Svijet
U ovoj poznatoj destinaciji za odmor kazne i do 300 eura za ‘rezerviranje’ mjesta na plaži
Primorska mjesta oko španjolskog grada Malage objavila su rat kupačima koji početkom dana postavljaju suncobrane na plaži kako bi rezervirali mjesto, što je sve raširenija praksa koja ih sada može stajati kazne do 300 eura.
Takozvani “rat suncobranima” godinama je uobičajena praksa u Levanteu, na jugoistočnoj španjolskoj obali, gdje ranoranioci ostavljaju stvari na plaži, ponekad i u zoru, kako bi imali dobro mjesto na pijesku prije nego što nastane gužva. Stanovnici grada Alicantea završili su i u britanskim novinama pod optužbom da zauzimaju pozicije na prvoj crti “bojišnice” prije izlaska sunca kako bi turiste lišili komada pijeska.
Ova ljetna bitka sada je stigla do obale Malage, na jugu Španjolske, gdje su neke mjesta već poduzela mjere za suzbijanje ove kontroverzne prakse. Mjesta Algarrobo, Vélez Málaga i Torrox odobrila su novčane kazne do 300 eura za one koji ostavljaju svoje stvari bez nadzora s jedinom svrhom čuvanja mjesta na plaži. Pritom su slijedila primjer iz okolice Valencije, sa spomenute obale Levantea, gdje mjesta Cullera, Oropesa i Calpe primjenjuju strože kazne koje dosežu 3000 eura za istu praksu.
– Nepošteno je da prva linija uz more, koju svi toliko žele, bude rezervirana. Redovito pronalazimo napuštene stolice, suncobrane i druge stvari, dodala je u tom mjestu s 19.000 stanovnika uz Sredozemno more Vanessa Lopez, zadužena za plaže u vijećnici mjesta Torrox, za novinsku agenciju EFE, a prenosi HRT.
Lopez kaže da mjesto sada ima pravilnik o zabrani “rezervacije fizičkog prostora na plažama, u bilo koje doba dana ili noći, stavljanjem u pijesak bilo koje vrste predmeta ili stvari bez fizičke prisutnosti vlasnika osobe.” Mjera je rezultat “brojnih pritužbi” stanovnika i kupača koji tvrde da je prvi red obale satima zauzet bez prisutnosti vlasnika tih objekata.
U Torroxu lokalna policija patrolira plažom kako bi provjerila poštuju li se propisi. Policajci, u slučaju otkrivanja nepravilnosti, uklanjaju predmete koji satima nisu pod nadzorom vlasnika. Ako ih žele vratiti, vlasnici moraju platiti cijenu preuzimanja između 30 i 50 eura, ovisno o lokaciji. Vlasnici mogu preuzeti svoje stvari u policijskoj postaji u roku od 14 dana, prije nego što steknu ih se premjesti u kategoriju “otpada”.
Ovim mjerama mjesta žele jamčiti korištenje plaža kao javno dobro, sprečavajući rezervaciju prostora i pružajući svim građanima jednake mogućnosti uživanja u pijesku i moru.
– Rezerviranje mjesta uopće nije dobro jer nas je mnogo na plaži, kaže Ángela, stanovnica Torroxa koja podržava prihvaćanje mjera za sprječavanje ove prakse iako kaznu smatra “malo pretjeranom”. Ona se zauzima za promicanje svijesti građana o pravilnom korištenju javnog prostora.
Svijet
Europa bilježi najtopliji ožujak otkako postoje mjerenja
Prema najnovijim podacima europskog klimatskog servisa Copernicus, ožujak 2024. bio je najtopliji ožujak u Europi otkako se vodi evidencija. Prosječna temperatura na kontinentu iznosila je 6,03 stupnja Celzijevih, što je 2,41 stupanj više od prosjeka za razdoblje 1991. – 2020..
Globalno: drugi najtopliji ožujak i rekordno malo arktičkog leda
Na svjetskoj razini, ožujak 2024. bio je drugi najtopliji ikada zabilježen, dok je površina arktičkog morskog leda bila najmanja dosad izmjerena u ožujku.
Još alarmantniji podatak dolazi iz globalne perspektive: u 20 od posljednjih 21 mjesec, prosječna svjetska temperatura bila je više od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine – što ozbiljno dovodi u pitanje ostvarivost međunarodnog klimatskog cilja.
Cilj od 1,5 stupnjeva sve dalje
Ograničenje globalnog zatopljenja na 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko doba smatra se ključnim ciljem Pariškog klimatskog sporazuma. No, već sada u 2024. godini ta granica je privremeno premašena. Premda se cilj smatra službeno “propuštenim” tek nakon višegodišnje kontinuirane prekoračenja, znanstvenici i stručnjaci sve glasnije upozoravaju da je vrijeme za djelovanje sve kraće.
Copernicus: podaci temeljeni na milijardama mjerenja
Servis Copernicus, pod okriljem Europske unije, redovito objavljuje podatke o temperaturi, ledenom pokrovu i padalinama širom svijeta. Podaci se temelje na računalnim analizama milijardi mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja. Povijesni podaci datiraju unatrag do 1950. godine, a ponegdje i ranije.
Svijet
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska Miloradu Dodiku
Austrija bi mogla uvesti zabranu ulaska čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Osim njega, zabrana vrijedi i za još dvojicu političara iz Republike Srpske, rekla je austrijska ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger (NEOS) u Sarajevu, gdje se sastala s njemačkom državnom tajnicom za europske poslove Annom Lührmann, prenosi Die Presse.
Zabrana vrijedi i za predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića i Radovanu Viškoviću.
Meinl-Reisinger boravi u Sarajevu do petka. Planira se sastati s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
Meinl-Reisinger će se sastati i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Također je predviđen posjet snagama EUFOR-a u kampu Butmir.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
