Savezna vlada najavila je snažnije zadiranje u cijene električne energije i osnovnih prehrambenih proizvoda. Prema izračunima instituta Momentum, think tanka bliskog sindikatima, kombinacija sniženja poreza na dodanu vrijednost (PDV) i nižih cijena struje prosječnom kućanstvu može donijeti oko 325 eura uštede godišnje. No, mjere izazivaju i oštre kritike dijela ekonomskih stručnjaka.
Prema Momentumu, sniženje PDV-a relativno više rasterećuje kućanstva s nižim prihodima. Uz pad cijena električne energije, kućanstva koja se odluče za promjenu opskrbljivača i prijeđu na tarifni model državne energetske tvrtke Verbund mogu ostvariti značajne godišnje uštede.
Uštede u supermarketu: u prosjeku 126 eura godišnje
Smanjenje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode s 10 na 5 posto smanjuje godišnji trošak kupnje namirnica prosječnog austrijskog kućanstva za oko 126 eura. Gledano u odnosu na dohodak, najveću korist imaju kućanstva s najnižim primanjima: ona uštede oko 0,8 posto svog godišnjeg dohotka. Najbogatija petina kućanstava, s druge strane, ostvaruje relativnu uštedu od svega 0,2 posto prihoda.
U apsolutnim iznosima, kućanstva s višim prihodima ipak dobivaju nešto više – prosječno oko 135 eura godišnje – dok kućanstva s nižim primanjima uštede oko 110 eura. Točan popis osnovnih namirnica na koje će se primjenjivati niža stopa PDV-a još nije objavljen, pa je Momentum u izračunima koristio proizvode koji se iznadprosječno konzumiraju u najsiromašnijoj petini kućanstava.
Niže cijene struje: oko 150 eura manje godišnje
Vlada dodatno intervenira i na tržištu električne energije. Od ožujka će cijena električne energije za kućanstva i male poduzetnike u okviru Verbundove austrijske tarife biti snižena na 9,5 centi po kilovatsatu. Trenutačne cijene pri novim ugovorima iznose prosječno 13,82 centa.
Prelaskom na Verbund, prosječno kućanstvo može godišnje uštedjeti oko 150,5 eura. Dodatnih 50 eura uštede proizlazi iz smanjenja poreza na električnu energiju. Posebne pogodnosti predviđene su i za socijalno ugrožena kućanstva, koja će moći koristiti socijalnu tarifu od 6 centi po kilovatsatu, dok će za energetski intenzivnu industriju vrijediti posebna industrijska cijena, već od 5 centi.
Oštre kritike: „Skupa i netočna mjera“
Industrijski i liberalno orijentirani think tank Agenda Austria oštro kritizira izračune Momentuma i vladin pristup. Prema njihovim procjenama, mjera je skupa, a istodobno slabo ciljana. Vlada procjenjuje da će rasterećenje ukupno iznositi oko 400 milijuna eura godišnje, no Agenda tvrdi da prosječno kućanstvo u stvarnosti štedi tek oko 5,4 eura mjesečno.
Dodatne kritike odnose se na planirano osnivanje „komisije za cijene“, koja bi trebala nadzirati prenose li trgovci porezna rasterećenja na potrošače. Prema Agendi, riječ je o birokratskom opterećenju koje stvara dodatne troškove za poduzeća, dok će učinak na inflaciju biti gotovo neprimjetan – procjenjuje se na svega 0,1 postotni bod.
Mjere bi se trebale financirati nametom na nereciklirajuću plastiku te posebnom pristojbom na pakete iz trećih zemalja, odnosno izvan Europske unije. „Ono što se jednim dijelom rastereti, drugim se ponovno uzme“, poručuju iz Agende, dodajući kako bi smisleniji pristup bio smanjenje javne potrošnje, a ne uvođenje novih poreza.
Zaključno, Agenda Austria smatra da je snižavanje poreza u načelu pozitivno, ali da je u ovom slučaju fokus pogrešan. Umjesto kratkoročnih subvencija cijena, predlažu trajno smanjenje poreznog opterećenja rada, što bi zaposlenima donijelo veće neto plaće, ojačalo kupovnu moć i dugoročno poboljšalo konkurentnost gospodarstva.
