Ekonomija
U Austriji ponovno cvjeta rad na crno
Siva ekonomija u Austriji ove će godine ponovno zabilježiti rast, procjenjuje Friedrich Schneider s Keplerova sveučilišta u Linzu. Prema njegovim izračunima, opseg neprijavljenog rada („rad na crno“) porast će za 4,5 posto u odnosu na 2025. godinu. Kao glavni razlozi navode se slaba gospodarska aktivnost te planirane mjere fiskalne konsolidacije. U prethodnoj godini rast sive ekonomije iznosio je 4,8 posto. Na razini Europske unije, Luxemburg i Austrija i ove bi godine trebale imati najniži udio sive ekonomije.
Nominalna vrijednost sive ekonomije u prošloj je godini iznosila 40,08 milijardi eura, što predstavlja 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). To je povećanje od 1,85 milijardi eura u odnosu na godinu ranije. Za tekuću godinu Schneider očekuje dodatni rast od oko 650 milijuna eura. Međutim, taj će porast biti ublažen za približno 850 milijuna eura zbog ukidanja tzv. hladne progresije. Istodobno, mjere proračunske štednje u iznosu od najmanje sedam milijardi eura povećavaju sklonost neprijavljenom radu, jer se gubici dohotka barem djelomično nastoje nadoknaditi prihodima iz sive ekonomije, smatra Schneider.
Građevinski sektor prednjači
Uzimajući sve čimbenike u obzir, za 2026. godinu predviđa se dodatni rast sive ekonomije od 1,88 milijardi eura. Prema Schneiderovim procjenama, ukupna vrijednost sive ekonomije u Austriji tako će 2026. dosegnuti 41,96 milijardi eura, odnosno 7,91 posto službenog BDP-a. To predstavlja povećanje od 1,88 milijardi eura ili približno 4,5 posto u odnosu na 2025. godinu.
Najveći udio u sivoj ekonomiji ima građevinski sektor i obrtništvo, uključujući popravke, s oko 39 posto ukupnog iznosa. U tom će se sektoru 2026. godine ostvariti oko 16,36 milijardi eura neprijavljenog prometa. Slijede ostale djelatnosti te usluge povezane s kućanstvima, koje čine oko 17 posto sive ekonomije.
Većina prihoda vraća se u službenu ekonomiju
Prema Schneiderovim procjenama, javni sektor godišnje gubi između dvije i 3,5 milijardi eura poreznih prihoda i doprinosa za socijalno osiguranje zbog sive ekonomije. Ti su gubici djelomično ublaženi činjenicom da se oko 80 posto prihoda ostvarenih neprijavljenim radom odmah ponovno troši u službenoj ekonomiji.
Dodatne negativne posljedice snose i sustavi osiguranja od nezgoda i zdravstvenog osiguranja, koji moraju pokrivati povećane troškove uzrokovane većim brojem nesreća na radu i slučajeva privremene nesposobnosti za rad povezanih s neprijavljenim poslovima.
Ekonomija
Njemački div gasi stotine radnih mjesta
Njemački lanac supermarketa Aldi potvrdio je danas da planira u idućim godinama ukinuti stotine radnih mjesta u sjedištu nedaleko od Düsseldorfa. Uprava nije u odgovoru na upit novinske agencije dpa precizirala koliko bi točno radnih mjesta trebalo biti ugašeno ni u kojem dijelu poslovanja.
Specijalizirani portal “Lebensmittel Zeitung” izvijestio je da Aldi Süd planira ugasiti do 500 radnih mjesta u računovodstvu, ljudskim resursima i u nabavi. Aldijevo poslovanje podijeljeno je u Njemačkoj na Aldi Süd (jug) i na Aldi Nord (sjever) otkako su braća Aldi, Karl i Theo Albrecht osnovali dvije odvojene tvrtke 1961. godine, podsjeća novinska agencija dpa.
Aldi Süd posluje na zapadu i jugu Njemačke, a Aldi Nord upravlja supermarketima na sjeveru i istoku. Uprava nije navela konkretne razloge otkaza, rekavši tek da je kompanija oduvijek težila pojednostavljenju procesa i da ih nastavlja razvijati.
Aldi Süd trenutno u sjedištu u gradu Mühlheimu na rijeci Ruhr zapošljava 2 tisuće radnika. Maloprodajni div ima u Njemačkoj oko 2000 supermarketa koji zapošljavaju ukupno 50.000 radnika i spada među najveće prodavače hrane na malo u najvećem europskom gospodarstvu.
Austrija
Austrija: Ne rade redovni posao, ali primaju i plaću i dodatke
U Austriji sindikalni predstavnici u državnoj službi koji su razriješeni obavljanja redovitih službenih dužnosti ostvaruju dodatke kojima si u pojedinim slučajevima gotovo udvostručuju plaću. Samo na saveznoj razini takav status ima oko 150 državnih službenika, a na razini saveznih pokrajina taj je broj još veći.
Sustav plaća u državnoj službi u Austriji smatra se jednim od najsloženijih. Uključuje brojne dodatke za prekovremeni rad, posebne zadatke, opasne uvjete, zamjene i druge okolnosti, čime policajci, učitelji i vojnici mogu znatno povećati svoja primanja.
Sindikalni predstavnici koji su razriješeni redovitog rada ne obavljaju službene dužnosti, ali unatoč tomu primaju dodatke. Oni se obrazlažu fiktivnim prekovremenim satima i pretpostavljenim napredovanjima u karijeri koja bi, prema tom tumačenju, ostvarili da nisu razriješeni dužnosti. Takva praksa ne postoji u privatnom sektoru, gdje sindikalni predstavnici koji su razriješeni rada primaju isključivo osnovnu plaću.
Sporan sustav dobio zakonsko uporište
Primjer iz Salzburga pokazuje da kod pojedinih sindikalnih predstavnika dolazi do stvarnog udvostručenja plaće. Do sada je taj sustav bio pravno nedovoljno jasno uređen i bez izričite zakonske osnove. Sindikat državnih službenika sada je, u sklopu pregovora o plaćama u javnom sektoru, osigurao da se takva praksa zakonski potvrdi.
Točni iznosi nisu objavljeni jer ovise o vrstama dodataka, zanimanju i duljini staža. Na saveznoj razini riječ je o oko 150 osoba, dok se na razini saveznih pokrajina radi o znatno većem broju. Sindikat ne iznosi detaljne podatke.
U prosjeku više od 3000 eura mjesečno
Razmjere isplata vidljive su na primjeru Salzburga, gdje su učitelji osnovnih škola, razriješeni redovitih dužnosti radi sindikalnih funkcija, tužili saveznu pokrajinu jer su im zbog mjera štednje bile obustavljene isplate dodataka. Uz osnovnu bruto plaću od oko 3000 eura mjesečno, primali su dodatke u visini od približno 3300 eura mjesečno.
Izmjenama zakona usvojenima u prosincu te su isplate sada zakonski dopuštene, zbog čega Vlada govori o „razjašnjenju u smislu transparentnosti“. Navode da su Zeleni zakon podržali ne znajući njegov sadržaj Vlada odbacuje, uz tvrdnju kako su svi materijali oporbenoj stranci bili dostavljeni na vrijeme.
Koliko je sustav kontroverzan pokazuju i primjeri iz austrijskog Parlamenta. Dvije zastupnice i dvojica zastupnika Slobodarske stranke istodobno su razriješeni redovitih policijskih dužnosti radi sindikalnih funkcija te, uz zastupničku plaću višu od 10.000 eura, primaju i paušalne naknade za prekovremeni rad u iznosu od oko 2000 eura mjesečno, piše Krone.
Ekonomija
Poznati proizvođač igrača u problemima, za posao strepi 2000 radnika
Tvrtka ROFU Kinderland Spielwarenhandelsgesellschaft mbH iz njemačkog mjesta Hoppstädten-Weiersbach podnijela je zahtjev za insolventnost uz samostalno upravljanje. Tvrtka je to potvrdila u srijedu ujutro.
Općinski sud u Idar-Obersteinu već je 19. siječnja odredio pokretanje privremenog postupka. ROFU upravlja s 104 poslovnice u sedam saveznih pokrajina te se ubraja među najveće specijalizirane trgovce igračkama i dječjom opremom na jugozapadu Njemačke.
Razlozi za insolventnost
Povećani troškovi, snažna konkurencija i dugotrajna suzdržanost potrošača negativno su utjecali na poslovanje trgovačkog lanca. Posebno slabo božićno poslovanje navodi se kao ključan razlog za podnošenje zahtjeva za insolventnost.
Postupak sanacije i perspektiva
„Postupak samostalnog upravljanja otvara tvrtki perspektivu za budućnost“, izjavila je privremena povjerenica Annemarie Dhonau, koja će u nadolazećim mjesecima pratiti postupak u interesu vjerovnika. Paralelno se traži novi investitor kako bi se dugoročno očuvalo poslovanje tvrtke.
Uprava i rad poslovnica
Direktori Michael Fuchs i Michael Edl ostaju na svojim funkcijama te će ih u postupku sanacije podupirati specijalizirani savjetnici. Prema riječima Michaela Fuchsa, svih 104 poslovnica nastavljaju s radom prema uobičajenom radnom vremenu, a internetska trgovina posluje bez prekida. Plaće za oko 1.970 zaposlenika osigurane su tijekom tri mjeseca putem naknade za insolventnost.
