Austrijska narodna banka (OeNB) znatno je smanjila prognozu rasta za ovu i naredne godine. Ipak, OeNB očekuje da će se domaće gospodarstvo ove godine stabilizirati. Inflacija bi trebala padati tek dugoročno, dok za proračun trenutno predviđa deficit od 3,8 posto BDP-a.

Za 2025. godinu OeNB sada predviđa blagi pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,1 posto, umjesto ranije prognoziranog rasta od 0,8 posto iz prosinca. Time bi se Austrija mogla suočiti s trećom uzastopnom godinom recesije. Guverner OeNB-a Robert Holzmann objasnio je na predstavljanju prognoze u utorak da razlika proizlazi i iz činjenice da podaci iz četvrtog kvartala nisu bili u potpunosti dostupni u prosincu.

Za 2026. i 2027. OeNB je također smanjio prognoze rasta na 1,2 posto godišnje, nakon što je ranije predviđao 1,6 posto za 2026. i 1,3 posto za 2027. Institut za viša studija (IHS) i Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) u prosincu su očekivali rast od 0,7, odnosno 0,6 posto, a svoje ažurirane proljetne prognoze predstavit će u četvrtak.

OeNB: Gospodarstvo je prošlo najgoru fazu

Unatoč smanjenim prognozama, OeNB očekuje da će se gospodarstvo stabilizirati. „Najniža točka gospodarskog ciklusa vjerojatno je iza nas“, izjavio je Holzmann. Kao pokazatelje naveo je poboljšanje indeksa povjerenja i rast industrijske proizvodnje u prosincu i siječnju. Međutim, rast se očekuje tek u drugoj polovici 2025. godine.

Rast inflacije održava visokim povećanje cijena energije nakon isteka nekih državnih potpora početkom godine, kao i iznadprosječna inflacija u uslužnom sektoru. Za ovu godinu očekuje se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HVPI) od 2,9 posto, dok bi inflacija u 2026. trebala pasti na 2,3 posto, a 2027. na 2,1 posto.

Pozitivan utjecaj na austrijsko gospodarstvo mogao bi imati njemački paket gospodarskih poticaja, dok prijetnje uvođenjem carina od strane SAD-a predstavljaju rizik za rast i inflaciju. Očekuje se da će se inflacija u eurozoni već ove godine približiti cilju Europske središnje banke (ECB) od dva posto, a početkom 2026. bi trebala dosegnuti tu razinu.

OeNB ponovno bilježi velike gubitke

OeNB je u 2024. ponovno zabilježio znatan gubitak – ukupni bilancirani gubitak iznosio je 4,184 milijarde eura, dok je poslovni rezultat bio negativan u iznosu od 2,122 milijarde eura. Glavni uzrok su razlike u kamatnim stopama između aktive i pasive, a prema Holzmannu, monetarne mjere posljednjih godina „ostavile su traga na bilanci“ – ne samo u Austriji, već i u drugim nacionalnim središnjim bankama. Savezna država ponovno neće dobiti isplatu dobiti.

Proračunski deficit daleko iznad Maastrichtskog kriterija

Slaba gospodarska situacija ima negativan učinak i na državni proračun. OeNB procjenjuje proračunski deficit za 2025. na 3,8 posto BDP-a, što je i dalje znatno iznad Maastrichtske granice od tri posto, unatoč vladinom paketu mjera štednje. Do 2027. deficit bi se mogao smanjiti na 3,1 posto.

Prema OeNB-u, planirani paket štednje za 2025. vrijedi oko četiri milijarde eura, iako je vlada predvidjela 6,4 milijarde eura. Slabija konjunktura donosi niže porezne prihode i povećava rashode za tržište rada. Očekuje se da će se gospodarstvo oporaviti 2026. i 2027., što bi omogućilo daljnje mjere štednje. Unatoč brojnim poreznim olakšicama u posljednjih nekoliko godina, porezna opterećenja su do 2024. rasla, no očekuje se preokret tog trenda.

Veći proračunski jaz od očekivanog

Međutim, prema Fiskalnom vijeću, potreba za dodatnom konsolidacijom proračuna mogla bi biti znatno veća. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt procjenjuje dodatni potreban iznos na četiri do pet milijardi