Austrija
U Austriji od ove godine ponovno lakše do stambenih kredita
Ove godine prestaje važiti KIM-VO (Pravilnik o mjerama financiranja nekretnina kreditnih institucija) koji je postavio stroga pravila za odobravanje stambenih kredita. Na temelju trenutačne situacije, Odbor za stabilnost financijskog tržišta (FMSG) ne vidi sustavne rizike za bankarski sektor u stambenom kreditiranju.
KIM-VO je bio učinkovit i udio stambenih kredita u otplati smanjen je više nego što bi bio slučaj bez uredbe, priopćio je odbor u ponedjeljak.
Pozitivan razvoj neplaćanja kredita u kombinaciji s boljom kapitalizacijom bankarskog sustava pomogao je “da se trenutačno ne može identificirati sustavni rizik s ozbiljnim negativnim učincima na stabilnost financijskog tržišta od financiranja stambenih nekretnina”, objavio je FMSG u utorak. A to znači da “uredba zakonski ističe”. Uredba, koja je uvedena početkom kolovoza 2022., bila je ograničena na 30. lipnja 2025.
Ali čak i bez fiksne uredbe, FMSG očekuje da će se banke u budućnosti pridržavati standarda kreditiranja koje je uspostavio KIM-VO. Kako bi se to osiguralo, Oesterreichische Nationalbank (OeNB) i Financial Market Authority (FMA) trebali bi ispitati mjere kao što su smjernice i mjere temeljene na kapitalu. Moglo bi se razmotriti dodatne rezerve kapitala ili povećanje pondera rizika.
Prema KIM-VO-u, od kolovoza 2022. stambeni krediti više ne smiju trajati dulje od 35 godina. Udio u kapitalu mora iznositi najmanje 20 posto, a stopa otplate ne smije biti veća od 40 posto raspoloživog neto prihoda.
Općenito, povjerenstvo se i u sljedećoj godini želi intenzivno fokusirati na sistemske rizike tržišta nekretnina. Između ostalog, trebalo bi provjeriti razinu sektorskog kapitalnog zaštitnog sloja za kredite za komercijalne nekretnine. U svom priopćenju, FMSG „izričito ističe da još uvijek postoje značajni rizici za financijski sustav – osobito u slučaju pada omjera kapitala u kombinaciji s mogućim povratkom na neodržive standarde kreditiranja i odvajanjem razvoja cijena nekretnina od toga. prihoda.”
Protuciklički zaštitni sloj kapitala trebao bi ostati na nula posto imovine ponderirane rizikom. Prema definiciji na početnoj stranici FMA, protuciklički kapitalni zaštitni sloj ima za cilj osigurati da kapitalni zahtjevi u bankarskom sektoru uzimaju u obzir makroekonomsku situaciju. To znači da se u dobrim ekonomskim vremenima kapital treba izgraditi s višim zaštitnim slojem i rast kredita se usporava, dok se u ekonomski lošijim vremenima zaštitni sloj može ponovno smanjiti kako bi se oslobodio kapital i suzbio nedostatak ponude kredita.
Iz ekonomske perspektive, ovo je izuzetno pozitivno”
“Potpišite”, glavni tajnik Austrijske gospodarske komore (WKO), Karlheinz Kopf, pozdravio je prestanak važenja uredbe o KIM-u. To je “posljednjih godina predstavljalo tako veliku prepreku kupnji vlasništva nad kućom da se nova stambena gradnja urušava”, kako je Kopf objavio u emisiji.
Neposredno prije toga, Michael Höllerer, predsjednik saveznog odjela za bankarstvo i osiguranje u WKO-u, također je bio “iznimno zadovoljan”: “Olakšane mogućnosti financiranja stanovanja od 2025. važan su poticaj za kupnju vlasništva nad nekretninom i također za oživljavanje stanogradnje u Austriji.” , rekao je Höllerer, koji je i dodao: “Činjenica je da ljudi u Austriji gotovo u potpunosti ispunjavaju svoje obveze financiranja stanovanja, čak i u trenutačnoj teškoj ekonomskoj situaciji.”
“Pretjerane smjernice za odobravanje zajmova za kupnju nekretnina uvelike su spriječile stjecanje vlasništva u Austriji”, rekao je Gerald Gollenz, predsjednik strukovne udruge povjerenika nekretnina i imovine WKO. Sada je uklonjena “značajna prepreka stvaranju vlastita četiri zida”.
Ministar financija ÖVP-a Gunter Mayr izjavio je kako sada pretpostavlja da će “uredba KIM isteći, kao što je planirano, krajem lipnja 2025. godine. To bi dovelo do veće fleksibilnosti u dodjeli stambenih kredita i omogućilo ponovno stvaranje imovine u našoj zemlji.” Nekoliko državnih guvernera ÖVP-a također je pozdravilo skori kraj strogih propisa KIM-a. Guvernerka Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) govorila je o “dobrim vijestima za sve graditelje kuća”.
Austrija
U mnogim vrtićima djeca imaju problema sa njemačkim jezikom
Nova studija otkriva dramatične jezične deficite u mnogim bečkim i austrijskim vrtićima. Sindikalist Paul Kimberger upozorava na ozbiljan problem u jezičnoj potpori djece.
Studija sa Sveučilišta pedagogije u Tirolu i Gornjoj Austriji pokazala je da vrtići u kojima djeca govore strani jezik kao materinji, a više od 50 posto djece dolazi iz takvih obitelji, imaju ozbiljne jezične i kognitivne probleme.
Paul Kimberger, predsjednik sindikata učitelja osnovnih škola, upozorava da je potrebno poduzeti restriktivne mjere u jezičnoj potpori. Naglašava da roditelji moraju preuzeti odgovornost i bolje sudjelovati u obrazovanju svoje djece.
Kimberger ističe da djeca koja nisu izložena redovitom čitanju imaju slabiji vokabular, dok djeca koja previše vremena provode pred ekranima kasnije imaju značajne poteškoće u učenju.
Također, pored jezičnih problema, neka djeca pokazuju i socijalne deficite, što je dodatni izazov u obrazovnom procesu.
Austrija
Sirijci nisu najbrojniji podnositelji zahtjeva za azil u Austriji
U veljači je u Austriji zabilježeno ukupno 1.397 zahtjeva za azil, a broj sirijskih zahtjeva i dalje opada. Iako su sirijski građani tradicionalno bili među najbrojnijima, u veljači je samo 315 sirijskih zahtjeva bilo podneseno, što je značajno smanjenje u odnosu na siječanj, kada je bilo 618 zahtjeva, te u odnosu na veljaču prošle godine, kada je bilo 1.308 zahtjeva.
Smanjenje broja sirijskih zahtjeva za azil posljedica je promjena u politici prema sirijskim izbjeglicama, kao i smanjenja broja prihvaćenih zahtjeva za azil. Ove godine, samo 39 sirijskih osoba dobilo je status izbjeglice. Usporedbe radi, 860 afganistanskih državljana dobilo je status azilanta.
Na prvom mjestu po broju zahtjeva za azil u veljači, kao i u siječnju, nalazi se Afganistan s 568 zahtjeva, od kojih je samo 120 novih. Ostali zahtjevi odnose se na obiteljske članove ili djecu rođenu u Austriji. Ovaj trend je povezan s odlukom Europskog suda da za afganistanske žene ne mora biti vođen individualni postupak, zbog čega žene često podnose zahtjev za azil kad im je odobren samo subsidiarni status.
U prvom dijelu 2025. godine podneseno je ukupno 3.315 zahtjeva za azil, što je smanjenje u odnosu na 4.489 zahtjeva u isto razdoblje prošle godine. Gotovo 52% podnositelja zahtjeva su maloljetnici.
Obiteljsku reunifikaciju trenutno karakterizira nizak broj zahtjeva, što je rezultat privremenog obustavljanja tog postupka od strane vlade. U veljači 2025. bilo je samo 60 zahtjeva za spajanje obitelji, dok je prošle godine bilo gotovo 1.000.
U Europi je do kraja veljače zabilježeno 131.056 zahtjeva za azil, što je smanjenje od 19% u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Austrija se nalazi na devetom mjestu u EU prema broju zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.
Smanjuje se i broj osoba u osnovnoj skrbi. Trenutno je njih oko 66.000, što je 1.500 manje nego na početku godine, a 55% njih su Ukrajinci. Ako se Ukrajinci izostave, broj je sličan onom iz 2020./2021. godine, prije ruske agresije na Ukrajinu.
Austrija
U Austriji raste broj ovrha
Broj zakazanih aukcija za ovrhe u Austriji u 2024. godini značajno je porastao. Prema najnovijoj analizi portala za analizu nekretnina “smart facts”, ukupno je zakazano 1.092 termina za ovrhu – što je porast od 32,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći porast zabilježen je u Salzburgu i Burgenlandu, gdje je broj zakazanih termina više nego udvostručen. Također, broj termina na 100.000 stanovnika porastao je s 9,0 na 11,9, što pokazuje povećanje važnosti u odnosu na broj stanovnika.
Najveći broj ovrha odnosio se na stambene nekretnine s 630 termina. Komercijalne nekretnine (265) i zemljišta (197) imali su manji broj ovrha, iako su i u tim kategorijama zabilježeni porasti.
Usporedba prema vrijednosti nekretnina također je pokazala rast. Ukupna procijenjena vrijednost nekretnina povećala se za 27,1 posto na 437 milijuna eura. Stambene nekretnine porasle su za 16,1 posto, komercijalne za 32,3 posto, dok su zemljišta zabilježila najveći porast od 60,2 posto.
