Hrvatska
TVRTKO MILOVIĆ: Hrvati u dijaspori nisu bankomati; ako se odluče vratiti, trebaju biti ravnopravni građani
Objašnjavajući razloge svoje kandidature, Tvrtko Milović kaže kako je, baveći se profesionalno već 15 godina političkim novinarstvom i prateći rad političara, zaključio kako je manje-više sve ono što oni rade – jadno. Posebno mu smetaju nesposobni kadrovi na odgovornim pozicijama i prirodno mu se, kaže, razvio osjećaj da bi većinu tih pozicija radio bolje nego oni čiji rad prati kao novinar.
“MOST sam izabrao jer je tamo Nino Raspudić, jedini kandidat za Hrvatski sabor koji uistinu razumije BiH i potrebe bh. Hrvata”, – izjavio je u razgovoru za Bild.ba Tvrtko Milović, kandidat za 11. izbornu jedinicu na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj.
– Već neko vrijeme razmišljam o političkom angažmanu. Jedini razlog što se to dosad nije dogodilo jeste ljubav prema novinarstvu i privrženost poslu koji radim. S druge strane, novinarstvo je možda jedina grana djelovanja koja je u jadnijem stanju od politike. Nažalost, političke elite potpuno su monopolizirale novinarstvo, tako da je politički angažman ustvari jedina mogućnost za promjenu politike, ali i novinarstva. Eto zato kandidatura – kazao je Milović za Bild.ba.
Smatra kako je istog stava i Slaven Raguž, nositelj njegove liste, kao i Ragužev HRS, tako da su, zajedno s Ninom Raspudićem, složno stali na jednu listu s namjerom da učine nešto konkretno, kaže Milović.
PRVO HRVATI BOSNE
Slogan kampanje Tvrtka Milovića je: „Prvo Hrvati Bosne“. Pitali smo ga što je s Hrvatima Hercegovine i Bosanske Posavine, na što je odgovorio:
– Moj slogan je ustvari poruka Hrvatima Bosne kako su oni za mene na prvom mjestu. Ne zato što zanemarujem ili imam namjeru zanemarivati bilo koga, nego jednostavno smatram kako Hrvati Bosne (a posebno Hrvati sjevera Bosne, odnosno Posavine) nemaju nikakvo ozbiljno političko vodstvo. I tu ne mislim samo na politiku, nego uopće.
Dodaje kako se skoro nitko ne bavi ozbiljnije pitanjima bosanskih Hrvata, za razliku od Hercegovine gdje je koncentracija ukupnog političkog, kulturnog pa i ekonomskog života, a Bosna je, naglašava, ostala na margini.
– Za takav propust ne okrivljujem Hercegovce, nego prvenstveno nedostatak liderstva kod ljudi iz Bosne. Uvijek se nekako gleda da dođe netko drugi da nam pomogne i riješi probleme. Postajemo kao Bošnjaci… – objašnjava Milović pa dodaje:
– Moja je poruka kako se stavljam na raspolaganje Hrvatima Bosne u punom kapacitetu kao čovjek i političar. A već od ranije kao novinar.
INTERESI BH. HRVATA
Tri su riječi, ističe, u koje stane sve ono što godinama govori, zastupa i sve za što se zalaže zadnjih 15 godina: interesi bh. Hrvata. Više od tisuću komentara, analiza, tekstova, stotine intervjua i priloga koje je do sada uradio ili napisao, bilo da se radi o problemu pojedinca, nepravdi nad nekom grupom, problemu lokalne zajednice, radu nekog kantona, entiteta, države i sl., sadržajno su isti i on smatra kako ništa novo nema za reći. Sad je, poručuje, na redu nešto uraditi.
“Mnogo ljudi kroz sve ove godine je vidjelo moj rad i to je moja baza. Naravno, dobar dio toga se tiče moje lokalne zajednice Kiseljaka i Središnje Bosne gdje se najviše krećem pa tu očekujem i glasove. A da nešto posebno ovih 15 dana obilazim – baš i ne. Zadnje što mi treba jeste da sad obilazim mise, polažem vijence i palim svijeće. To ostavljam konkurenciji”, – naglašava Milović.
Iako će izbori biti održani u jeku pandemije koronavirusa, Milović je mišljenja postoji veći birački problem, a to je – lijenost.
– Nije moje da dovodim ljude u opasnost. Postoje mjere koje se moraju poštivati. Mogu samo pozvati birače koji na birališta dolaze autobusima da paze na distancu jer autobusi su najopasniji za širenje korone. Druga, možda i opasnija bolest od korone jeste lijenost. Lijenost razara čovjeka, uništava mu sadašnjost i budućnost. Ne budite lijeni u životu, a posebno ne 5. srpnja.
O ‘HERCEGOVAČKOJ IZDAJI BOSANSKIH I POSAVSKIH HRVATA’
Zadatak je političke elite, prema mišljenju Milovića, bez prestanka razbijati neutemeljene spinove o hercegovačkoj izdaji bosanskih i posavskih Hrvata i to ne na način zabrane da se o tome govori, nego da se omogući kredibilna javna rasprava o svakom bitnom pitanju, pa i o tomu.
– Mi se nikad kao društvo nismo suočili s tim, nego se to stalno gura pod tepih. Ja sam u jednoj javnoj objavi pozvao da se o pitanju famozne izdaje Posavine napravi ozbiljna javna rasprava. To treba ovom društvu radi budućnosti, Hercegovina jeste bila u drugačijoj poziciji od Bosne, ali to nije ničija krivica. To je jednostavno tako. Isto kao što Hrvati Zagreba nikad nisu razumjeli položaj Hrvata u BiH, tako ni Hercegovci ne razumiju neke odnose u Bosni, a tako ni mi u Središnjoj Bosni ne razumijemo odnose na sjeveru – objašnjava Milović dodavši kako takve stvari treba hitno ispravljati kako hrvatski narod ne bi bio žrtva vlastitih zabluda i tuđih spinova.
‘NEMAM STANOVE PO ZAGREBU NI APARTMANE NA JADRANU’
Govoreći o mogućnosti ulaska u Hrvatski sabor, Milović kaže kako bi on značio osobu kojoj su bh. Hrvati apsolutni prioritet. “Za mene nema ni stranke ni vlade ni lidera ni države ispred interesa Hrvata u BiH! Živim u BiH i tu ću i ostati. Vidim svoju budućnost ovdje i budućnost svoje obitelji. Nemam stanove po Zagrebu, ni apartmane na Jadranu, ni placeve ni vikendice po Hrvatskoj. Posvećen sam ovom narodu i u Sabor ću prenijeti tu energiju.” – ističe Milović.
Prijašnji zastupnici iz BiH imali su različite prioritete, prema riječima Milovića. Neki su, kaže, „lovili“ mirovinu, a drugi su samo robovali interesima stranaka koje su ih kandidirale što se na kraju odrazi na svakog bh. Hrvata.
BH. HRVATI KAO TERET U SABORU?
– Reputacija BH Hrvata u Hrvatskoj nikad nije bila gora. Doživljava nas se kao teret. To su sve stvari koje jedan čovjek može izmijeniti svojim zalaganjem. Naravno, namjeravam ostati dio političkog života u BiH. Ovdje je prava borba. Sabor je tek platforma za otvaranje važnih pitanja.
Ostale kandidate Tvrtko Milović nije želio pretjerano komentirati, osim što je naveo kako bi on na njihovom mjestu sve radio drugačije.
– S HDZ-ove liste poznajem Radoju Vidovića. Osobno o njemu mislim vrlo pozitivno. Gospodina Ivana Baćka i Danijela Nikolića poznajem preko društvenih mreža. O njima također imam vrlo pozitivno mišljenje. O ostalima nemam nikakvo mišljenje, kratak je o ovom pitanju Milović.
Ipak, poručuje kako će prihvatiti bilo koga komu hrvatski građani budu dali podršku. Volio bi, naravno, da MOST pobijedi ili barem da ima važan paket glasova za sastavljanje Vlade. Iako nije član ove stranke i tek je nedavno upoznao Nikolu Grmoju, zaključuje kako se radi o vrlo sposobnim i poštenim mladim ljudima.
– Osobno mi je žao da onaj cirkus oko Miroslava Škore ima ikakvu podršku, ali i to je valjda nečiji izbor. Ako je mogao Pernar biti u Saboru, može i ona Škorina družba. Pomalo mi nevjerojatno zvuči i da bi SDP mogao pobijediti. Gledam i ne vjerujem. Takva skupina diletanata nije vidljiva ni u bh. politici. Ali ako pobjede – svaka čast.
Ako uđe u Hrvatski sabor, želja mu je da prvo zastupnici iz dijaspore, a nada se da će sva tri biti sa liste MOST-a, imaju ujednačen stav kako neće biti presudni glasovi za formiranje Vlade, ali i da će isto tako uvjetovati svoju podršku ispravnoj politici prema BiH i nekim konkretnim potezima.
HRVATSKA – DRŽAVA SVIH HRVATA NA SVIJETU
Brojku od tri zastupnika za čitavu dijasporu hrvatskoga naroda Milović opisuje ponižavajućom i nepravednom.
– Ja kao kandidat za 11.izbornu jedinicu sam “prisiljen” jednako zastupati interese Hrvata iz Melburna, Toronta, Frankfurta, Žepča, Kiseljaka, i Čapljine. To nema nikakvog smisla. Problemi Hrvata u BiH su sasvim različiti od onih iz dijaspore. –
Pošteno bi bio da BiH ima tri zastupnika i da dijaspora ima tri zastupnika, po njegovom mišljenju, i to bi bilo u skladu s Ustavom Republike Hrvatske koja je država svih Hrvata na svijetu.
O povratku velikoga broj iseljenih Hrvata u Republiku Hrvatsku ili BiH Miloviću je bilo teže govoriti jer smatra kako je iznimno teško danas stvoriti uvjete za takvo nešto.
– Ljudi, posebno mladi, izgradili su svoju budućnost, formiralo obitelji i zajednice… Većina njih se više ne mogu ni uklopiti u društva iz kojih su iselili. Međutim, jako je važno da se uvijek osjećaju dobrodošlo u svoje domovine. Važno je da znaju da su Hrvatska i BiH njihov dom, bez obzira gdje žive.
ZDRAVA EKONOMSKA ATMOSFERA KAO OSNOVA ZA INVESTICIJE
Naglašava kako je potrebno osigurati uvjete i za onaj mali postotak Hrvata koji se želi vratiti uz napomenu kako ih se ne bi trebalo gledati kao bankomate, nego kao potpuno ravnopravne građane. To se, prema njegovim riječima, može postići iskrenom i otvorenom politikom razumijevanja uz dobru volju.
Ulaganja hrvatskog iseljeništva opisuje kao milostinju iz domoljublja i dodaje kako se pod hitno mora postići zdrava ekonomska atmosfera da se invesitorima uopće isplati ulagati.
– Kada to postignemo onda će hrvatsko iseljeništvo ulagati iz interesa, a kada je investicija isplativa onda će ulagati i oni Hrvati kojima to nikad ranije ne bi palo na pamet. Hrvatska i BiH moraju biti zemlje otvorene za sav kapital jednako.
Kako bi se ovo sve postiglo obje zemlje moraju proći mukotrpan proces reformi i na koncu – u nečemu biti bolje od svih ostalih zemalja, zaključuje Tvrtko Milović.
Gabrijela Arapović I Bild.ba I kroativ.at
Foto: G.A I Bild.ba I Tvrtko Milović
Hrvatska
Prosječna plaća u Zagrebu prešla 1500 eura
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Zagrebu za rujan ove godine iznosila je 1515 eura, što je nominalno za 0.1 posto više u odnosu na kolovoz te 14.6 posto više nego u rujnu prošle godine.
Prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za rujan isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2267 eura. Najniža plaća isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 878 eura, prenosi Hina.
Medijalna neto plaća za rujan ove godine iznosila je 1300 eura, što znači da je polovica zaposlenih Zagrepčana imala manje, a polovica više od toga iznosa.
U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za rujan na razini Hrvatske, koja je iznosila 1322 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 193 eura.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Zagrebu za rujan 2024. iznosila je 2159 eura, što je na istoj razini kao u kolovozu te porast za 14.9 posto u odnosu na rujan 2023. godine.
Hrvatska
Nazvao firmu, predstavio se kao šef i naredio isplatu 270.000 eura, uposlenik ga poslušao
Policijski službenici Policijske uprave brodsko-posavske zaprimili su kaznenu prijavu od djelatnika poduzeća s područja Brodsko-posavske županije za kazneno djelo prevare, objavila je policija.
Kako navode u priopćenju, 10. prosinca djelatnika poduzeća je kontaktirala nepoznata osoba koja se predstavila kao njegov nadređeni i zatražila da se izvrši uplata od preko 270 tisuća eura na račun druge tvrtke, s kojom je tvrdio da su u poslovnom odnosu.
Nakon provedene uplate djelatnik je stupio u kontakt s nadređenim te je shvatio da ga nije on kontaktirao, već nepoznata osoba koja se lažno predstavila, stoji u priopćenju.
Policijski službenici podnose posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu protiv nepoznatog počinitelja zbog prevare te nastavljaju daljnji rad i kriminalističko istraživanje u cilju pronalaska počinitelja kaznenog djela, objavila je policija.
Policija apelira na građane da budu oprezni kod financijskih transakcija i da uvijek dodatno provjere identitet osoba koje ih kontaktiraju te da provjere vjerodostojnost zahtjeva za isplatu novčanih sredstava kako bi se zaštitili od mogućih prevara, zaključuje se u priopćenju.
Hrvatska
Redakcija portala kroativ.at posjetila zagrebački Advent: Cijene i dojmovi
Advent u Zagrebu, koji traje do 7. siječnja 2025., ponovno je oduševio bogatom ponudom i čarobnom blagdanskom atmosferom. Na otvaranju ovogodišnjeg Adventa, koje je obilježilo paljenje prve adventske svijeće na Trgu bana Jelačića, okupio se velik broj građana i turista. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević tom je prigodom istaknuo važnost zajedništva i božićnog duha koji se osjeća u svakom kutku grada, dok se na pozornici pridružio i gradonačelnik Budimpešte Gergely Karácsony, simbolizirajući prijateljstvo između dvaju gradova.
Naša redakcija obišla je nekoliko popularnih lokacija, uključujući klizalište na Tomislavcu, koje je već prvog dana privuklo brojne posjetitelje. Atmosfera je bila topla, prepuna smijeha, glazbe i mirisa tradicionalnih blagdanskih delicija.
Cijene: Širok raspon za svačiji džep
Cijene na ovogodišnjem Adventu u Zagrebu razlikuju se ovisno o kućici, no i dalje su konkurentnije u usporedbi s bečkim Adventom. Primjerice:
- Fritule: od 5 do 11 eura
- Kuhano vino: oko 3,5 eura
- Kuhani gin: oko 5 eura
- Kobasice: od 6,5 do 9 eura
- Sokovi i voda: između 2,5 i 3,5 eura
- Slastice poput germknedli i kronuta: 5 do 6 eura
Ovogodišnja ponuda proširena je i na međunarodnu kuhinju, uključujući azijska jela, što dodatno obogaćuje gastronomski doživljaj.
Usporedba s Bečom: Zagreb povoljniji
Iako je Beč nadaleko poznat po svojoj adventskoj tradiciji, zagrebački Advent nudi sličnu čaroliju po značajno povoljnijim cijenama. Restorani i kafići u Zagrebu zadržali su pristupačne cijene, a bogata gastronomska ponuda u kombinaciji s toplom blagdanskom atmosferom čini Zagreb i dalje atraktivnijim izborom za one koji žele uživati u Adventu bez velikih troškova.
Ako tražite autentičan blagdanski doživljaj uz uštedu, Zagreb je i ove godine pravi izbor!
You must be logged in to post a comment Login