Austrija
Zamjenik gradonačelnika Beča želi da osnovna škola u Austriji traje šest umjesto četiri godine
Bečki gradski vijećnik za obrazovanje Christoph Wiederkehr smatra da bi osnovna škola trebala trajati šest umjesto četiri godine. Trenutno se djeca prerano odvajaju u srednju školu, rekao je u intervjuu za “Vienna Today” o izborima za Nacionalno vijeće.
Kako prenosi ORF, Christoph Wiederkehr, gradski vijećnik NEOS-a za obrazovanje, u intervjuu za “Wien aktuell” poziva na brzu i hitnu promjenu obrazovnog sustava kako bi se djeca bolje pripremila za samostalan i uspješan život. U tu svrhu predlaže produljenje osnovne škole za dvije godine jer je takva škola usmjerena na dijete i dobro funkcionira. Kritičan je prema ranom odvajanju djece u srednju školu i zalaže se za davanje više vremena djeci u osnovnoj školi. Time bi se smanjio i pritisak s učenika i roditelja, jer se četvrti razred osnovne škole često doživljava kao veliki teret.
Wiederkehr u svojoj knjizi “Stvaranje obrazovanja” također kritizira Ministarstvo obrazovanja i uprave za obrazovanje. Obrazovni federalizam vidi kao prepreku zajedničkim rješenjima i reformama u interesu djece. U razgovoru s glavnim urednikom bečkog ORF-a Oliverom Ortnerom kritizirao je i bečki učiteljski sindikat koji, po njegovom mišljenju, blokira reforme i ne djeluje u interesu djece. Istodobno, u Beču i Austriji postoji manjak učitelja, čemu se NEOS želi suprotstaviti. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019., NEOS je postigao 9,9 posto u Beču, a trenutna istraživanja također stavljaju stranku između osam i jedanaest posto u cijeloj zemlji.
Drugi fokus Wiederkehrove reforme obrazovanja je sektor osnovnog obrazovanja. Ponovno se zalaže za drugu obaveznu godinu vrtića jer je i to dobro za usvajanje jezika. Prema Statističkom uredu Austrije, gotovo polovica svih bečkih školaraca ne govori njemački u svakodnevnom životu. Jezična barijera vidljiva je i u školama, jer 14 posto bečkih osnovnoškolaca ne može pratiti nastavu zbog nepoznavanja njemačkog jezika. Beč se stoga oslanja na jezičnu podršku kako bi se tome suprotstavio.
Wiederkehr također poziva Ministarstvo obrazovanja da izradi indeks mogućnosti za škole kako bi se bolje pomoglo onima s posebnim izazovima. Osim toga, trebala bi postojati lekcija demokracije s početkom u osnovnoj školi kako bi se djeca u ranoj dobi naučila važnim vrijednostima kao što su jednakost i poštivanje zakona.
U području maloljetničkog kriminala Wiederkehr ne vidi uspjeha u podučavanju demokracije, već se oslanja na prisutnost policije i deportaciju stranih kriminalaca. Podržava poziv SPÖ-a za 1000 novih policajaca i ističe važnost pojačane suradnje sa školama. Prema Wiederkehr-u, ta je suradnja već dovela do smanjenja obustava u školama.
Wiederkehr je negativno reagirao na prijedlog čelnika FPÖ Beča Dominika Neppa da se u školama uvedu pomoćni zadaci i opisao ga kao “moronski prijedlog”. Djelomično odgovornim za manjak nastavnika smatra FPÖ jer kao dio vlade nije poduzeo nikakve mjere za poboljšanje situacije.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
