Austrija
Velika potrošnja mesa: Ljudi pojedu 900.000 goveda dnevno
Potrošnja mesa u čovječanstvu stalno raste. U 2021. godini u svijetu je konzumirano 360 milijardi kg mesa.
To znači udvostručenje od 1990. U prosjeku se svaki dan zakolje 900.000 goveda, 3,8 milijuna svinja i 200 milijuna kokoši, prema podacima organizacije “Our World in Data” (OWID). Jede se jako puno i ovaca, koza, riba i drugih životinja.
U Europi potrošnja mesa po stanovniku stagnira od 1990-ih, s blagim trendom pada, a nedavno je zabilježeno gotovo 80 kg po osobi godišnje. Ali to je još uvijek dvostruko više od svjetskog prosjeka. U Aziji se na stolu servira tek dobrih 30 kg mesa po osobi, dok je u Africi tek nešto više od 15 kg. U Sjevernoj Americi (100 kg), a nedavno, nakon naglog porasta posljednjih desetljeća, i u Južnoj Americi (posljednje 82 kg), konzumira se više mesa po osobi nego u EU. Brojke odražavaju količinu mesa koja je dostupna prije otpada u kućanstvima, stvarna potrošnja je stoga nešto niža, napominje OWID.
Etička i ekološka pitanja
Uz etička pitanja stočarstva, velika i sve veća konzumacija mesa postavlja i konkretna ekološka pitanja. 37 milijuna četvornih kilometara diljem svijeta koristi se za proizvodnju mesa i mlijeka, što odgovara cijeloj površini Sjeverne i Južne Amerike zajedno, uspoređuje “Our World in Data”. Kad bi se čovječanstvo prebacilo na isključivo biljnu prehranu, korištenje zemljišta za poljoprivredu smanjilo bi se za 75 posto. Najveći učinak imalo bi izbjegavanje proizvoda od govedine i kravljeg mlijeka.
Visoke emisije
Takav bi korak također imao ogroman utjecaj na svjetske emisije stakleničkih plinova. Četvrtina svih emisija proizlazi iz proizvodnje hrane za čovječanstvo, a oko trećina njih proizlazi iz proizvodnje hrane za životinje, što je oko osam posto globalnih stakleničkih plinova, navodi Our World in Data, pozivajući se na analizu Josepha Poorea i Thomasa Nemeceka od 2018.
Za Austriju, statistika za 2021. godinu pokazuje potrošnju mesa po stanovniku od 77,8 kg. U 1990-ima još je bila preko 100 kg.
Austrija
Na AMS-u ste u Austriji i hoćete na odmor – evo koja pravila vrijede
Smiju li korisnici AMS-a zimi ići za blagdane kući, ljeti na more ili posjetiti obitelj u inozemstvu? Pitanje je to koje se u Austriji često postavlja, a ujedno je i pitanje na koje svi imaju neformalni ili neslužbeni odgovor. U razgovoru za austrijski dnevni liste “Heute” prvi čovjek AMS-a Johannes Kopf bio je jasan po tom pitanju.
Na pitanje smiju li korisnici AMS-a i ljeti ili zimi ici na odmor, stručnjak za tržište rada kaže: “Smiju, ali moraju se odjaviti s AMS-a za vrijeme godišnjeg odmora. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti to jasno regulira. Naravno da se možete ići na ljetovanje ili zimovanje, ali za to vrijeme nećeš dobiti naknadu za nezaposlene. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti propisuje da moraš biti u Austriji, a kako mi nemamo more, imamo u isto vrijeme sjajna kupališta na jezerima.”
Austrija
Kako u Austriji prijaviti bolovanje i koja su pravila
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
Evo kada počinje isplata Familienbeihilfe u veljači
Mnoge obitelji u Austriji već čekaju isplatu obiteljskog dodatka za ovaj mjesec.
Oko dva milijuna djece u Austriji svaki mjesec prima obiteljske dodatke. Povlastice tzv. Fonda za izjednačavanje tereta obitelji (FLAF), iz kojeg se uz doplatak isplaćuju i doplatci za njegu djeteta, među najvažnijim su naknadama za potporu obitelji.
Isplate se vrše mjesečno počevši od 6. u mjesecu. Međutim, datumi se mogu promijeniti zbog vikenda ili praznika. Ovaj mjesec isplata će biti u četvrtak 6. veljače.
| Leistung | Termin |
|---|---|
| Familienbeihilfe (Februar 2025) | 06.02.2025 (Donnerstag) |
Od siječnja 2025. obiteljski dodaci u Austriji povećani su za 4,6 posto. Ovo povećanje utječe i na druge socijalne i obiteljske naknade. Kao rezultat toga, iznosi isplata po djetetu će se povećati, kao i ocjenjivanje braće i sestara i porezne olakšice.
Za obitelji to znači povećanje sa sadašnjih 132,30 eura na 191,60 eura na 138,40 eura do 200,40 eura mjesečno po djetetu – ovisno o dobi djeteta. Osim toga, porezni kredit za djecu, koji se prenosi zajedno s obiteljskim doplatkom, povećat će se na 70,90 eura. To iznosi do 271,30 eura mjesečno za jedno dijete (plus 11,90 eura). To znači dodatnih 142,80 eura obiteljskog dodatka godišnje.
| Alter des Kindes | 2024 | 2025 * |
|---|---|---|
| ab Geburt | 132,30 Euro | 138,40 Euro |
| ab 3 Jahren | 141,50 Euro | 148,00 Euro |
| ab 10 Jahren | 164,20 Euro | 171,80 Euro |
| ab 19 Jahren | 191,60 Euro | 200,40 Euro |
