Panorama
‘Wurstsemmel’ je još uvijek najpopularniji (među)obrok za ručak u Austriji
61 posto od 1.000 ispitanika izjavilo je da nekoliko puta tjedno jede Wurstsemmel. U prosjeku muškarci jedu više brze hrane, a žene više salata.
Wurstsemmel je još uvijek najpopularniji međuobrok u Austriji. Prema anketi koju je na 1.000 zaposlenika proveo Integral u ime tvrtke Menü-Manufaktur, ručak se uglavnom sastoji od hladnih ili toplih lepinja, a mnogima je to i glavni obrok u danu.
Sa 61 posto, sendvič završi na tanjuru za ručak nekoliko puta tjedno. Isti broj ispitanika uzima najmanje 30 minuta za odmor.
Za vrijeme ručka njih 15 posto hrani se isključivo kiflicama koje se obično donose iz supermarketa ili pekare. 34 posto jede salate, a 21 posto jede juhe nekoliko puta tjedno. Peto mjesto zauzima pecivo (15 posto). 42 posto također se barem jednom tjedno počasti jelima od tjestenine. Tjestenina je daleko najpopularniji topli ručak.
Muškarci puno češće od žena posežu za toplim punjenim kiflicama, pizzama, šniclama, hamburgerima i drugom brzom hranom. Žene češće jedu salate. Dob također utječe na prehrambene navike. Mlađi od 30 godina preferiraju znatno više raznolikosti od ostalih dobnih skupina i mnogo češće jedu curry ili jela iz woka.
Jede se uglavnom na poslu: 30 posto često čak i ne ode od vlastitog stola. 39 posto stanku za ručak provodi u dnevnoj sobi ili u kuhinji, 16 posto jede u kantini tvrtke. Oni koji ne jedu u tvrtki jedu kod kuće (18 posto), jedu vani (16 posto) ili jedu vani u pokretu (jedanaest posto). Muškarci i mlađi zaposlenici izlaze jesti češće od prosjeka.
Samo osam posto uopće ne uzima slobodno vrijeme. Uglavnom se radi o honorarnim zaposlenicima koji ne uzimaju pauzu. Za veliku većinu zaposlenih (92 posto) ipak je pauza za ručak neizostavna.
“To je također pitanje vremena. Nakon 30 minuta, jedino mjesto koje preostane za pauzu za ručak obično je radno mjesto”, kaže Christina Kejik-Hopp, direktorica proizvođača jelovnika koji opskrbljuje tvrtke, vrtiće, škole, staračke domove i usluge obroka s jelovnicima i također nudi rješenja za automate za prodaju.
Zapravo, vrsta zanimanja određuje kako će se provesti pauza za ručak. Stariji i honorarni radnici, ali i samozaposleni češće jedu kod kuće. Ljudi koji uglavnom rade za računalima obično jedu za svojim radnim stolom, ali i češće jedu vani. Oni pak koji rade stojeći ili fizički zahtjevan posao, radije se odmaraju u sobi za rekreaciju ili u kantini. Vaši vlastiti životni uvjeti su također faktor: oni koji žive sami i oni koji žive u Beču češće odlaze u gostionicu ili restoran za vrijeme pauze za ručak od prosječne osobe.
Većina izdataka za ručak je manja od deset eura. Tek jedna ili svaka deseta radna osoba izjavila je da za ručak dnevno troši više od deset eura. 46 posto troši između pet i deset eura, 45 posto ispod pet eura. To ne zvuči kao puno, ali zbraja se. Muškarci obično troše više od žena.
Zanimljivosti
Baby Lasagna: Ne mogu prihvatiti 50.000 eura, molim Plenkovića da taj novac donira
Baby Lasagna oglasio se nakon što mu je vlada ponudila 50.000 eura. Naime, na sjednici tehničke vlade Andrej Plenković objavio je da će novčano nagraditi Marka Purišića, poznatijeg kao Baby Lasagna, nakon njegovog nevjerojatnog uspjeha i osvojenog drugog mjesta na ovogodišnjem Eurosongu.
Odlučili su mu ponuditi nagradu od 50.000 eura za “ogromnu promidžbu” Hrvatske. Međutim, Marko se sada oglasio i rekao da želi da novac ide u humanitarne svrhe.
“Zahvaljujem hrvatskoj vladi na novčanoj nagradi u iznosu od 50.000 eura. Ipak, te novce ja ne mogu prihvatiti. Mogao bih navesti mnogo razloga zašto, ali prvi, najbitniji i dovoljni je što postoji puno drugih pojedinaca i organizacija kojima će ti novci daleko više pomoći”, napisao je Marko.
“Ovim putem molim gospodina Plenkovića da u moje ime i u ime hrvatske vlade donira 25.000 eura Zavodu za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju s dnevnom bolnicom Mladen Ćepulić. Nadalje, ostalih 25.000 eura volio bih donirati Zavodu za pedijatrijsku hematologiju, onkologiju i transplantaciju krvotvornih matičnih stanica KBC Zagreb. Hvala”, poručio je.
Panorama
Vozači ‘provalili‘ trik kojim izbjegavaju policijske kamere
Pametne policijske kamere trebale bi napraviti red na cestama. No, kako tehnologija kamera napreduje, napreduju i trikovi vozača koji uvijek pronađu način kako izbjeći kaznu.
Najnoviji primjer stiže iz Velike Britanije gdje su vozači pronašli način kako svoje registarske pločice učiniti “nevidljivima”.
Britanski mediji izvještavaju o ‘nevidljivim pločicama‘ koje kamere ne mogu očitati. Riječ je o infracrvenim reflektirajućim registarskim pločicama, poznatim kao 3D ili 4D pločice, piše BirminghamLive, prenosi jutarnji.hr.
U Velikoj Britaniji je, naime, propisana dimenzija pločica, font te boje, no posljednjih godina napredak u tehnologiji proizvodnje doveo je do razvoja različitih vrsta registarskih pločica, uključujući standardne 2D, ali i 3D i 4D pločice.
Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.
Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.
Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.
Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.
Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.
Standardne 2D registarske pločice predstavljaju tradicionalnu i najčešće korištenu vrstu registarskih pločica u Velikoj Britaniji. Ove ploče sastoje se od dvodimenzionalnih znakova raspoređenih na ravnoj površini, a njihov dizajn slijedi posebne propise kako bi se osigurala ujednačenost i čitljivost.
Modernije 3D pločice sadrže reljefne znakove i obrube u crnoj boji. 3D registarska pločica ima povišene znakove i dizajne, što pločici daje trodimenzionalni izgled. Likovi i grafike obično se izrađuju kombinacijom laserski izrezanih i termalnih tehnologija ispisa.
Takozvane 4D registarske pločice najnovija su inovacija jer podižu 3D koncept na višu razinu, nudeći dodatne mogućnosti prilagodbe.
Iako 4D ploče mogu imati različite specijalne efekte, one i dalje ispunjavaju zakonske propise koji se odnose na veličinu, razmak, boju i vidljivost znakova kako bi ostale cestovno legalne i popularne su među vlasnicima vozila koji svojim automobilima žele dodati dašak jedinstvenosti.
Mogu se prilagoditi širokim rasponom elemenata dizajna, a čini se da je upravo ta šarolikost dopuštenog dizajna unutar zadanih zakonskih okvira dovela do zbunjivanja kamera.
Situacija se toliko otela kontroli da je policija nedavno predstavila nove kamere koje otkrivaju ‘lažne, nevidljive pločice‘.
Već nakon par dana, uhvaćeno je nekoliko vozača s nevidljivim pločicama i svaki od njih je kažnjen sa 100 funti (116 eura).
Craig Collingswood, član kabineta za okoliš u Gradskom vijeću Wolverhamptona rekao je da njegov grad prednjači u borbi protiv drskih prijestupnika.
‘Ulažemo u ovu najsuvremeniju tehnologiju za odvraćanje i otkrivanje prijestupnika jer su vozne trake za autobuse ključne za učinkovito funkcioniranje mreže javnog prijevoza, a kamere za kontrolu brzine pomažu u zaštiti javnosti od prebrzih vozila i smanjuju vjerojatnost sudara.
Svi vozači mogu očekivati kaznu ako se utvrdi da koriste ove ilegalne metode za izbjegavanje kamera, a vozačima taksija s licencom Wolverhamptona može se suspendirati ili poništiti dozvola‘, zaključuje Collingswood.
Panorama
Austrija: Opada interes za kupovinu električnih automobila, raste potražnja za automobilima s unutarnjim izgaranjem
Procvat električnih automobila usporava. U travnju ove godine na cestama je bilo znatno više novoregistriranih osobnih automobila nego prije godinu dana. Registracije novih automobila porasle su za 15,3 posto na 21.337.
Međutim, povećanje je “uglavnom posljedica značajnog porasta registracija motora s unutarnjim izgaranjem i hibrida, dok je potražnja za električnim automobilima pala treći mjesec zaredom”, rekao je šef austrijske statistike Tobias Thomas.
U usporedbi s travnjem prošle godine, broj novoregistriranih automobila s motorima na klasično izgaranje porastao je za četvrtinu (plus 25,2 posto) na 12.267. Hibridni automobili također su bili u većoj potražnji, pri čemu je potražnja za benzinskim hibridima porasla za oko 10,9 posto na 4555 automobila. S druge strane, čisto električni automobili bili su manje popularni.
