Ekonomija
Malo bolje prognoze: Austrijsko gospodarstvo bi se trebalo stabilizirati 2025.
Austrijska narodna banka (OeNB) znatno je smanjila prognozu rasta za ovu i naredne godine. Ipak, OeNB očekuje da će se domaće gospodarstvo ove godine stabilizirati. Inflacija bi trebala padati tek dugoročno, dok za proračun trenutno predviđa deficit od 3,8 posto BDP-a.
Za 2025. godinu OeNB sada predviđa blagi pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,1 posto, umjesto ranije prognoziranog rasta od 0,8 posto iz prosinca. Time bi se Austrija mogla suočiti s trećom uzastopnom godinom recesije. Guverner OeNB-a Robert Holzmann objasnio je na predstavljanju prognoze u utorak da razlika proizlazi i iz činjenice da podaci iz četvrtog kvartala nisu bili u potpunosti dostupni u prosincu.
Za 2026. i 2027. OeNB je također smanjio prognoze rasta na 1,2 posto godišnje, nakon što je ranije predviđao 1,6 posto za 2026. i 1,3 posto za 2027. Institut za viša studija (IHS) i Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) u prosincu su očekivali rast od 0,7, odnosno 0,6 posto, a svoje ažurirane proljetne prognoze predstavit će u četvrtak.
OeNB: Gospodarstvo je prošlo najgoru fazu
Unatoč smanjenim prognozama, OeNB očekuje da će se gospodarstvo stabilizirati. „Najniža točka gospodarskog ciklusa vjerojatno je iza nas“, izjavio je Holzmann. Kao pokazatelje naveo je poboljšanje indeksa povjerenja i rast industrijske proizvodnje u prosincu i siječnju. Međutim, rast se očekuje tek u drugoj polovici 2025. godine.
Rast inflacije održava visokim povećanje cijena energije nakon isteka nekih državnih potpora početkom godine, kao i iznadprosječna inflacija u uslužnom sektoru. Za ovu godinu očekuje se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HVPI) od 2,9 posto, dok bi inflacija u 2026. trebala pasti na 2,3 posto, a 2027. na 2,1 posto.
Pozitivan utjecaj na austrijsko gospodarstvo mogao bi imati njemački paket gospodarskih poticaja, dok prijetnje uvođenjem carina od strane SAD-a predstavljaju rizik za rast i inflaciju. Očekuje se da će se inflacija u eurozoni već ove godine približiti cilju Europske središnje banke (ECB) od dva posto, a početkom 2026. bi trebala dosegnuti tu razinu.
OeNB ponovno bilježi velike gubitke
OeNB je u 2024. ponovno zabilježio znatan gubitak – ukupni bilancirani gubitak iznosio je 4,184 milijarde eura, dok je poslovni rezultat bio negativan u iznosu od 2,122 milijarde eura. Glavni uzrok su razlike u kamatnim stopama između aktive i pasive, a prema Holzmannu, monetarne mjere posljednjih godina „ostavile su traga na bilanci“ – ne samo u Austriji, već i u drugim nacionalnim središnjim bankama. Savezna država ponovno neće dobiti isplatu dobiti.
Proračunski deficit daleko iznad Maastrichtskog kriterija
Slaba gospodarska situacija ima negativan učinak i na državni proračun. OeNB procjenjuje proračunski deficit za 2025. na 3,8 posto BDP-a, što je i dalje znatno iznad Maastrichtske granice od tri posto, unatoč vladinom paketu mjera štednje. Do 2027. deficit bi se mogao smanjiti na 3,1 posto.
Prema OeNB-u, planirani paket štednje za 2025. vrijedi oko četiri milijarde eura, iako je vlada predvidjela 6,4 milijarde eura. Slabija konjunktura donosi niže porezne prihode i povećava rashode za tržište rada. Očekuje se da će se gospodarstvo oporaviti 2026. i 2027., što bi omogućilo daljnje mjere štednje. Unatoč brojnim poreznim olakšicama u posljednjih nekoliko godina, porezna opterećenja su do 2024. rasla, no očekuje se preokret tog trenda.
Veći proračunski jaz od očekivanog
Međutim, prema Fiskalnom vijeću, potreba za dodatnom konsolidacijom proračuna mogla bi biti znatno veća. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt procjenjuje dodatni potreban iznos na četiri do pet milijardi
Ekonomija
Muškarci u Austriji imaju znatno veće dugove od žena
U vremenu u kojem inflacija pritišće kućne budžete i mnogi jedva uspijevaju pokriti osnovne troškove, nova studija donosi zabrinjavajuće podatke o privatnim dugovima u Austriji. Istraživanje koje je proveo Alpenländischer Kreditorenverband (AKV) pokazuje ogromne razlike u visini zaduženosti između muškaraca i žena.
Dugovi muškaraca više nego dvostruko veći
Prema najnovijim podacima, prosječni dug kod žena koje su ušle u privatnu insolventnost iznosi oko 59.300 eura, dok muškarci u prosjeku duguju čak 151.000 eura – to je razlika od nevjerojatnih 91.000 eura!
Iako su dugovi žena blago porasli u odnosu na prošlu godinu (oko 200 eura više), kod muškaraca je zabilježen pad od 30.000 eura, no iznosi su i dalje višestruko veći.
Muškarci češće završavaju u privatnoj insolventnosti
Osim što su u prosjeku više zaduženi, muškarci znatno češće završavaju u stečaju. U prvom kvartalu ove godine od ukupno 336 otvorenih privatnih insolventnosti u Gornjoj Austriji, čak 209 je bilo kod muškaraca – to je više od 60 posto svih slučajeva.
Nedostatak financijskog znanja – čest uzrok
AKV naglašava da je nedovoljna financijska pismenost jedan od glavnih uzroka prekomjernog zaduživanja, osobito kod mlađe populacije i onih koji nisu naviknuti planirati kućni budžet. U kombinaciji s rastućim životnim troškovima, mnoge obitelji i pojedinci gube financijski kompas.
Gospodarska situacija dodatno otežava
Austrijski ekonomist Teodoro Cocca, profesor na Keplerovom sveučilištu u Linzu, upozorava da se austrijsko gospodarstvo još nije oporavilo od konjunkturne slabosti, a brzi oporavak nije na vidiku.
Cocca ističe i da trgovina nije nastavila pozitivne trendove s kraja prošle godine, dok najavljene mjere štednje Vlade dodatno koče unutarnju potrošnju.
Što dalje?
Ovi podaci ukazuju na sve veću potrebu za:
- Financijskom edukacijom već od školskih dana
- Savjetovalištima za upravljanje dugom
- Preciznijom socijalnom politikom koja uzima u obzir razlike među spolovima i razine zaduženosti
Dok žene pokazuju veću disciplinu u upravljanju financijama, muškarci se češće nalaze u spirali dugova. Ova razlika mogla bi poslužiti kao temelj za ciljane mjere pomoći i edukacije u budućnosti.
Ekonomija
Cijene divljaju, novčanici prazni: Gotovo polovici građana Austrije financijski je lošije nego prije pet godina
Najnovije istraživanje IMAS instituta donosi zabrinjavajuće podatke o stanju financija u Austriji. Čak 42 posto građana smatra da im je danas financijska situacija lošija nego prije pet godina – a najteže to osjećaju žene (45%) i stariji od 60 godina (48%).
Osjećaj stalne štednje
Sve je više onih koji si moraju uskraćivati svakodnevne stvari. Čak 40 posto Austrijanaca danas se više odriče nego prije pet godina. Među ženama taj postotak raste na 45 posto, dok je kod osoba starijih od 60 godina riječ o 42 posto. Poruka je jasna: sve je poskupjelo.
Manje pogođeni nego 2023., ali i dalje zabrinuti
U odnosu na lipanj 2023., manji broj ljudi osjeća jaku pogođenost poskupljenjima: sada je to 15 posto, dok je lani bilo 22 posto. 43 posto se osjeća umjereno pogođeno, što je također pad u odnosu na 47 posto iz 2023. godine.
S druge strane, 27 posto ispitanika kaže da ih poskupljenja ne pogađaju pretjerano, što je porast u odnosu na 21 posto iz prošle godine. Onima koji uopće ne osjećaju poskupljenja brojka ostaje ista – 5 posto.
Gdje se najviše štedi?
Građani najčešće štede na:
- Naručivanju hrane i odlasku u restorane – 29%
- Investicijama i osiguranjima – 22%
- Kupnji namještaja i dekoracije – 22%
- Putovanjima i poklonima – 19%
- Odjeći, obući i elektronici – 18%
Kada je riječ o stanarini, 22 posto građana kaže da tu ne može uopće uštedjeti, dok 20 posto ne želi rezati troškove u području sporta.
Osjećaj poskupljenja u svakodnevici
Građani itekako primjećuju rast cijena osnovnih namirnica. Prosječne cijene koje su naveli:
- Kruh (1 kg): 3,50 €
- Mlijeko (1 l): 1,48 €
- Maslac (250 g): 2,58 €
Više od 80 posto ispitanika smatra da su maslac, sir, kruh, mlijeko, jaja, losos i govedina znatno poskupjeli. Također, preko 60 posto vidi rast cijena i kod čokolade, brašna, šećera, deterdženata, jabuka, piletine, riže, krumpira, svinjetine i Coca-Cole.
Kako se prilagođavaju?
- 60 posto građana prati akcije i uspoređuje ponude
- 48 posto koristi aplikacije trgovačkih lanaca za popuste
- 42 posto kupuje manje proizvoda nego ranije
- Samo 23 posto koristi rabljene proizvode kao način uštede (pad u odnosu na 31 posto u 2023.)
Istraživanje je provedeno u ožujku 2025. putem osobnih intervjua na uzorku od 1.034 ispitanika, reprezentativnih za austrijsko stanovništvo starije od 16 godina.
Zaključak je jasan: građani se sve više prilagođavaju financijskoj stvarnosti, a svakodnevni život sve je više obilježen štednjom, odricanjem i potragom za povoljnijim cijenama.
Ekonomija
Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva
Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.
Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.
Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.
