Austrija
U Austriji od ove godine ponovno lakše do stambenih kredita
Ove godine prestaje važiti KIM-VO (Pravilnik o mjerama financiranja nekretnina kreditnih institucija) koji je postavio stroga pravila za odobravanje stambenih kredita. Na temelju trenutačne situacije, Odbor za stabilnost financijskog tržišta (FMSG) ne vidi sustavne rizike za bankarski sektor u stambenom kreditiranju.
KIM-VO je bio učinkovit i udio stambenih kredita u otplati smanjen je više nego što bi bio slučaj bez uredbe, priopćio je odbor u ponedjeljak.
Pozitivan razvoj neplaćanja kredita u kombinaciji s boljom kapitalizacijom bankarskog sustava pomogao je “da se trenutačno ne može identificirati sustavni rizik s ozbiljnim negativnim učincima na stabilnost financijskog tržišta od financiranja stambenih nekretnina”, objavio je FMSG u utorak. A to znači da “uredba zakonski ističe”. Uredba, koja je uvedena početkom kolovoza 2022., bila je ograničena na 30. lipnja 2025.
Ali čak i bez fiksne uredbe, FMSG očekuje da će se banke u budućnosti pridržavati standarda kreditiranja koje je uspostavio KIM-VO. Kako bi se to osiguralo, Oesterreichische Nationalbank (OeNB) i Financial Market Authority (FMA) trebali bi ispitati mjere kao što su smjernice i mjere temeljene na kapitalu. Moglo bi se razmotriti dodatne rezerve kapitala ili povećanje pondera rizika.
Prema KIM-VO-u, od kolovoza 2022. stambeni krediti više ne smiju trajati dulje od 35 godina. Udio u kapitalu mora iznositi najmanje 20 posto, a stopa otplate ne smije biti veća od 40 posto raspoloživog neto prihoda.
Općenito, povjerenstvo se i u sljedećoj godini želi intenzivno fokusirati na sistemske rizike tržišta nekretnina. Između ostalog, trebalo bi provjeriti razinu sektorskog kapitalnog zaštitnog sloja za kredite za komercijalne nekretnine. U svom priopćenju, FMSG „izričito ističe da još uvijek postoje značajni rizici za financijski sustav – osobito u slučaju pada omjera kapitala u kombinaciji s mogućim povratkom na neodržive standarde kreditiranja i odvajanjem razvoja cijena nekretnina od toga. prihoda.”
Protuciklički zaštitni sloj kapitala trebao bi ostati na nula posto imovine ponderirane rizikom. Prema definiciji na početnoj stranici FMA, protuciklički kapitalni zaštitni sloj ima za cilj osigurati da kapitalni zahtjevi u bankarskom sektoru uzimaju u obzir makroekonomsku situaciju. To znači da se u dobrim ekonomskim vremenima kapital treba izgraditi s višim zaštitnim slojem i rast kredita se usporava, dok se u ekonomski lošijim vremenima zaštitni sloj može ponovno smanjiti kako bi se oslobodio kapital i suzbio nedostatak ponude kredita.
Iz ekonomske perspektive, ovo je izuzetno pozitivno”
“Potpišite”, glavni tajnik Austrijske gospodarske komore (WKO), Karlheinz Kopf, pozdravio je prestanak važenja uredbe o KIM-u. To je “posljednjih godina predstavljalo tako veliku prepreku kupnji vlasništva nad kućom da se nova stambena gradnja urušava”, kako je Kopf objavio u emisiji.
Neposredno prije toga, Michael Höllerer, predsjednik saveznog odjela za bankarstvo i osiguranje u WKO-u, također je bio “iznimno zadovoljan”: “Olakšane mogućnosti financiranja stanovanja od 2025. važan su poticaj za kupnju vlasništva nad nekretninom i također za oživljavanje stanogradnje u Austriji.” , rekao je Höllerer, koji je i dodao: “Činjenica je da ljudi u Austriji gotovo u potpunosti ispunjavaju svoje obveze financiranja stanovanja, čak i u trenutačnoj teškoj ekonomskoj situaciji.”
“Pretjerane smjernice za odobravanje zajmova za kupnju nekretnina uvelike su spriječile stjecanje vlasništva u Austriji”, rekao je Gerald Gollenz, predsjednik strukovne udruge povjerenika nekretnina i imovine WKO. Sada je uklonjena “značajna prepreka stvaranju vlastita četiri zida”.
Ministar financija ÖVP-a Gunter Mayr izjavio je kako sada pretpostavlja da će “uredba KIM isteći, kao što je planirano, krajem lipnja 2025. godine. To bi dovelo do veće fleksibilnosti u dodjeli stambenih kredita i omogućilo ponovno stvaranje imovine u našoj zemlji.” Nekoliko državnih guvernera ÖVP-a također je pozdravilo skori kraj strogih propisa KIM-a. Guvernerka Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) govorila je o “dobrim vijestima za sve graditelje kuća”.
Austrija
Pojačane policijske kontrole prometa za uskrsni vikend
Tijekom uskrsnog vikenda austrijska policija provodi pojačane prometne kontrole u sklopu akcije “Sigurno u uskrsnom prometu”. Nadzor traje od Velikog tjedna pa sve do utorka nakon Uskrsa, s posebnim naglaskom na prekoračenje brzine te vožnju pod utjecajem alkohola ili droga.
Cilj ovih mjera je povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja teških prometnih nesreća – posebno na glavnim prometnicama, u lokalnom prometu i na popularnim izletničkim rutama.
Statistika iz 2024. pokazuje ozbiljnost situacije:
Prošle godine u uskrsnom razdoblju zabilježeno je 53.180 prekršaja zbog prebrze vožnje. U 258 slučajeva oduzeta je vozačka dozvola, a četiri su vozila zaplijenjena zbog ekstremnog prekoračenja brzine. Također je zabilježeno 303 slučaja vožnje pod utjecajem alkohola i 76 zbog vožnje pod utjecajem droga – svi prekršitelji odmah su isključeni iz prometa.
Za ovogodišnje kontrole policija koristi više od 2.500 vozila, 400 motocikala, 100 civilnih patrola s videoopremom, 1.250 uređaja za lasersko mjerenje brzine i više od 1.400 alkometara. Također se primjenjuju radari na semaforima, sustavi za mjerenje razmaka i uređaji za kontrolu mopeda.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je: „Policija želi maksimalno zaštititi one koji poštuju pravila. Protiv onih koji ugrožavaju druge postupat ćemo odlučno.“
Unatoč pojačanom nadzoru, prošle godine za Uskrs poginulo je pet osoba u prometnim nesrećama, a 329 ih je ozlijeđeno u 278 nesreća s ozlijeđenima. To je porast u odnosu na 2023., kada je zabilježena samo jedna smrt. Ipak, u usporedbi s prošlim desetljećima, broj smrtnih slučajeva se značajno smanjio – primjerice, 1976. godine Uskrs je odnio čak 39 života, dok je 2004. bilo 17 poginulih. Najniži broj – samo jedan smrtni slučaj – zabilježen je 2013. i 2023. godine.
Austrija
Ministrica otkrila: Gotovo tri četvrtine Sirijaca u Beču prima socijalnu pomoć
Uoči izbora u Beču 27. travnja, tema socijalne pomoći ponovno je izazvala političke rasprave. Prema podacima austrijskog Ministarstva za integraciju, koje vodi Claudia Plakolm (ÖVP), prosječna godišnja socijalna pomoć koju prima azilantska obitelj s troje djece u Beču iznosi 48.348 eura. Uz to, ostvaruju i dodatne pogodnosti, poput oslobađanja od plaćanja RTV pristojbi i participacija za lijekove.
Ministrica Plakolm upozorava da je udio Sirijaca koji žive od socijalne pomoći posebno visok: čak 73,7 % sirijskih državljana u Beču 2023. godine trajno je primilo socijalnu pomoć. U ostalim austrijskim saveznim državama taj postotak je bio znatno niži, oko 30 %.
Analiza pokazuje da bi država uštedjela gotovo 78.000 eura godišnje kada bi oba roditelja iz takve obitelji radila. U tom bi slučaju, osim izostanka troška za socijalnu pomoć, obitelj kroz poreze i doprinose u proračun uplatila dodatnih 28.000 eura. Čak i kad bi radio samo jedan roditelj, prihod države iznosio bi gotovo 14.000 eura godišnje.
Plakolm ističe: „Naši podaci pokazuju da velik broj Sirijaca ostaje dugoročno u sustavu socijalne pomoći. Zato je važno ograničiti spajanje obitelji i zaustaviti doseljavanje u socijalni sustav.“
Ministrica je dodala kako mora postojati jasna razlika između prihoda od rada i onih iz socijalnih davanja: „Nitko ne može razumjeti situaciju u kojoj osoba bez posla dobiva jednako kao netko tko radi puno radno vrijeme.“ U tom kontekstu najavljuje postupno smanjivanje socijalne pomoći onima koji ne ispunjavaju integracijske obveze, poput učenja njemačkog jezika, rada i poštivanja austrijskih pravila.
Austrija
Zbog fotografije s odmora dobio otkaz – sud mu dosudio 70.000 eura odštete
Nakon 18 godina besprijekornog rada u jednom izdavačkom poduzeću, Bečanin Armin W. dobio je izvanredni otkaz – i to zbog nesporazuma tijekom bolovanja.
Dok je bio kod kuće zbog pozitivnog testa na koronavirus, njegova supruga je na društvenim mrežama objavila staru fotografiju s jednog zajedničkog izleta, povodom njihove godišnjice braka. Poslodavac je vidio objavu i – pogrešno – zaključio da je Armin zapravo na odmoru dok je prijavljen na bolovanju. Bez ikakvog razgovora ili provjere činjenica, uslijedio je trenutačni otkaz.
„Nitko nije razgovarao sa mnom. Sve se moglo vrlo lako razjasniti, ali jednostavno su me otpustili“, izjavio je Armin za časopis Austrijske radničke komore (AK).
U šoku i bez posla, obratio se Radničkoj komori u Beču, koja je pokrenula pravne korake protiv poslodavca. Na kraju mu je dosuđena odšteta u iznosu većem od 70.000 eura, uključujući i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.
Ovaj slučaj ističe važnost poštivanja prava radnika i nužnost provjere činjenica prije donošenja drastičnih odluka poput otkaza.
