22.3 C
Beč
20. kolovoza 2022.
Svijet Vijesti

Zapad se priprema za crni scenarij, prve mjere u Njemačkoj: ‘Ovo je gore nego što smo mislili‘

Foto: Maheshkumar Painam / Unsplash

Vlasti u Hamburgu, nakon Berlina drugom najvećem gradu u Njemačkoj te najvećem ne-glavnom gradu u Europskoj uniji, upozorile su da bi mogle biti prisiljene na racionalizaciju potrošnje tople vode jer energetska kriza vezana uz ruske energente uzrokuje kaos.

Jens Kerstan, gradski senator za okoliš, rekao je u subotu za njemačke novine Welt am Sonntag da bi Hamburg mogao ograničiti dostupnost tople vode u određena doba dana “u slučaju akutne nestašice plina”, prenosi Business Insider, piše jutarnji.hr.

Kerstan je upozorio da bi uz potencijalno racionaliziranje tople vode, Hamburg također mogao razmotriti smanjenje maksimalne sobne temperature u mreži područnog grijanja.

Također kaže da, ukoliko dođe do nestašice plina, tehnički razlozi značili bi da ne bi bilo moguće razlikovati komercijalne i privatne kupce u Hamburgu.

“Mi smo u puno goroj krizi nego što većina ljudi misli”, rekao je Kerstan u drugom intervjuu za Hamburger Abendblatt u nedjelju. On je pozvao građane da se kraće tuširaju, izbjegavaju kupke i ugrade moderne termostate i tuševe koji štede vodu.

“Što više štedimo sada, to će zimi biti bolja situacija jer će se skladišta napuniti”, rekao je za Hamburger Abendblatt, govoreći o smanjenju potražnje za prirodnim plinom.

Očajnička potraga za plinom
Zapadne zemlje počele su okretati leđa ruskim energetskim izvorima nakon što je ta zemlja napala Ukrajinu krajem veljače. Uvedene su sankcije ruskom energetskom sektoru u pokušaju da se našteti financiranju ruske vojske i invazije, dok je Moskva uzvratila prekidom opskrbe plinom nekim europskim zemljama koje su odbile plaćati u rubljima, a nekim drugima, poput Njemačke, smanjila isporuke.

Njemačko ministarstvo gospodarstva i zaštite klime priopćilo je da je Njemačka ranije uvozila oko 55 posto svog plina iz Njemačke, ali da taj uvoz pao na 35 posto do sredine travnja. Berlin kaže da bi ruski uvoz mogao iznositi samo 10 posto njemačke potrošnje prirodnog plina do ljeta 2024. godine.

Kao i druge zemlje, Njemačka se očajnički traži način da pokrije rupu u opskrbi plinom. Čelnik Njemačke federacije sindikata rekao je za Bild am Sonntag da bi plinska ‘uska grla‘ mogla uzrokovati kolaps “cijelih industrija” uključujući aluminij, staklo i kemikalije.

Ministarstvo gospodarstva je 23. lipnja objavilo da je Njemačka ušla u drugu od svojih tri faze plana za hitne slučajeve u vezi situacije s plinom te upozorilo da su zalihe pod velikim pritiskom. Njemački ministar gospodarstva i zaštite klime Robert Habeck izjavio je kako je glavni prioritet zemlje punjenje skladišta plina, za koja je rekao da su za 58 posto punija nego prošle godine.

Zemlja je uvezla više prirodnog plina iz Norveške i Nizozemske, kao i više ukapljenog prirodnog plina (LNG). Uz poticanje energetske učinkovitosti i jačanje infrastrukture obnovljive energije, Njemačka je također izradila planove za pokretanje neaktivnih elektrana na ugljen kao kratkoročno rješenje.

Plin postao ključni pokretač inflacije
Upozoravajući na ekstremni skok cijena plina od 700 posto u Europi od početka prošle godine, što cijeli kontinent gura na rub recesije, Bloomberg, pak, ističe da je taj energent trenutačno najvažnija i najtraženija roba na svijetu.


Povezane vijesti:

Njemačka ima najveći porast cijena u zadnjih 70 godina

Robert Pandža

(VIDEO) Osam mrtvih u olujama na Korzici i u Toskani

Pero Bačić

Izlozi u mraku, gase se reklame, dućani će raditi kraće. Ovako EU planira štedjeti

Pero Bačić