Panorama
‘Wurstsemmel’ je još uvijek najpopularniji (među)obrok za ručak u Austriji
61 posto od 1.000 ispitanika izjavilo je da nekoliko puta tjedno jede Wurstsemmel. U prosjeku muškarci jedu više brze hrane, a žene više salata.
Wurstsemmel je još uvijek najpopularniji međuobrok u Austriji. Prema anketi koju je na 1.000 zaposlenika proveo Integral u ime tvrtke Menü-Manufaktur, ručak se uglavnom sastoji od hladnih ili toplih lepinja, a mnogima je to i glavni obrok u danu.
Sa 61 posto, sendvič završi na tanjuru za ručak nekoliko puta tjedno. Isti broj ispitanika uzima najmanje 30 minuta za odmor.
Za vrijeme ručka njih 15 posto hrani se isključivo kiflicama koje se obično donose iz supermarketa ili pekare. 34 posto jede salate, a 21 posto jede juhe nekoliko puta tjedno. Peto mjesto zauzima pecivo (15 posto). 42 posto također se barem jednom tjedno počasti jelima od tjestenine. Tjestenina je daleko najpopularniji topli ručak.
Muškarci puno češće od žena posežu za toplim punjenim kiflicama, pizzama, šniclama, hamburgerima i drugom brzom hranom. Žene češće jedu salate. Dob također utječe na prehrambene navike. Mlađi od 30 godina preferiraju znatno više raznolikosti od ostalih dobnih skupina i mnogo češće jedu curry ili jela iz woka.
Jede se uglavnom na poslu: 30 posto često čak i ne ode od vlastitog stola. 39 posto stanku za ručak provodi u dnevnoj sobi ili u kuhinji, 16 posto jede u kantini tvrtke. Oni koji ne jedu u tvrtki jedu kod kuće (18 posto), jedu vani (16 posto) ili jedu vani u pokretu (jedanaest posto). Muškarci i mlađi zaposlenici izlaze jesti češće od prosjeka.
Samo osam posto uopće ne uzima slobodno vrijeme. Uglavnom se radi o honorarnim zaposlenicima koji ne uzimaju pauzu. Za veliku većinu zaposlenih (92 posto) ipak je pauza za ručak neizostavna.
“To je također pitanje vremena. Nakon 30 minuta, jedino mjesto koje preostane za pauzu za ručak obično je radno mjesto”, kaže Christina Kejik-Hopp, direktorica proizvođača jelovnika koji opskrbljuje tvrtke, vrtiće, škole, staračke domove i usluge obroka s jelovnicima i također nudi rješenja za automate za prodaju.
Zapravo, vrsta zanimanja određuje kako će se provesti pauza za ručak. Stariji i honorarni radnici, ali i samozaposleni češće jedu kod kuće. Ljudi koji uglavnom rade za računalima obično jedu za svojim radnim stolom, ali i češće jedu vani. Oni pak koji rade stojeći ili fizički zahtjevan posao, radije se odmaraju u sobi za rekreaciju ili u kantini. Vaši vlastiti životni uvjeti su također faktor: oni koji žive sami i oni koji žive u Beču češće odlaze u gostionicu ili restoran za vrijeme pauze za ručak od prosječne osobe.
Većina izdataka za ručak je manja od deset eura. Tek jedna ili svaka deseta radna osoba izjavila je da za ručak dnevno troši više od deset eura. 46 posto troši između pet i deset eura, 45 posto ispod pet eura. To ne zvuči kao puno, ali zbraja se. Muškarci obično troše više od žena.
Panorama
Katolici danas obilježavaju početak došašća ili adventa
Katolici danas obilježavaju početak došašća ili adventa. To je vrijeme priprave do Rođenja Gospodinova – Božića.
Došašće ili advent počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca. Došašće završava 24. prosinca na Badnjak. Početak došašća određuje blagdan sv. Andrije Apostola. Prva nedjelja nakon blagdana sv. Andrije Apostola je prva nedjelja došašća. To vrijeme priprave za Božić sastoji se od dva dijela. Prvi dio traje do 16. prosinca. U tom se prvom dijelu došašća ljudi skruše, kaju, mole i spremaju za svoj konačni susret s Bogom, za sudnji dan. Drugi dio došašća traje od 17. do 24. prosinca, do Badnjaka, i to je vrijeme neposredne priprave za slavljenje Rođenja Gospodnjeg. Došašćem kod katolika započinje nova liturgijska godina, dok u istočnoj crkvi nova liturgijska godina započinje 1. rujna.
Prva nedjelja došašća govori o ponovnom Kristovu dolasku, kada će Bog po svome Sinu uspostaviti svoje kraljevstvo – novi Božji svijet. Druga i treća adventska nedjelja prikazuju Ivana Krstitelja, Isusova preteču, a četvrta nedjelja predstavlja Mariju, Djevicu i Majku koja je rodila Isusa.
U Rimokatoličkoj crkvi u došašću prevladava ljubičasta boja u liturgiji (kao i u korizmi). U misi se izostavlja himan “Slava”, da bi taj tipično božićni himan (“Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje!”) jače odjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja.
Došašće ima svoje liturgijske pjesme. Adventski vijenac, koji se kiti u došašću ima četiri svijeće, za svaku nedjelju po jednu. Stoji na obiteljskom stolu ili na ulaznim kućnim vratima. U došašću nema velikih vanjskih proslava ni slavlja vjenčanja. Svete mise zornice kroz cijelo došašće vjernici rado posjećuju kao znak osobne pokore i zavjeta.
Panorama
U Austriji se za vikend očekuje veliki snijeg, u Beču i do 20 cm
Prema svim prognozama Austriju bi ovaj vikend mogao prekriti bijeli prekrivač.
Prognostičari najavljuju velike količine snijega, a u glavnom austrijskom gradu Beču moglo bi ga pasti i do 20 cm.
Temperature bi se mogle kretati od minus 1 do plus dva, ali zbog obilnih padalina osjećaj hladnoće će biti i veći.
Hrvatska
Ryanair uvodi cjelogodišnju zračnu liniju Beč-Dubrovnik
Ryanair otvara sezonsku bazu na dubrovačkom aerodromu, najavljeno je to na konferenciji za medije u Zračnoj luci Ruđer Bošković na kojoj su govorili komercijalni direktor irskog Ryanaira Jason McGuinness i glavni direktor Zračne luke Ruđer Bošković Viktor Šober.
“Veliko mi je zadovoljstvo da možemo najaviti nešto što smo pripremili posljednjih mjeseci. Ryanair će za početak imati dva bazirana aviona, a novi avioni koji dolaze u Dubrovnik stvaraju 40 posto manje buke, to je doprinos održivosti zračnog prometa, a sugrađani koji žive blizu aerodroma će sigurno imati nešto od toga, to je najnovija tehnologija. Pripremili smo 18 linija, dvije smo imali, to je bio Beč i Dublin. Želim zahvaliti Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, turističkim zajednicama, svima koji su sudjelovali u ovom procesu. Imali smo podršku vlasničke strukture, a glavni cilj je zima, imat ćemo tri cjelogodišnje linije: Beč, London i Dublin. Napravili smo prvi iskorak i nadam se da će turistički sektor slijediti dogovore koje smo postigli i da će grad oživjeti na puno bolji način tijekom zime. Ovim dogovorom Dubrovnik radi dodatan iskorak u turističkom segmentu i profilira se kao city break destinacija”, rekao je Šober.
“Ryanair počinje s ljetnom sezonom, s planom da od 18 destinacije, tri ostanu cjelogodišnje tako da očekujemo dosta zanimljivu sljedeću zimu. Očekujem da će ti letovi biti popularni ne samo za goste koji će nam dolaziti, nego i našim sugrađanima. Imat ćemo zanimljivu zimu sa zanimljivim destinacijama. Radimo s Ryanairom, s Croatia Airlinesom i s destinacijama koje su izvan Europske unije”, zaključio je Šober.
McGuinness je najprije zahvalio partnerima iz dubrovačke zračne luke, ali i lokalnoj samoupravi. Predstavio je Ryanair te naglasio kako su troškovi za putnike Ryanaira prije i poslije pandemije korone ostali isti, dok su kod drugih kompanija skočili. Najavio je daljnje investicije u Hrvatsku. Istaknuo i kako dva Ryanairova aviona koji će u budućnosti dolaziti u Dubrovnik, Boeing 8-200, spadaju u avione koji minimalno opterećuju okoliš, piše dubrovački vjesnik.
Sezonska baza kreće s radom od travnja 2024., a uz dvije postojeće linije prema Beču i Dublinu, uvode se novih 16 linija od Dubrovnika. Tako će irska niskotarifna aviokompanija grad podno Srđa povezivati sa sljedećim destinacijama: Berlinom, Bruxellesom, Helsinkijem, Londonom, Milanom, Parizom, Rimom, Stockholmom, Wroclawom, Oslom, Baden-Badenom, Memmingenom, Krakowom, Manchesterom, Düsseldorfom i Poznanom, a u prvih 12 mjeseci očekuje se više od 600 tisuća putnika.