Panorama
Uskoro direktne linije iz Berlina prema Hrvatskoj
Prema pisanju portala Croatian Aviation, aviokompanija Eurowings u svom je redu letenja za predstojeću ljetnu sezonu javila četiri nove linije koje bi trebale povezati Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik s novom zračnom lukom Berlin Brandenburg.
Sve spomenute hrvatske zračne luke ranije su imale vezu prema zračnoj luci Berlin Tegel, no s obzirom na to da je ta zračna luka zatvorena, promet prema Hrvatskoj prebacit će se u novu zračnu luku Berlin Brandenburg.
Prva će s prometom krenuti linija Berlin – Split – Berlin, pred blagdan Uskrsa. Prvi let najavljen je za subotu, 3. travnja, a kompanija na ovoj liniji planira prometovati sve do 30. listopada, svake subote, s tim da će od 1. lipnja broj tjednih letova porasti na dva, to jest uvodi se dodatni let utorkom. U navedenom razdoblju Eurowings će između Splita i Berlina obaviti preko 50 povratnih letova i na tržištu u oba smjera ponuditi više od 17.500 sjedala.
Linija Berlin – Dubrovnik – Berlin krenuti će s prometovanjem 9. svibnja i prometovat će sve do kraja ljetnog reda letenja, 24. listopada. Dostupan je jedan let tjedno, svake nedjelje, pa će Eurowings u sezoni ponuditi oko 8.200 sjedala na ovoj liniji.
Linija Berlin – Rijeka – Berlin u prometu će biti od 15. svibnja do 30. listopada, također jednom tjedno, subotom. Planirana su 26 povratna leta čime Eurowings na tržištu trenutno nudi više od 8.500 sjedala između Berlina i Kvarnera.
Linija Berlin – Zadar – Berlin najavljena je od 22. svibnja do 30. listopada, također će prometovati jednom tjedno, subotom. 25 najavljenih povratnih letova garantira preko 8.200 sjedala na tržištu u oba smjera.
Kompanija trenutno nudi povoljne karte na linijama iz Hrvatske prema Berlinu, počevši već od 50 eura, a cijene se mogu provjeriti na službenoj stranici Eurowingsa.
Također, prema trenutnim najavama, španjolska aviokompanija Iberia planira svoj povratak u Dubrovnik i Zagreb već u ožujku ove godine, no sama realizacija letova ovisit će o restriktivnim mjerama i epidemiološkoj situaciji. Iberia je u ljetnoj sezoni 2020. prometovala tek na jednoj liniji prema Hrvatskoj, povezujući Madrid s Dubrovnikom, a sve ostale linije prema hrvatskim zračnim lukama prošlog ljeta zbog niske potražnje nisu prometovale.
- Austrija: Radnici i umirovljenici ove godine mogu ostvariti od 637 do 1.331 eura kao SV-bonus
- Isplata AMS-naknade u ožujku: Evo kada stiže novac
- Palmers zatvara brojne poslovnice – evo što slijedi
- Kaos na Grabenu: Dostavno vozilo udarilo u Pestsäule, vozač vikao vjerske pozdrave
- Opasna prijetnja u Beču: Policija otkrila razlog velike akcije na Hauptbanhofu
R.P / htz.hr
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
