Svijet
Velika vijest za BiH: EU navodno odlučila otvoriti pregovore za pristupanje EU
Lideri EU će u četvrtak na samitu u Bruxellesu odlučiti otvoriti pregovore s BiH te zatražiti od Vijeća izradu pregovaračkog okvira kako bi se ti pregovori i mogli otvoriti. Stoji to u nacrtu zaključaka koje će Europsko vijeće usvojiti na samitu u četvrtak i petak, a u koji je Jutarnji list dobio uvid.
– Nastavno na preporuke Komisije od 12. ožujka 2024. godine, Europsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Vijeće se poziva da usvoji pregovarački okvir kad budu poduzeti relevantni koraci utvrđeni u preporukama komisije iz 12. listopada 2022. godine – piše u nacrtu. Stavljanje ove rečenice u nacrt rezultat je dogovora zemalja članica na sastancima za pripremu Europskog vijeća.
U dijelu zaključaka koji se tiču proširenja Europske unije govori se i o potrebi paralelnih reformi i u EU i državama kandidatima kako bi bili spremni za proširenje.
– Europsko vijeće razmotrilo je pripreme za proširenje i unutarnje reforme, posjetivši da se posao na oba kolosijeka mora nastaviti paralelno kako bi se osiguralo da i buduće zemlje članice i EU budu spremne za proširenje na vrijeme – stoji u nacrtu zaključaka.
Dodaje se i da će na sljedećem samitu biti razgovora o unutarnjim reformama EU s ciljem usvajanja smjernica za te reforme. Europska komisija izradila je strategiju za reforme EU kako bi se pripremila za proširenje.
Od pitanja proširenja u zaključcima će se samo navesti da se mora nastaviti rad na nacrtima pregovaračkog okvira za Ukrajinu i Moldaviju.
Za sve zemlje sa statusom kandidata, uključujući i one za koje je usvojena odluka o otvaranju pristupnih pregovora, nužno je usvajanje pregovaračkog okvira da bi se ti pregovori i usvojili. Odluku o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom Europsko vijeće usvojilo je u prosincu prošle godine, ali oni nisu još uvijek otvoreni upravo jer još nije usvojen pregovarački okvir. Tako će biti i s Bosnom i Hercegovinom. Ali odluka lidera EU konačna je i sad samo treba pričekati usvajanje pregovaračkog okvira.
Hrvatska je snažno lobirala u Bruxellesu i državama članicama za odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Još prošli tjedan, nakon što je Europska komisija preporučila otvaranje pregovora, Hrvatska, s još šest država članica, poslala je zajedničko pismo u kojem se traži odluka Europskog vijeća na samitu u četvrtak o otvaranju pregovora s BiH.
Jutarnji list imao je uvid u to pismo, koje su, osim Hrvatske, potpisale i Austrija, Češka, Grčka, Italija, Slovenija te Slovačka. U pismu se navodi da je BiH proteklih mjeseci postigla veći uspjeh u reformi, nego u prijašnjih nekoliko godina. Navodi se da bi odlaganje odluke poslalo negativnu poruku regiji kojoj je EU obećala europsku budućnost još prije 20 godina.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Svijet
Florida se sprema za oluju stoljeća, ljudi u panici bježe
Florida se priprema za jednu od najjačih tropskih oluja u posljednjih stotinu godina. Uragan Milton ide prema američkoj obali, a vlasti pozivaju stanovnike da se hitno evakuiraju. Milton je opet ojačao na kategoriju 5 i mogao bi biti najjača oluja koja je ikad pogodila Floridu. Iako se predviđa da će oslabiti prije nego što stigne do kopna, porast će u veličini, što znači da će se njegovi katastrofalni utjecaji osjetiti na većem području. Očekuje se da će na obalu Floride stići tijekom današnjeg dana-
Predsjednik Joe Biden upozorio je stanovnike Floride na hitnu evakuaciju uoči dolaska Miltona, uragana četvrte kategorije, istaknuvši da je situacija “pitanje života i smrti.” Gradonačelnica Tampe upozorila je stanovnike da “bježe, ili će umrijeti”. Mnogi su ljudi pohitali iz svojih domova i ovo bi mogla biti jedna od najvećih evakuacija ikada.
Milton onosi izuzetno snažne vjetrove do 250 km/h nakon prolaska uz sjeverni rub meksičkog poluotoka Yucatan. Predviđa se da će oluja svom snagom udariti u gusto naseljeno područje Tampa Baya danas navečer, manje od dva tjedna nakon što je uragan Helene već poharao državu. Stanovnicima Floride savjetovano je da se pripreme za najveću evakuaciju u posljednjih nekoliko godina.
Svijet
Počela gradnja ‘europskog Sueskog kanala’: Projekt je ogroman
Napokon su počeli radovi na francuskom kanalu Seine-Nord Europe (SNEC), glavnoj novoj europskoj trgovačkoj ruti koja obećava povećanje ekonomskog bogatstva bloka.
Kada bude dovršen 2030., veliki infrastrukturni projekt od 107 kilometara značajno će povećati kapacitet za jeftiniju, bržu i manje zagađujuću riječnu trgovinu između Francuske, Belgije i Nizozemske, piše Euronews.
Trenutno nesmetan tijek trgovine između tri nacije ograničava nedovoljan kapacitet užeg kanala Canal du Nord.
Zastarjeli riječni sustav bori se s novom generacijom velikih teretnih brodova koji pokreću međunarodnu trgovinu.
Nesreće s brodovima i sama težina prometa koji pokušava ploviti kroz kanal stvaraju frustrirajuća uska grla, što europske tvrtke košta dragocjenog vremena i novca.
Unatoč hitnoj potrebi za novim trgovačkim putem i činjenici da je projekt kanala dobio zeleno svjetlo još 2003. godine, desetljećima su politička neslaganja oko financiranja i konačne rute kanala zaustavljala napredak. Sve do sada.
SNEC je ulaganje francuske vlade, lokalnih vlasti i EU-a od 5,1 milijarde eura u ekonomsku i ekološku budućnost regije.
Analitičari sugeriraju da bi nova ruta mogla ukloniti čak milion teških teretnih vozila s francuskih cesta svake godine.
Veličina projekta je zapanjujuća, uključuje čak šezdeset mostova, tri mosta preko kanala, sedam prevodnica i 700 hektara ekoloških plantaža.
Novi kanal širok 54 metra zauzimat će dio plovnog puta Seine-Escaut i stvoriti prvu europsku riječnu mrežu s kapacitetom za prihvat velikih brodova.
Povezat će sliv rijeke Seine s glavnim vodenim putevima sjeverne Francuske i Europe.
Svijet
Nova pravila u Sloveniji za produljenje boravka stranaca
Za zahtjeve koji se podnose od 1. studenoga stranac u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak zbog spajanja obitelji mora dostaviti potvrdu o položenom ispitu iz slovenskog jezika
Republika Slovenija uvodi izmjene uvjeta poznavanja slovenskog jezika u postupcima produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja. Uvjet za poznavanje slovenskog jezika nije bilo potrebno ispuniti do 30. travnja 2024. godine. Naime, 16. studenoga 2023. godine na snagu je stupila izmjena Zakona o strancima. Izmjene i dopune zakona odnose se samo na procedure za produljenje dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji za članove obitelji državljana trećih zemalja (BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i druge zemlje izvan EU-a).
Nema promjena za dobivanje stalne boravišne dozvole, a i dalje je obveza polaganje ispita razine A2, kako je utvrđeno prethodnom izmjenom Zakona o strancima iz travnja 2023. (ZTuj-2G). Uvjet za poznavanje slovenskog jezika na početnoj razini A1, koji je uveden u travnju 2023. godine sa ZTuj-2G, zamjenjuje se znanjem na razini egzistencije. Razina poznavanja jezika je razina znanja slovenskog jezika koja omogućava osnovnu komunikaciju na slovenskom jeziku, ograničenu na jednostavne, predvidive, svakodnevne situacije u kojima je izražavanje rutinsko i ponavljajuće.
Za prijave podnesene od 1. svibnja do 31. listopada 2024. godine punoljetni član obitelji u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti i potvrdu o upisu u neformalni obrazovni program za odrasle za učenje slovenskog jezika ili potvrdu o upisu u javno važeći obrazovni program za odrasle na osnovi kojeg se ne stječe javno važeće obrazovanje.
Međutim, stranac ne mora dostaviti potvrdu o upisu na tečaj ako priloži potvrdu o uspješno položenom ispitu iz slovenskog jezika najmanje na ulaznoj razini, za zahtjeve koji se podnose od 1. studenoga 2024. godine, stranac u postupku produljenja dozvole za privremeni boravak radi spajanja obitelji mora dostaviti potvrdu o položenom ispitu iz slovenskog jezika za egzistenciju. Ova informacija zanimljiva je velikom broju bh. građana koji posljednjih godina odlaze na rad u Sloveniju.
Samo u prvih pet mjeseci ove godine 2597 radnika iz BiH posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje (AZR) BiH pronašlo je posao i potpisalo ugovore o radu s poslodavcima u Sloveniji. Na ovaj način, od početka 2013. godine do sada, 91.390 bh. radnika zaposleno je u Sloveniji. Samo u prošloj godini Slovenija je izdala 13.090 radnih dozvola državljanima BiH. U 2022. godini izdano je 18.312 dozvola, a 2021. godina po broju izdanih dozvola dosegnula je rekord kada je 19.575 radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo dozvolu za rad u ovoj zemlji.
Slovenija i Hrvatska među najpoželjnijim su destinacijama za rad među radnicima iz Bosne i Hercegovine, pokazuje istraživanje portala mojposao.ba. Bolje plaće, životni i radni uvjeti ključni su motivatori koji privlače naše radnike da traže prilike u zemljama regije. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika spremna je trajno raditi u zemljama regije, dok mnogi nisu sigurni bi li se ikada vratili u Bosnu i Hercegovinu. BiH se ubraja u demografski najugroženije države okružja te bi u idućih 40 godina mogla ostati bez više od polovine trenutačnog stanovništva.