Ekonomija
Gospodarska situacija u Austriji kritična, firme traže uvođenje “Kurzarbeita-a”
Trumpovi carinski udarci dodatno guraju Austriju u recesiju – industrija u krizi, ugroženi deseci tisuća radnih mjesta
Trumpove najavljene visoke carine dodatno pogoršavaju gospodarsku situaciju u Austriji, koja se već suočava s dubokom recesijom. Industrijska proizvodnja pala je 2024. godine za čak 6,2 %, a već je izgubljeno oko 13.000 radnih mjesta. U 2025. godini očekuje se nastavak negativnog trenda, a iz industrije stižu pozivi da se hitno ponovno omogući skraćeni rad, kako bi se spriječili novi valovi otpuštanja.
Prema nedavnoj anketi naručenoj od strane Gospodarske komore, čak 84 % Austrijanaca strahuje od gubitka posla i daljnje deindustrijalizacije zemlje. „Situacija je dramatična – nalazimo se usred procesa deindustrijalizacije“, upozorava Siegfried Menz, predsjednik industrijskog odjela Gospodarske komore. U 23 od posljednjih 24 mjeseca industrijska proizvodnja bilježila je pad.
I prognoze ne nude optimizam: većina tvrtki očekuje daljnje smanjenje narudžbi i potreba za radnom snagom. Poslodavci procjenjuju da bi se pad mogao eventualno usporiti, ali ne i zaustaviti.
Narudžbe se prepolovile
Trenutna situacija s narudžbama također ne ulijeva povjerenje – nove narudžbe pale su za 50 %. Ukupan obujam narudžbi 2024. iznosio je 128 milijardi eura, što je manje nego godinu ranije, a ukupni pad narudžbi od 2022. godine premašio je 10 milijardi eura.
U tom kontekstu, najavljene carine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno pogađaju već ionako oslabljene austrijske tvrtke. Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo) predviđa dodatni pad BDP-a za više od 0,3 postotna boda. Budući da austrijske kompanije zarađuju šest od deset eura iz izvoza, Austrija je među najpogođenijima u EU.
Globalna kriza već je uzrokovala gubitak oko 13.000 radnih mjesta u Austriji u 2024. godini, od čega više od 7.000 samo u metaloprerađivačkoj industriji. U tekućoj godini očekuje se daljnji val otpuštanja.
Povratak skraćenom radnom vremenu kao mjera spasa
Zbog ozbiljnosti situacije, Menz apelira na vlasti da ponovno omoguće jednostavniji pristup mjeri skraćenog radnog vremena. Predlaže da se omogući jednostavno apliciranje za razdoblja od tri mjeseca, čime bi se tvrtkama dalo dovoljno prostora za preživljavanje u turbulentnim vremenima. Također traži hitnu reviziju kriterija koje postavlja austranski zavod za zapošljavanje (AMS).
Za vrijeme pandemije skraćeni rad bio je ključna mjera u borbi za očuvanje radnih mjesta, no danas je gotovo potpuno ukinut. Za usporedbu, u Njemačkoj je u jesen 2024. čak 270.000 ljudi koristilo ovu mogućnost, dok je u Austriji ta brojka bila ispod 100.
Industrija traži i strukturne reforme
Industrijski sektor upućuje i širi apel politici, tražeći konkretne mjere protiv previsokih cijena električne energije i energenata. Traži se produženje kompenzacije za cijene struje do 2030. godine, u čemu Austrija zaostaje za većinom europskih zemalja. Također se ponovno traže smanjenje birokracije i doprinosa na plaće, kako bi se poboljšala konkurentnost gospodarstva.
Ekonomija
Rekordni val stečajeva trese Austriju: Više od 4.500 firmi pred gašenjem!”
Austrija se suočava s trećom godinom zaredom obilježenom rekordnim brojem stečajeva poduzeća. Prema procjenama Alpenländischer Kreditorenverbanda (AKV), do kraja 2025. godine očekuje se oko 4.500 insolventnih firmi, što bi nadmašilo prošlogodišnje crne rekorde.
Samo u prvoj polovici godine pokrenuto je 2.173 stečajnih postupaka, što je porast od 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine i ujedno najviša brojka ikada zabilježena u tom periodu.
Iako su ukupne obveze insolventnih firmi u prvoj polovici 2025. godine pale za 44 % – s prošlogodišnjih 14,08 milijardi na 7,82 milijarde eura – AKV upozorava na velike neizvjesnosti, osobito zbog slučajeva povezanih sa Signa grupacijom, gdje mnoge tražbine još nisu priznate.
Signa koncern – epicentar stečajnog potresa
Najvećih deset stečajeva ove godine dolazi iz sektora nekretnina, a devet od deset firmi pripada posrnulom carstvu Renéa Benka. Od siječnja do lipnja, 94 tvrtke iz Signa grupacije završile su u stečaju. Od kraja 2023. godine ta brojka prelazi 150 – čineći Signa ključnim faktorom u rekordnim brojkama.
Najpogođeniji sektori su:
- Trgovina (523 stečaja)
- Građevinarstvo (472)
- Ugostiteljstvo (362)
Broj zaposlenika pogođenih stečajevima smanjen je za četvrtinu u odnosu na prošlu godinu. Najveći udar pretrpjela je Palmers Textil AG, koja je u veljači prijavila stečaj – zatvoreno je oko 50 poslovnica, otpušteno više od stotinu radnika, a tvrtku je preuzeo danski brend Change of Scandinavia.
Ekonomija
Rad na praznike i nedjelje napokon isplativ: Tko radi praznikom i nedjeljom, dobit će punu plaću bez odbijanja poreza!
Rad na praznike i nedjelje uskoro bi mogao postati isplativiji za mnoge zaposlenike u Austriji. Prema najavama ministra gospodarstva Wolfganga Hattmannsdorfera, u pripremi je zakon kojim bi se naknada za rad na blagdanima i nedjeljama ponovno oslobodila od oporezivanja – uključujući i osnovnu satnicu, koja je prema presudi Saveznog financijskog suda iz prosinca 2023. trenutno podložna oporezivanju.
Planira se izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o radnom vremenu, čime bi se nova porezna olakšica i zakonski osigurala. Ova mjera cilja rasteretiti radnike u sektorima poput trgovine, zdravstva i ugostiteljstva, koji često rade kad većina odmara.
„Tko radi na blagdan, treba tu svoju žrtvu i trud osjetiti i na plaći – bez poreza“, poručio je Hattmannsdorfer. Cilj je dodatno vrednovati rad onih koji se odriču slobodnih dana zbog posla.
Ekonomija
AK upozorava: Kartično plaćanje i podizanje novca u inozemstvu može vas skupo koštati – i do 20 eura po transakciji!
Austrijska Radnička komora (AK) upozorava građane na visoke troškove koji ih mogu dočekati prilikom korištenja bankovnih kartica na odmoru, posebno izvan eurozone.
Korištenje kartica izvan eurozone – skupi trošak!
Ako, primjerice, u Turskoj kreditnom karticom podignete 400 eura, možete platiti i do 20 eura samo za tu jednu transakciju. Čak i bez uračunate razlike u tečaju! U zemljama poput Turske ili Ujedinjenog Kraljevstva, kartično plaćanje i podizanje gotovine redovno uključuje provizije – za debitne kartice one iznose 0,75 % + 1,09 € za plaćanje, odnosno 0,75 % + 1,82 € za podizanje novca. Za kreditne kartice troškovi su još viši: plaćanje košta od 1,65 % do 2 %, dok podizanje gotovine ide i do 3,3 %, uz minimalne troškove od 2,50 do 4 eura.
Upozorenje i za zemlje eurozone
Čak i u državama koje koriste euro, kao što su Italija ili Španjolska, moguće je naići na troškove, osobito ako koristite bankomate u vlasništvu neovisnih operatera – tada se dodatno naplaćuje i do 10 eura po podizanju. Debitne kartice uglavnom ne uključuju dodatne troškove pri plaćanju, no ovisno o banci može biti naplaćeno 34 centa po transakciji.
Kreditne kartice posebno rizične za gotovinu
Upozorava se da je podizanje novca kreditnim karticama skuplje i unutar eurozone. I ovdje se obračunava 3 do 3,3 % po transakciji, uz fiksne minimalne naknade.
Savjeti AK-a za turiste:
- Uvijek provjerite naknade i minimalne troškove.
- Ne podižite male iznose jer se fiksne naknade ne isplate.
- U zemljama izvan eurozone obratite pažnju na tečaj i dodatne naknade bankomata.
- Izbjegavajte opciju „dinamičke konverzije valute“ – često dovodi do nepovoljnih tečajeva.
