Ekonomija
Industrija i građevinski sektor u Austriji u padu: Tisuće radnika manje
Recesija i dalje traje, a njezini učinci vidljivi su i na tržištu rada. Industrija i građevinski sektor prošle su godine zabilježili znatan pad zaposlenosti.
Dugotrajna stagnacija domaćeg gospodarstva se nastavlja – i u skoroj budućnosti ne očekuje se poboljšanje. Novi ministar financija Markus Marterbauer ovog je tjedna ponovno upozorio na produljenje recesije, istaknuvši da Austriji jednostavno nedostaje novca, kako je objasnio političar SPÖ-a.
Nema viška sredstava: Ministar financija šokirao izjavom
Teška gospodarska situacija odražava se i na tržištu rada. Iako su stopa nezaposlenosti od 5,2 posto i stopa zaposlenosti od 74,1 posto ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu, industrijski sektor bilježi značajan pad.
Austrija ispod europskog prosjeka
“Unatoč gospodarskoj krizi i rekordnom broju stečajeva poduzeća, austrijsko tržište rada u 2024. godini pokazalo se relativno stabilnim. Ukupni broj zaposlenih ostao je gotovo isti u usporedbi s prethodnom godinom”, rekao je generalni direktor Statistik Austria, Tobias Thomas.
“Međutim, trajna recesija u industriji ostavila je jasne tragove na tržištu rada: u proizvodnom sektoru broj zaposlenih smanjen je za 38.400, dok je u uslužnim djelatnostima došlo do porasta. Također, stariji radnici su ostali duže u radnom odnosu – u 2024. godini 58,8 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine bilo je zaposleno, što je povećanje od 1,5 postotnih bodova. Ipak, Austrija je u međunarodnoj usporedbi i dalje ispod europskog prosjeka kada je riječ o zaposlenosti starijih osoba”, dodao je Thomas.
Negativan trend u proizvodnji
Prema preliminarnim podacima, austrijsko gospodarstvo smanjilo se za 1,2 posto u 2024. godini, nakon pada BDP-a od 1,0 posto godinu ranije. Posebno je pogođena proizvodnja robe, koja je pala za 5,5 posto, dok su javna uprava, zdravstvo i obrazovanje ostvarili realan rast od 2,0 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ova suprotna kretanja jasno se reflektiraju i na tržištu rada.
Veliki pad u proizvodnom sektoru
Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u proizvodnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 38.400. S druge strane, javni i socijalni sektor (+35.700) te trgovina (+22.300) zabilježili su rast zaposlenosti.
Ekonomija
Muškarci u Austriji imaju znatno veće dugove od žena
U vremenu u kojem inflacija pritišće kućne budžete i mnogi jedva uspijevaju pokriti osnovne troškove, nova studija donosi zabrinjavajuće podatke o privatnim dugovima u Austriji. Istraživanje koje je proveo Alpenländischer Kreditorenverband (AKV) pokazuje ogromne razlike u visini zaduženosti između muškaraca i žena.
Dugovi muškaraca više nego dvostruko veći
Prema najnovijim podacima, prosječni dug kod žena koje su ušle u privatnu insolventnost iznosi oko 59.300 eura, dok muškarci u prosjeku duguju čak 151.000 eura – to je razlika od nevjerojatnih 91.000 eura!
Iako su dugovi žena blago porasli u odnosu na prošlu godinu (oko 200 eura više), kod muškaraca je zabilježen pad od 30.000 eura, no iznosi su i dalje višestruko veći.
Muškarci češće završavaju u privatnoj insolventnosti
Osim što su u prosjeku više zaduženi, muškarci znatno češće završavaju u stečaju. U prvom kvartalu ove godine od ukupno 336 otvorenih privatnih insolventnosti u Gornjoj Austriji, čak 209 je bilo kod muškaraca – to je više od 60 posto svih slučajeva.
Nedostatak financijskog znanja – čest uzrok
AKV naglašava da je nedovoljna financijska pismenost jedan od glavnih uzroka prekomjernog zaduživanja, osobito kod mlađe populacije i onih koji nisu naviknuti planirati kućni budžet. U kombinaciji s rastućim životnim troškovima, mnoge obitelji i pojedinci gube financijski kompas.
Gospodarska situacija dodatno otežava
Austrijski ekonomist Teodoro Cocca, profesor na Keplerovom sveučilištu u Linzu, upozorava da se austrijsko gospodarstvo još nije oporavilo od konjunkturne slabosti, a brzi oporavak nije na vidiku.
Cocca ističe i da trgovina nije nastavila pozitivne trendove s kraja prošle godine, dok najavljene mjere štednje Vlade dodatno koče unutarnju potrošnju.
Što dalje?
Ovi podaci ukazuju na sve veću potrebu za:
- Financijskom edukacijom već od školskih dana
- Savjetovalištima za upravljanje dugom
- Preciznijom socijalnom politikom koja uzima u obzir razlike među spolovima i razine zaduženosti
Dok žene pokazuju veću disciplinu u upravljanju financijama, muškarci se češće nalaze u spirali dugova. Ova razlika mogla bi poslužiti kao temelj za ciljane mjere pomoći i edukacije u budućnosti.
Ekonomija
Cijene divljaju, novčanici prazni: Gotovo polovici građana Austrije financijski je lošije nego prije pet godina
Najnovije istraživanje IMAS instituta donosi zabrinjavajuće podatke o stanju financija u Austriji. Čak 42 posto građana smatra da im je danas financijska situacija lošija nego prije pet godina – a najteže to osjećaju žene (45%) i stariji od 60 godina (48%).
Osjećaj stalne štednje
Sve je više onih koji si moraju uskraćivati svakodnevne stvari. Čak 40 posto Austrijanaca danas se više odriče nego prije pet godina. Među ženama taj postotak raste na 45 posto, dok je kod osoba starijih od 60 godina riječ o 42 posto. Poruka je jasna: sve je poskupjelo.
Manje pogođeni nego 2023., ali i dalje zabrinuti
U odnosu na lipanj 2023., manji broj ljudi osjeća jaku pogođenost poskupljenjima: sada je to 15 posto, dok je lani bilo 22 posto. 43 posto se osjeća umjereno pogođeno, što je također pad u odnosu na 47 posto iz 2023. godine.
S druge strane, 27 posto ispitanika kaže da ih poskupljenja ne pogađaju pretjerano, što je porast u odnosu na 21 posto iz prošle godine. Onima koji uopće ne osjećaju poskupljenja brojka ostaje ista – 5 posto.
Gdje se najviše štedi?
Građani najčešće štede na:
- Naručivanju hrane i odlasku u restorane – 29%
- Investicijama i osiguranjima – 22%
- Kupnji namještaja i dekoracije – 22%
- Putovanjima i poklonima – 19%
- Odjeći, obući i elektronici – 18%
Kada je riječ o stanarini, 22 posto građana kaže da tu ne može uopće uštedjeti, dok 20 posto ne želi rezati troškove u području sporta.
Osjećaj poskupljenja u svakodnevici
Građani itekako primjećuju rast cijena osnovnih namirnica. Prosječne cijene koje su naveli:
- Kruh (1 kg): 3,50 €
- Mlijeko (1 l): 1,48 €
- Maslac (250 g): 2,58 €
Više od 80 posto ispitanika smatra da su maslac, sir, kruh, mlijeko, jaja, losos i govedina znatno poskupjeli. Također, preko 60 posto vidi rast cijena i kod čokolade, brašna, šećera, deterdženata, jabuka, piletine, riže, krumpira, svinjetine i Coca-Cole.
Kako se prilagođavaju?
- 60 posto građana prati akcije i uspoređuje ponude
- 48 posto koristi aplikacije trgovačkih lanaca za popuste
- 42 posto kupuje manje proizvoda nego ranije
- Samo 23 posto koristi rabljene proizvode kao način uštede (pad u odnosu na 31 posto u 2023.)
Istraživanje je provedeno u ožujku 2025. putem osobnih intervjua na uzorku od 1.034 ispitanika, reprezentativnih za austrijsko stanovništvo starije od 16 godina.
Zaključak je jasan: građani se sve više prilagođavaju financijskoj stvarnosti, a svakodnevni život sve je više obilježen štednjom, odricanjem i potragom za povoljnijim cijenama.
Ekonomija
Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva
Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.
Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.
Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.
