Hrvatska
Vodili tvrtku, a porez platili nula eura: Austrijanac i Hrvat uhvaćeni u velikoj poreznoj prijevari

Policija je razotkrila dvojicu muškaraca – 52-godišnjeg Hrvata i 65-godišnjeg Austrijanca – koji su, kao odgovorne osobe prijevozničke firme iz Vukovarsko-srijemske županije, tijekom 2023. godine izbjegavali plaćanje poreza.
Sumnjiče ih da su svjesno izbjegli prijavljivanje i obračunavanje PDV-a i poreza na dobit, čime su stekli nepripadnu korist veću od 65.000 eura. Osim toga, nisu vodili zakonom propisane poslovne knjige niti su pokrenuli stečaj kada su postali nelikvidni.
Protiv njih slijedi podnošenje posebnog izvješća nadležnom državnom odvjetništvu zbog niza kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminala.

Hrvatska
Austrijanka u Hrvatskoj platila kaznu od čak 13.500 eura

Carinski službenici su na graničnom prijelazu Županja tijekom proteklog vikenda spriječili tri pokušaja nezakonitog unosa gotovine u Europsku uniju. U odvojenim slučajevima zaplijenjeno je ukupno 74.540 eura, a protiv prekršitelja su pokrenuti postupci, objavila je Carinska uprava.
U petak, 26. rujna, prilikom ulaska u carinsko područje EU, carinicima je sumnjiv bio vozač osobnog automobila austrijskih registarskih oznaka. Utvrđeno je da državljanin Austrije nije prijavio gotovinu u iznosu od 20.480 eura. Istog dana, zaustavljen je i hrvatski državljanin u automobilu hrvatskih registracija koji također nije ispunio obvezu prijave gotovine, a kod sebe je imao 10.560 eura.
Zbog prekršaja Zakona o deviznom poslovanju, austrijskom državljaninu izdan je prekršajni nalog i izrečena novčana kazna od 6.144 eura. Hrvatskom državljaninu izrečena je kazna u iznosu od 3.168 eura.
Novi pokušaj krijumčarenja zabilježen je u nedjelju, 28. rujna. Državljanka Austrije, koja je bila putnica u kombi vozilu austrijskih registarskih oznaka, pri ulasku u EU nije prijavila gotovinu u iznosu od 43.500 eura. Zbog počinjenog prekršaja, izdan joj je prekršajni nalog te je kažnjena novčanom kaznom od 13.050 eura.
Foto: Carina
43.500 eura.
Hrvatska
Sve više Hrvata vraća se kući: razlike između Hrvatske i Zapada sve manje

U posljednje vrijeme sve je primjetniji trend povratka Hrvata iz inozemstva u domovinu. Nakon godina u kojima je odlazak u Austriju ili Njemačku bio gotovo pa uobičajen put u potrazi za boljim životom, sve više ljudi odlučuje se vratiti u Hrvatsku.
Razlog tome leži u sve snažnijem gospodarskom rastu i porastu životnog standarda. Plaće u brojnim sektorima, posebno u turizmu, IT-u i građevini, približavaju se onima na Zapadu, dok su troškovi života u Hrvatskoj još uvijek niži. Uz to, država sve više ulaže u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstveni sustav, čime se smanjuju razlike u kvaliteti života između Hrvatske i razvijenih europskih zemalja.
Mnogi povratnici ističu i nematerijalne razloge: blizinu obitelji, ljepotu prirode, sigurnost te kvalitetu života koju pružaju hrvatska obala i kontinentalni gradovi.
Iako izazova još uvijek ima, činjenica da se sve više mladih obitelji vraća i pokreće vlastite poslove u domovini pokazuje da Hrvatska postaje zemlja prilika, a razlike između nje i Austrije ili Njemačke sve su manje – kako ekonomski, tako i životno.
Planirate li se vratiti u svoje Domovinu?
Austrija
Velika deportacija iz Austrije: 11 osoba protjerano u Hrvatsku – većina iz Afganistana!

Austrijske vlasti su u srijedu, 17. rujna 2025., deportirale 11 osoba iz zemlje, a odredište je bila Hrvatska. Ova akcija je dio, kako tvrdi ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, „dosljedne i stroge azilne politike“.
Prema službenim informacijama austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, među protjeranima se nalazi šest muškaraca i pet žena, a svi su bez prava boravka u Austriji.
Njihova nacionalna pripadnost je sljedeća:
- 7 iz Afganistana
- 2 iz Rusije
- 1 iz Turske
- 1 iz Somalije
Deportacija je izvršena putem posebno organiziranog charter leta, koji je poletio u 10:00 sati, a sve je bilo u potpunosti organizirano i koordinirano od strane Austrije u sklopu tzv. “National Return Operation”.
Zanimljivo je da nitko od protjeranih nije bio pravomoćno osuđen za kaznena djela, što ukazuje da se ova deportacija temelji isključivo na nepostojanju legalnog boravka, a ne na kriminalnom ponašanju.
Ministar Karner je naglasio kako Austrija dnevno u prosjeku deportira 35 osoba, što iznosi oko 13.000 godišnje, te da više od polovice tih osoba ima kaznene presude. Ova brojka, kako ističe Ministarstvo, Austriju stavlja među najstrože zemlje u Europi kada je riječ o vraćanju osoba bez reguliranog statusa.
Austrijske vlasti najavile su i planirane deportacije u Afganistan, unatoč izazovima u vezi sigurnosti i međunarodnog prava.