Ministarstvo pravosuđa, predstavnici vjerskih zajednica i učiteljski sindikati izrazili su ozbiljne sumnje i kritike prema prijedlogu zakona o zabrani nošenja marame za djevojčice do osmog razreda osnovne škole.

Glavne kritike:

• Prije je Ustavni sud poništio sličan zakon jer je diskriminirao samo muslimanske djevojčice, kršeći načelo vjerske neutralnosti države.
• Novi prijedlog pokušava to izbjeći tako što zabranjuje maramu samo ako se nosi kao izraz tzv. “kulture časti”, no ta definicija nije jasna ni precizna, što otežava primjenu zakona.
• Ministarstvo pravosuđa ističe da bi zakon morao biti neutralan prema spolu i vjeri, a ne usmjeren samo protiv islamske marame, kako se ne bi kršio članak o jednakosti.
• Nedostaju jasni podaci o broju djece na koja bi se zakon odnosio, kao i konzultacije s njima.
• Kritizirano je i što bi zabrana vrijedila za sve djevojčice od 6 do 14 godina, bez obzira na njihovu zrelost i razvoj.
• Postavlja se pitanje zašto postojeći zakoni o zaštiti djece u školama nisu dovoljni.

Reakcije vjerskih zajednica:

• Islamska zajednica (IGGÖ) i Alevitska zajednica smatraju da zakon krši prava na vjersku slobodu, jednaka prava i roditeljska prava na vjersko odgoj.
• Zakon se doživljava kao diskriminatoran i kao da izravno isključuje djevojčice s maramom iz redovite nastave.
• Procjena hoće li marama biti izraz “časti” ili “pritiska” nije u skladu s državnom neutralnošću.
• Povijest pokazuje da zabrane marama često dovode do društvenih sukoba i jačanja fundamentalističkih stavova.
• Postoji opasnost od stigmatizacije i narušavanja povjerenja između škola, učenica i roditelja.

Stav radničke komore:

• Iako zakon nastoji postaviti zaštitu djece i spriječiti obiteljski pritisak, i dalje se radi o selektivnoj zabrani koja pogađa samo muslimanske djevojčice.
• Državni pritisak nije odgovarajući način za jačanje samostalnosti i slobode izbora djevojčica.

Široka javna rasprava:

• Više od 400 prispjelih komentara, uglavnom od građana.
• Crkve, inicijative za nenasilno obrazovanje i ravnopravnost te neke učiteljske organizacije upozoravaju na diskriminaciju.
• Sindikati osnovnih škola podržavaju cilj jačanja samostalnosti učenica, ali ističu da zakon ne smije dodatno opterećivati škole.

Gospodarska situacija u Gornjoj Austriji (Oberösterreich) postaje alarmantna: od početka 2025. godine do danas, više od 600 poduzeća proglasilo je stečaj, što ovu pokrajinu svrstava na vrh po broju propalih firmi u Austriji.

Industrijski div ESIM Chemicals tone – 300 radnika u neizvjesnosti

Poseban šok stigao je prošlog tjedna iz Linza, kada je ESIM Chemicals GmbH, jedna od ključnih tvrtki u tamošnjem kemijskom parku, objavila stečaj. Tvrtka ima dugove u iznosu od 150 milijuna eura, a oko 300 zaposlenika, uključujući 16 naučnika, sada strahuje za svoja radna mjesta.

Hoće li tvrtka opstati? Direktor Frank Wegener i dalje vjeruje u opstanak:

„Zahvaljujući visokoj tehnološkoj kompetenciji, dugogodišnjim odnosima s klijentima i stručnosti naših zaposlenika, vjerujem da imamo održivu budućnost.“

Alarmantni podaci: +21 % više stečajeva nego lani

Prema podacima Alpskog udruženja vjerovnika, broj otvorenih stečajnih postupaka u Gornjoj Austriji porastao je za gotovo 21 % u odnosu na isto razdoblje 2024., i dosegao brojku od 634 slučaja.

Za usporedbu, na nacionalnoj razini taj je porast iznosio „samo“ oko 10 % – što jasno pokazuje koliko je Gornja Austrija teško pogođena.

Najteže pogođeni sektori:

• Trgovina i popravak vozila
• Ugostiteljstvo i hotelijerstvo
• Građevinski sektor – jedan od glavnih „gubitnika“ godine
• Proizvodnja – sektor s najvećim ukupnim dugovima: 125 milijuna eura
• Građevina – dodatnih 61 milijun eura duga

Gornja Austrija ulazi u gospodarsku jesen s teškim gubitcima i nesigurnom budućnošću. Sve veći broj propalih firmi i milijunski dugovi prijete ne samo gospodarstvu, već i tisućama radnih mjesta.

Bečko tržište rada nalazi se u ozbiljnoj krizi. U rujnu 2025. čak je 124.877 osoba bilo prijavljeno kao nezaposleno, što predstavlja porast od 7,1 % u odnosu na prošlu godinu. Uz to, još 34.082 osobe su uključene u različite oblike obrazovanja i prekvalifikacija. Ukupno, to je gotovo 159.000 ljudi bez stalnog zaposlenja u glavnom gradu Austrije.

Posebno pogođeni mladi i stariji

Najviše su pogođeni stariji od 50 godina, čiji se broj nezaposlenih i osoba na školovanju povećao za 7,3 %, te mladi ispod 25 godina, s rastom od 4,1 %.

S druge strane – tisuće nepopunjenih radnih mjesta

Ironično, dok raste broj nezaposlenih, poslodavci se sve više žale na nedostatak radne snage – osobito u sektorima trgovine, ugostiteljstva, turizma, građevine i industrije. Iako poslova ima, posloprimci i radna mjesta sve se teže usklađuju.

AMS-Beč (austrijska služba za zapošljavanje) pokušava otvoriti nove prilike, posebno u turizmu.

„Trenutno postoji dobra prilika za one koji žele raditi u drugim saveznim pokrajinama, osobito u ugostiteljstvu i turizmu,“ kaže Winfried Göschl, direktor AMS Beč.
„Zimska sezona u zapadnoj i južnoj Austriji nudi odlične mogućnosti zarade.“

No, prema njegovim riječima, mnogi Bečani radije ostaju gdje jesu, iako ima dovoljno otvorenih pozicija drugdje u zemlji.

Višestruki izazovi: izbjeglice, obrazovanje, radno vrijeme

AMS ukazuje na nekoliko ključnih problema:

• Tri četvrtine izbjeglica u Austriji živi u Beču, a mnogima nedostaje obrazovanje i znanje njemačkog jezika.
• Radna satnica pada, iako broj zaposlenih raste – uglavnom zbog visokog udjela zaposlenih na nepuno radno vrijeme.
• Austrija je druga u EU po broju zaposlenih na pola radnog vremena, što dodatno komplicira tržište rada.

AMS-šef Johannes Kopf ističe:

„Da bismo povećali broj ljudi u punom radnom odnosu, ključna je dostupna cjelodnevna skrb za djecu.“
„Trenutno, sa stanovišta tržišta rada, nema ništa radosno za prijaviti.“

Pogled u budućnost: Reforma socijalne pomoći

Planirana reforma socijalne pomoći (Mindestsicherung) mogla bi postati test za procjenu koliko ljudi uistinu ne može raditi – a koliko jednostavno ne želi.