Trumpovi carinski udarci dodatno guraju Austriju u recesiju – industrija u krizi, ugroženi deseci tisuća radnih mjesta
Trumpove najavljene visoke carine dodatno pogoršavaju gospodarsku situaciju u Austriji, koja se već suočava s dubokom recesijom. Industrijska proizvodnja pala je 2024. godine za čak 6,2 %, a već je izgubljeno oko 13.000 radnih mjesta. U 2025. godini očekuje se nastavak negativnog trenda, a iz industrije stižu pozivi da se hitno ponovno omogući skraćeni rad, kako bi se spriječili novi valovi otpuštanja.
Prema nedavnoj anketi naručenoj od strane Gospodarske komore, čak 84 % Austrijanaca strahuje od gubitka posla i daljnje deindustrijalizacije zemlje. „Situacija je dramatična – nalazimo se usred procesa deindustrijalizacije“, upozorava Siegfried Menz, predsjednik industrijskog odjela Gospodarske komore. U 23 od posljednjih 24 mjeseca industrijska proizvodnja bilježila je pad.
I prognoze ne nude optimizam: većina tvrtki očekuje daljnje smanjenje narudžbi i potreba za radnom snagom. Poslodavci procjenjuju da bi se pad mogao eventualno usporiti, ali ne i zaustaviti.
Narudžbe se prepolovile
Trenutna situacija s narudžbama također ne ulijeva povjerenje – nove narudžbe pale su za 50 %. Ukupan obujam narudžbi 2024. iznosio je 128 milijardi eura, što je manje nego godinu ranije, a ukupni pad narudžbi od 2022. godine premašio je 10 milijardi eura.
U tom kontekstu, najavljene carine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa dodatno pogađaju već ionako oslabljene austrijske tvrtke. Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo) predviđa dodatni pad BDP-a za više od 0,3 postotna boda. Budući da austrijske kompanije zarađuju šest od deset eura iz izvoza, Austrija je među najpogođenijima u EU.
Globalna kriza već je uzrokovala gubitak oko 13.000 radnih mjesta u Austriji u 2024. godini, od čega više od 7.000 samo u metaloprerađivačkoj industriji. U tekućoj godini očekuje se daljnji val otpuštanja.
Povratak skraćenom radnom vremenu kao mjera spasa
Zbog ozbiljnosti situacije, Menz apelira na vlasti da ponovno omoguće jednostavniji pristup mjeri skraćenog radnog vremena. Predlaže da se omogući jednostavno apliciranje za razdoblja od tri mjeseca, čime bi se tvrtkama dalo dovoljno prostora za preživljavanje u turbulentnim vremenima. Također traži hitnu reviziju kriterija koje postavlja austranski zavod za zapošljavanje (AMS).
Za vrijeme pandemije skraćeni rad bio je ključna mjera u borbi za očuvanje radnih mjesta, no danas je gotovo potpuno ukinut. Za usporedbu, u Njemačkoj je u jesen 2024. čak 270.000 ljudi koristilo ovu mogućnost, dok je u Austriji ta brojka bila ispod 100.
Industrija traži i strukturne reforme
Industrijski sektor upućuje i širi apel politici, tražeći konkretne mjere protiv previsokih cijena električne energije i energenata. Traži se produženje kompenzacije za cijene struje do 2030. godine, u čemu Austrija zaostaje za većinom europskih zemalja. Također se ponovno traže smanjenje birokracije i doprinosa na plaće, kako bi se poboljšala konkurentnost gospodarstva.
