Recesija i dalje traje, a njezini učinci vidljivi su i na tržištu rada. Industrija i građevinski sektor prošle su godine zabilježili znatan pad zaposlenosti.
Dugotrajna stagnacija domaćeg gospodarstva se nastavlja – i u skoroj budućnosti ne očekuje se poboljšanje. Novi ministar financija Markus Marterbauer ovog je tjedna ponovno upozorio na produljenje recesije, istaknuvši da Austriji jednostavno nedostaje novca, kako je objasnio političar SPÖ-a.
Nema viška sredstava: Ministar financija šokirao izjavom
Teška gospodarska situacija odražava se i na tržištu rada. Iako su stopa nezaposlenosti od 5,2 posto i stopa zaposlenosti od 74,1 posto ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodnu godinu, industrijski sektor bilježi značajan pad.
Austrija ispod europskog prosjeka
“Unatoč gospodarskoj krizi i rekordnom broju stečajeva poduzeća, austrijsko tržište rada u 2024. godini pokazalo se relativno stabilnim. Ukupni broj zaposlenih ostao je gotovo isti u usporedbi s prethodnom godinom”, rekao je generalni direktor Statistik Austria, Tobias Thomas.
“Međutim, trajna recesija u industriji ostavila je jasne tragove na tržištu rada: u proizvodnom sektoru broj zaposlenih smanjen je za 38.400, dok je u uslužnim djelatnostima došlo do porasta. Također, stariji radnici su ostali duže u radnom odnosu – u 2024. godini 58,8 posto osoba u dobi od 55 do 64 godine bilo je zaposleno, što je povećanje od 1,5 postotnih bodova. Ipak, Austrija je u međunarodnoj usporedbi i dalje ispod europskog prosjeka kada je riječ o zaposlenosti starijih osoba”, dodao je Thomas.
Negativan trend u proizvodnji
Prema preliminarnim podacima, austrijsko gospodarstvo smanjilo se za 1,2 posto u 2024. godini, nakon pada BDP-a od 1,0 posto godinu ranije. Posebno je pogođena proizvodnja robe, koja je pala za 5,5 posto, dok su javna uprava, zdravstvo i obrazovanje ostvarili realan rast od 2,0 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ova suprotna kretanja jasno se reflektiraju i na tržištu rada.
Veliki pad u proizvodnom sektoru
Najveći gubitak radnih mjesta zabilježen je u proizvodnom sektoru, gdje je broj zaposlenih smanjen za 38.400. S druge strane, javni i socijalni sektor (+35.700) te trgovina (+22.300) zabilježili su rast zaposlenosti.
