Ekonomija
Zalihe nafte sve ‘tanje’, cijena opet podivljala
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna snažno porasle, nakon dva tjedna pada, jer su trgovci zabrinuti zbog mogućih poremećaja u opskrbi, dok su zalihe nafte u svijetu pale na najniže razine od 2014. godine.
Cijena barela na londonskom tržištu skočila je prošloga tjedna 11,7 posto, na 120,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 8,8 posto, na 113,90 dolara.
Trgovce je prošloga tjedna zabrinula obustava izvoza ruske i kazahstanske nafte preko terminala CPC na ruskoj obali Crnog mora, koji je oštećen u oluji, piše HINA.
Utovar je tijekom tjedna djelomično obnovljen, no nervozu trgovaca pojačalo je privremeno smanjenje prerade u rafineriji Saudi Aramca u Saudijskoj Arabiji zbog napada jemenskih Huta, koje podupire Iran.
Saudijska Arabija poručila je da neće snositi odgovornost za eventualne poremećaje u globalnoj opskrbi, signalizirajući nezadovoljstvo američkom politikom prema Iranu i Jemenu.
Neimenovani dužnosnik u saudijskim ministarstvu vanjskih poslova izjavio je da takvi napadi rezultiraju ozbiljnim posljedicama u proizvodnji i preradi nafte i utječu na proizvodne kapacitete Saudijske Arabije i njezino ispunjavanje ugovornih obaveza.
Sankcije Rusiji
U fokusu trgovaca bili su i razgovori u EU o uvođenju embarga na uvoz ruske nafte.
Pitanje priključenja američkom embargu podijelilo je ministre vanjskih poslova članica EU-a. Neke zemlje, uključujući Njemačku, upozoravaju da se Unija ne bi mogla nositi s posljedicama takvog poteza jer previše ovisi o ruskim fosilnim gorivima.
“Europa je najveći pojedinačni kupac ruske nafte, pa će cijene na svjetskim tržištima to snažnije rasti što brže bude pokušavala smanjiti uvoz iz Rusije”, navode u bilješci analitičari J.P. Morgana.
Izvori u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) kazali su da dužnosnici grupe smatraju da bi zabrana ruske nafte u EU naštetila potrošačima i da su tu bojazan prenijeli Bruxellesu.
Rast cijena ponešto su obuzdali signali da bi SAD i njegovi saveznici mogli ponovo koordinirano prodavati naftu iz strateških rezervi kako bi smirili tržišta i ublažili strahovanja koja su još više raspirili ruska invazija na Ukrajinu i sankcije Zapada Moskvi.
Globalne su zalihe trenutno na najnižim razinama od 2014. godine, pa analitičari upozoravaju da je tržište i dalje osjetljivo na eventualne šokove u opskrbi.
U fokusu trgovaca bili su prošloga tjedna i pregovori između Rusije i Ukrajine o primirju, uz nastavak žestokih napada ruske vojske na ukrajinske gradove.
Rusija izvozi između 4 i 5 milijuna barela nafte dnevno, od čega otprilike polovica ide u Europu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.
Rast cijena nafte potiče inflacijske pritiske
Analitičari drže da će se cijene barela vjerojatno zadržati iznad razina od 100 dolara sve dok OPEC, američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili, primjerice, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.
Analitičari upozoravaju i na jačanje inflacijskih pritisaka u svjetskom gospodarstvu, koje potiče cijena barela iznad 100 dolara.
A jačanje inflacije moglo bi natjerati središnje banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.
Kako se u SAD-u inflacija posljednjih mjeseci kreće na najvišim razinama u 40 godina, nedavno je američka središnja banka povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, a u svibnju se očekuje povećanje kamata za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
A to znači da bi u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, rast potražnje za ‘crnim zlatom’ mogao usporiti.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile daljnjih 50-ak posto.
Ekonomija
Industrija i građevinski sektor u Austriji u padu: Tisuće radnika manje
Recesija i dalje traje, a njezini učinci vidljivi su i na tržištu rada. Industrija i građevinski sektor prošle su godine zabilježili znatan pad zaposlenosti.
Dugotrajna stagnacija domaćeg gospodarstva se nastavlja – i u skoroj budućnosti ne očekuje se poboljšanje. Novi ministar financija Markus Marterbauer ovog je tjedna ponovno upozorio na produljenje recesije, istaknuvši da Austriji jednostavno nedostaje novca, kako je objasnio političar SPÖ-a.
Nema viška sredstava: Ministar financija šokirao izjavom
Teška gospodarska situacija odražava se i na tržištu rada. Iako su stopa nezaposlenosti od 5,2 posto i stopa zaposlenosti od 74,1 posto ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu, industrijski sektor bilježi značajan pad.
Austrija ispod europskog prosjeka
“Unatoč gospodarskoj krizi i rekordnom broju stečajeva poduzeća, austrijsko tržište rada u 2024. godini pokazalo se relativno stabilnim. Ukupni broj zaposlenih ostao je gotovo isti u usporedbi s prethodnom godinom”, rekao je generalni direktor Statistik Austria, Tobias Thomas.
“Međutim, trajna recesija u industriji ostavila je jasne tragove na tržištu rada: u proizvodnom sektoru broj zaposlenih smanjen je za 38.400, dok je u uslužnim djelatnostima došlo do porasta. Također, stariji radnici su ostali duže u radnom odnosu – u 2024. godini 58,8 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine bilo je zaposleno, što je povećanje od 1,5 postotnih bodova. Ipak, Austrija je u međunarodnoj usporedbi i dalje ispod europskog prosjeka kada je riječ o zaposlenosti starijih osoba”, dodao je Thomas.
Negativan trend u proizvodnji
Prema preliminarnim podacima, austrijsko gospodarstvo smanjilo se za 1,2 posto u 2024. godini, nakon pada BDP-a od 1,0 posto godinu ranije. Posebno je pogođena proizvodnja robe, koja je pala za 5,5 posto, dok su javna uprava, zdravstvo i obrazovanje ostvarili realan rast od 2,0 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ova suprotna kretanja jasno se reflektiraju i na tržištu rada.
Veliki pad u proizvodnom sektoru
Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u proizvodnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 38.400. S druge strane, javni i socijalni sektor (+35.700) te trgovina (+22.300) zabilježili su rast zaposlenosti.
Ekonomija
Nakon pada dobiti: Mega-korporacija VW ukida rad od kuće
Nakon drastičnog pada dobiti, automobilski gigant Volkswagen ukida opciju rada od kuće za sve svoje zaposlenike.
Čak 24.000 zaposlenika morat će se vratiti u urede, budući da je VW u posljednjim mjesecima pretrpio velike gubitke. Sada se mjere štednje odražavaju i na omiljeni home office model zaposlenika.
Velika zabrinutost među zaposlenicima
Sve više zaposlenika obraća se radničkom vijeću i odjelu za ljudske resurse, izražavajući zabrinutost kako će uskladiti svoje svakodnevne obveze.
Od travnja 2025. rad od kuće bit će smanjen sa četiri na samo dva dana tjedno, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo. Mnogi će sada morati potpuno prilagoditi svoj način života, posebno roditelji malodobne djece.
Glasnogovornica VW-a poručila je: “S obzirom na trenutačne ekonomske izazove, osobna suradnja u timovima je ključna.”
Volkswagen je u utorak objavio da je prošle godine njegova dobit pala za 30,6 posto, na 12,4 milijarde eura.
Ekonomija
Stručnjak šokira prognozom stečajeva u Austriji: “Gospodarstvo jedva preživljava”
Glavnji vjerovnički zaštitni savez KSV1870 zbog stalno slabe gospodarske aktivnosti ove godine ne očekuje pad broja stečajeva, koji su u posljednje vrijeme bili na visokoj razini. Za 2025. godinu predviđaju između 6.500 i 7.000 stečajeva, što bi odgovaralo prošlogodišnjoj razini. Trenutno nema “realnih znakova” da će se “val insolventnosti” uskoro smanjiti, izjavio je u srijedu KSV-ov stručnjak za stečajeve Karl-Heinz Götze.
Sve više stečajeva u prva tri mjeseca 2025.
Prema procjenama KSV1870, samo u prvom kvartalu 2025. godine 1.741 poduzeće prijavilo je stečaj, što je 3,1 posto više nego prethodne godine, s prosječno 19 stečajeva dnevno. Najviše su pogođeni sektor trgovine, građevinski sektor i ugostiteljstvo, koji zajedno čine oko 45 posto svih stečajeva. Ipak, građevinski sektor (-12 posto) i ugostiteljstvo (-11,2 posto) bilježe blage padove broja stečajeva.
Götze: Austrijsko gospodarstvo i dalje posrće
Unatoč blagom smanjenju stečajeva u građevinarstvu, stručnjaci upozoravaju da su ekonomski problemi daleko od riješenih. Najveći porast stečajeva zabilježen je u sektoru nekretnina i stanogradnje, gdje je u prvom tromjesečju broj insolventnih tvrtki skočio za gotovo 62 posto. “Pozitivni signali iz pojedinih sektora nisu dovoljni da poboljšaju cjelokupnu sumornu atmosferu,” izjavio je Götze i dodao: “Austrijsko gospodarstvo i dalje jedva preživljava. Potrebna mu je svježa financijska injekcija kako bi ponovno ojačalo.”
Daljnji rast obveza u stečajnim postupcima
Ukupni dug insolventnih poduzeća u prvom kvartalu dosegnuo je 2,04 milijarde eura, što je povećanje od 6,9 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Najveći pojedinačni stečaj odnosi se na tvrtku Signa Prime CM 2017 GmbH, čiji dug iznosi 479 milijuna eura. Iako je u prvom kvartalu bilo 12 velikih stečajeva (s obvezama iznad 10 milijuna eura), to je šest slučajeva manje nego prethodne godine.
Manji broj privatnih stečajeva
Pozitivnija vijest dolazi s područja privatnih stečajeva, čiji je broj pao na 2.131, što predstavlja smanjenje od 8,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine. Smanjenje je zabilježeno u svim saveznim pokrajinama osim u Salzburgu, gdje je broj stečajeva porastao za 2,9 posto. Najveći pad broja privatnih stečajeva zabilježen je u Štajerskoj (-25,4 posto), Koruškoj (-23 posto) i Gornjoj Austriji (-11,4 posto). Paralelno s time, ukupni dug privatnih stečajeva smanjio se za 12,8 posto, na 205 milijuna eura, što u prosjeku znači dugovanje od oko 96.000 eura po slučaju.
You must be logged in to post a comment Login