U nedjelju, 30. ožujka, ponovno se prelazi na ljetno računanje vremena. U cijeloj Europi kazaljke na satu pomiču se s 2 na 3 sata. Već sedam godina postoji prijedlog u EU-u da se ukine ova praksa, no još uvijek nema dogovora. Trenutno se čini da Bruxelles i europske prijestolnice imaju druge prioritete.

Prijedlog Europske komisije iz 2018. godine bio je odobren u proljeće 2019. od strane Europskog parlamenta, no još uvijek nije donesen konačan stav od strane Vijeća EU-a, koje čine države članice. Za ukidanje bi bila potrebna većinska podrška zemalja članica. Poljsko predsjedništvo Vijeća nije odgovorilo na upit hoće li se ovo pitanje staviti na dnevni red. Posljednji put kada je Vijeće ministara raspravljalo o vremenskoj promjeni bilo je u prosincu 2019., tijekom finskog predsjedništva.

Prijedlog Komisije predviđa ukidanje pomicanja sata, uz mogućnost da svaka zemlja članica odluči hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena tijekom cijele godine. Međutim, mnoge zemlje izrazile su zabrinutost zbog toga, jer bi se moglo stvoriti kaos u međudržavnim vremenskim zonama, što bi moglo stvoriti probleme za gospodarstvo. Austrija, na primjer, preferira trajno ljetno računanje vremena kao standardno.

Odluka o ukidanju vremenskih pomaka pokrenuta je EU-anketom, u kojoj je 84 posto sudionika podržalo ukidanje pomicanja sata. Većina je tada glasovala za trajno ljetno računanje vremena. Ankete su prikupile 4,6 milijuna odgovora, od čega tri milijuna iz Njemačke, što je rekord, ali još uvijek manji postotak od ukupnog broja građana EU-a.

Ljetno računanje vremena uvedeno je 1973. godine u Europi zbog nafte i štednje energije, a pomicanje sati trebalo je omogućiti veću iskoristivost dnevnog svjetla za gospodarstva i kućanstva.