Connect with us

Panorama

U Beču se kosi podvodno bilje koje se prerađuje u prirodni kompost

Objavljeno

na

Još od 2013. godine u glavnom gradu Austrije kosi se podvodno bilje u Dunavu, odnosno rukavcu Stari Dunav koji predstavlja popularnu rekreacijsku oazu za vožnju čamcem, jedrenje, veslanje i kupanje. Održavanje podvodne vegetacije građanima omogućuje neometano uživanje u tim aktivnostima. Od 2018. godine u pravilu se kosi od ožujka do listopada, a tijekom sezone za to je zaduženo 25 motornih plovila, među kojima je 15 amfibija te različiti brodovi za sakupljanje pokošenog raslinja. Po potrebi se kose i drugi dijelovi Dunava u Beču.

Košnja se provodi u ograđenim dijelovima veličine između pet i jedanaest hektara na dubini od 2,5 metra jer biljke koje se odrežu pri samom korijenu sporije rastu. Ograđivanjem se želi spriječiti da struja raznese pokošeno bilje jer je njezino sakupljanje onda mnogo kompliciranije i duže traje. Nakon košnje sakupljene biljke odvoze se u gradsku kompostanu Lobau gdje se prerađuju u prirodni kompost. Proizvedeni kompost građani već godinama mogu kupiti na bečkim odlagalištima otpada po pristupačnim cijenama od četiri eura za vreću od 18 litara i šest eura za vreću od 40 litara.

Brodovi koji vrše košnju opremljeni su posebnim GPS sustavom, kompjuterima i programima kako bi što bolje pokosili određenu površinu. Osim amfibija od 2018. i ronioci kose bilje srpovima na područjima koja nisu dostupna brodovima. Uz košnju se istovremeno provode i istraživanja koja služe za izradu digitalnih planova košnje. Gradske službe također rade na izradi trajnih rješenja kako bi se u budućnosti smanjila potreba za košnjom. Na jednom ograđenom dijelu Dunava sadi se niska vrsta bilja koja bi s vremenom trebala zamijeniti postojeće visoke vrste, piše eurocomm.pr.

Protekle godine iz vode je izvučeno oko 1.900 tona podvodnih biljki, što je nešto manje nego prijašnjih godina. Količina podvodnog raslinja u Dunavu posljednjih se godina znatno povećala. Razlog tomu iznimno su visoke temperature koje potiču brži i snažniji rast vegetacije. Dosadašnji rekord postavljen je 2018. godine kada je izvučeno više od 3.300 tona, dok su još 2013. pokošene 72 tone. Nastavkom košnje i ove godine Grad Beč ponovno će osigurati odličnu kvalitetu vode za kupanje i druge aktivnosti.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Panorama

Bliži se produženi vikend – a s njim i velike gužve

Objavljeno

na

Početak skijaške sezone i božićni shopping tijekom produženog vikenda značit će pojačan promet na lokalnim autocestama i oko trgovačkih centara već u četvrtak.

Obilne snježne padaline proteklog vikenda jamče uspješan početak skijaške sezone u gotovo svim zimskim sportovima, a brojni ski-open eventi osigurat će živahni priljev skijaških turista.

Od četvrtka poslijepodne ASFINAG očekuje pojačan promet prema zimskim sportskim centrima, posebno na A 9 Pyhrnautobahn između Voralpenkreuza i Liezena, na A 12 Inntalautobahn iz Kufsteina, kao i na A 13 Brennerautobahn i A 14 Rheintalautobahn.

Za očekivati ​​je kašnjenja, osobito na A 10 Tauernautobahn u građevinskom području između Gollinga i Wwerfena. ASFINAG stoga apelira da se za ovu rutu odvoji više vremena.

Praznik u petak utječe i na promet na autocestama. Ovaj posljednji klasični dugi vikend prije Božića privući će mnoge u shopping centre ili gradske jezgre kao i na božićne sajmove. Može se očekivati ​​znatno veći promet, posebno oko velikih gradskih područja Beča, Linza, Graza i Salzburga.

Nastavi čitati

Panorama

Danas je blagdan Svetog Nikole, evo zašto ga slavimo

Objavljeno

na

Na slikama sveti Nikola drži knjigu u koju upisuje imena dobre i zločeste djece, legenda kaže da je spasio kćeri siromaha darovima, a štiti djecu, grlo i pomorce.

Sveti Nikola je rođen 255. godine u Patari na poluotoku Male Azije, gdje je služio kao biskup, a postao je svećenik jer je želio širiti dobrotu. Rođen je u imućnoj obitelji, te je već kao dijete činio dobra djela i darivao siromašne. Tijekom cijelog života borio se protiv nepravde i promicao ljubav prema bližnjima, a umro je u 58 godini života.

Darivatelj: Današnje vjerovanje o svetom Nikoli stvoreno je na temelju brojnih legendi, od kojih jedna govori da je propalom plemiću pomogao nakon što je izgubio sav imetak te nije imao miraza za udaju svoje tri kćeri. Sveti Nikola mu je potom je krišom po noći ubacivao zlatnike kroz dimnjak, a oni su padali ravno u čarape koje su se sušile na ognjištu. Zbog toga se sveti Nikola na slikama prikazuje s tri zlatne kugle.

Zaštitnik grla: Svojim je blagoslovom sveti Nikola navodno spasio dijete koje je jelo ribu, a kost mu je zapela u grlu pa se gotovo ugušio.

Zaštitnik mornara: Navodno je sveti Nikola putovao u Palestinu, a brod na kojem je bio pogodila je velika oluja te je lađa gotovo potonula. Tada je on zaprijetio valovima i sve se primirilo, pa su danas slike svetog Nikole gotovo u svakoj luci svijeta.

Zaštitnik djece: Prema legendi, sveti je Nikola došao u gostionicu čiji se vlasnik bavio krađom i prodajom male djece. Nikola je sve pregledao i pronašao troje dječice sakrivene u posude za kiseljenje kupusa te ih je spasio.

Hrvatsko štovanje svetoga Nikole potječe iz 1922. kada je na ulazu u uvalu Mrtinovik na Hvaru tome svecu sagrađena kapelica od hvarskog kamena koju je izgradio brodolomac Ivan Modrić.

U Dalmaciji se blagdan Sv. Nikole u prošlosti slavio tako da su se pod jastuk krišom ostavljale jabuke onome koga se htjelo darovati.

Na slikama sveti Nikola u ruci drži biskupski štap koji je uvinut i ukrašen, a u drugoj knjigu u koju su zlatnim slovima upisana imena dobre djece, a crnima zločeste djece.
Ako čizmice nisu dobro očišćene ili je dijete bilo zločesto možda ih je posjetio Krampus, ostavljajući šibu. On je mitsko biće koje dežura u vrijeme blagdana kažnjavajući djecu za loše ponašanje. Ljude plaši svojom strašnom pojavom: na licu ima drvenu masku, ovčju kožu te na glavi rogove, a za sobom vuče hrđava lance i zvonca.

Sretan imendan svima koji nose ime Nikolina, Nikola, Niko, Nika.

Nastavi čitati

Panorama

VIDEO Snimka prvog plesa mladenaca iz Zadra oduševila je svijet

Objavljeno

na

By

Snimka prvog plesa mladenaca iz Zadra oduševila je internet.

Luce i Jose su za prvi ples odabrali pjesmu Tomislava Ivčića Najljepša si. Naime, Jose je u invalidskim kolicima, ali to to ga nije spriječilo da zapleše sa svojom ženom. Mnoge je oduševilo kad su prijatelji prišli Joseu pa mu pomogli da se podigne iz invalidskih kolica da na nogama zagrli svoju Lucu.

“Svi mi imamo tisuću želja, a Jose je imao samo jednu, zaplesati sa svojom Lucom. I kad mislite da je sve nemoguće, i to nemoguće postaje itekako moguće! Želja je prevladala strah, snovi su postali stvarnost, a ono što je uslijedilo nikoga nije ostavilo ravnodušnim. Prolom emocija, ljubavi, sriće, zahvalnosti…”, piše u objavi na društvenim mrežama.

Mnogi su u komentarima ispod videa pisali da ih je video rasplakao.

“Plačem, svaka čast. Bili ovako zaljubljeni i sretni do kraja svog života”, “Živjela ljubav i ovi divni mladi ljudi”, “Njihova ljubav je toliko velika”, “Ovo je dokaz da prava ljubav nema granica”, “Koliko emocija, želim vam svu sreću svijeta”, “Suza suzu goni”, “Koliko divnih ljudi na jednom mjestu”, samo su neki od komentara ispod objave.

Nastavi čitati