrokovala gubitak oko 13.000 radnih mjesta u Austriji u 2024. godini, od čega više od 7.000 samo u metaloprerađivačkoj industriji. U tekućoj godini očekuje se daljnji val otpuštanja.
Povratak skraćenom radnom vremenu kao mjera spasa
Zbog ozbiljnosti situacije, Menz apelira na vlasti da ponovno omoguće jednostavniji pristup mjeri skraćenog radnog vremena. Predlaže da se omogući jednostavno apliciranje za razdoblja od tri mjeseca, čime bi se tvrtkama dalo dovoljno prostora za preživljavanje u turbulentnim vremenima. Također traži hitnu reviziju kriterija koje postavlja austranski zavod za zapošljavanje (AMS).
Za vrijeme pandemije skraćeni rad bio je ključna mjera u borbi za očuvanje radnih mjesta, no danas je gotovo potpuno ukinut. Za usporedbu, u Njemačkoj je u jesen 2024. čak 270.000 ljudi koristilo ovu mogućnost, dok je u Austriji ta brojka bila ispod 100.
Industrija traži i strukturne reforme
Industrijski sektor upućuje i širi apel politici, tražeći konkretne mjere protiv previsokih cijena električne energije i energenata. Traži se produženje kompenzacije za cijene struje do 2030. godine, u čemu Austrija zaostaje za većinom europskih zemalja. Također se ponovno traže smanjenje birokracije i doprinosa na plaće, kako bi se poboljšala konkurentnost gospodarstva.
Ekonomija
Muškarci u Austriji imaju znatno veće dugove od žena
U vremenu u kojem inflacija pritišće kućne budžete i mnogi jedva uspijevaju pokriti osnovne troškove, nova studija donosi zabrinjavajuće podatke o privatnim dugovima u Austriji. Istraživanje koje je proveo Alpenländischer Kreditorenverband (AKV) pokazuje ogromne razlike u visini zaduženosti između muškaraca i žena.
Dugovi muškaraca više nego dvostruko veći
Prema najnovijim podacima, prosječni dug kod žena koje su ušle u privatnu insolventnost iznosi oko 59.300 eura, dok muškarci u prosjeku duguju čak 151.000 eura – to je razlika od nevjerojatnih 91.000 eura!
Iako su dugovi žena blago porasli u odnosu na prošlu godinu (oko 200 eura više), kod muškaraca je zabilježen pad od 30.000 eura, no iznosi su i dalje višestruko veći.
Muškarci češće završavaju u privatnoj insolventnosti
Osim što su u prosjeku više zaduženi, muškarci znatno češće završavaju u stečaju. U prvom kvartalu ove godine od ukupno 336 otvorenih privatnih insolventnosti u Gornjoj Austriji, čak 209 je bilo kod muškaraca – to je više od 60 posto svih slučajeva.
Nedostatak financijskog znanja – čest uzrok
AKV naglašava da je nedovoljna financijska pismenost jedan od glavnih uzroka prekomjernog zaduživanja, osobito kod mlađe populacije i onih koji nisu naviknuti planirati kućni budžet. U kombinaciji s rastućim životnim troškovima, mnoge obitelji i pojedinci gube financijski kompas.
Gospodarska situacija dodatno otežava
Austrijski ekonomist Teodoro Cocca, profesor na Keplerovom sveučilištu u Linzu, upozorava da se austrijsko gospodarstvo još nije oporavilo od konjunkturne slabosti, a brzi oporavak nije na vidiku.
Cocca ističe i da trgovina nije nastavila pozitivne trendove s kraja prošle godine, dok najavljene mjere štednje Vlade dodatno koče unutarnju potrošnju.
Što dalje?
Ovi podaci ukazuju na sve veću potrebu za:
- Financijskom edukacijom već od školskih dana
- Savjetovalištima za upravljanje dugom
- Preciznijom socijalnom politikom koja uzima u obzir razlike među spolovima i razine zaduženosti
Dok žene pokazuju veću disciplinu u upravljanju financijama, muškarci se češće nalaze u spirali dugova. Ova razlika mogla bi poslužiti kao temelj za ciljane mjere pomoći i edukacije u budućnosti.
Ekonomija
Cijene divljaju, novčanici prazni: Gotovo polovici građana Austrije financijski je lošije nego prije pet godina
Najnovije istraživanje IMAS instituta donosi zabrinjavajuće podatke o stanju financija u Austriji. Čak 42 posto građana smatra da im je danas financijska situacija lošija nego prije pet godina – a najteže to osjećaju žene (45%) i stariji od 60 godina (48%).
Osjećaj stalne štednje
Sve je više onih koji si moraju uskraćivati svakodnevne stvari. Čak 40 posto Austrijanaca danas se više odriče nego prije pet godina. Među ženama taj postotak raste na 45 posto, dok je kod osoba starijih od 60 godina riječ o 42 posto. Poruka je jasna: sve je poskupjelo.
Manje pogođeni nego 2023., ali i dalje zabrinuti
U odnosu na lipanj 2023., manji broj ljudi osjeća jaku pogođenost poskupljenjima: sada je to 15 posto, dok je lani bilo 22 posto. 43 posto se osjeća umjereno pogođeno, što je također pad u odnosu na 47 posto iz 2023. godine.
S druge strane, 27 posto ispitanika kaže da ih poskupljenja ne pogađaju pretjerano, što je porast u odnosu na 21 posto iz prošle godine. Onima koji uopće ne osjećaju poskupljenja brojka ostaje ista – 5 posto.
Gdje se najviše štedi?
Građani najčešće štede na:
- Naručivanju hrane i odlasku u restorane – 29%
- Investicijama i osiguranjima – 22%
- Kupnji namještaja i dekoracije – 22%
- Putovanjima i poklonima – 19%
- Odjeći, obući i elektronici – 18%
Kada je riječ o stanarini, 22 posto građana kaže da tu ne može uopće uštedjeti, dok 20 posto ne želi rezati troškove u području sporta.
Osjećaj poskupljenja u svakodnevici
Građani itekako primjećuju rast cijena osnovnih namirnica. Prosječne cijene koje su naveli:
- Kruh (1 kg): 3,50 €
- Mlijeko (1 l): 1,48 €
- Maslac (250 g): 2,58 €
Više od 80 posto ispitanika smatra da su maslac, sir, kruh, mlijeko, jaja, losos i govedina znatno poskupjeli. Također, preko 60 posto vidi rast cijena i kod čokolade, brašna, šećera, deterdženata, jabuka, piletine, riže, krumpira, svinjetine i Coca-Cole.
Kako se prilagođavaju?
- 60 posto građana prati akcije i uspoređuje ponude
- 48 posto koristi aplikacije trgovačkih lanaca za popuste
- 42 posto kupuje manje proizvoda nego ranije
- Samo 23 posto koristi rabljene proizvode kao način uštede (pad u odnosu na 31 posto u 2023.)
Istraživanje je provedeno u ožujku 2025. putem osobnih intervjua na uzorku od 1.034 ispitanika, reprezentativnih za austrijsko stanovništvo starije od 16 godina.
Zaključak je jasan: građani se sve više prilagođavaju financijskoj stvarnosti, a svakodnevni život sve je više obilježen štednjom, odricanjem i potragom za povoljnijim cijenama.
Ekonomija
Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva
Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.
Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.
Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.
