Austrija
Trenutno se u Beču zna za oko 50 potencijalnih atentatora
Prema studiji, u Europi je između 2014. i 2022. bilo 105 džihadističkih terorističkih napada. Samo u Beču trenutno postoji oko 50 potencijalnih prijetnji.
Stručnjak za terorizam Peter Neumann vidi “globalni džihadi u opadanju ali (još) nije poražen”. Kako je objasnio u ponedjeljak u Beču na događanju predstavljanja istraživačkog projekta EUTEx, čiji je cilj sprječavanje terorističkih napada, u 2015. bilo je 17 islamističkih napada s ukupno 100 mrtvih. U 2019. dogodio se 21 napad u kojem je ubijeno deset osoba.
Počinitelji su sada više počinitelji pojedinci. Zahvaljujući radu sigurnosnih organa, to je teže organizirati. Usamljeni počinitelji imali bi manje žrtava, smatra istraživač koji radi na londonskom King’s Collegeu. Drugi razlog opadanja važnosti džihadizma u Europi je taj što je ideja o kalifatu u Siriji i Iraku propala i stoga više nije tako atraktivna. “Islamska država” je jako smanjila svoju propagandu. Druge terorističke organizacije poput regionalnih ogranaka al-Qaide manje su aktivne u Europi. No, u Africi ima mnogo sukoba, primjerice, u koje su uključene džihadističke skupine. “Džihadizam nije nestao, ali je puno manja prijetnja Europi.”
Prema udruzi za deradikalizaciju Derad, samo u Beču trenutno postoji oko 50 islamističkih prijetnji. “Svaki od njih je potencijalno sposoban izvesti napad”, upozorila je nevladina organizacija.
Pojedinačni počinitelji nisu uvijek “vukovi samotnjaci”, naglasio je Neumann. Ovo se pripisivanje odnosi, na primjer, na norveškog teroristu Andersa Breivika. No, drugi pojedinačni počinitelji sigurno bi se radikalizirali u zajednici, poput napadača iz Beča, čak i da zločin počine sami. Ili postoje teroristi koji očekuju aplauz za svoje postupke i nisu nimalo usamljeni.
Druga opasnost je širenje teorija zavjere. Prema istraživanju King’s Collegea u Velikoj Britaniji, oko trećine Britanaca vjeruje u ove teorije, koje uglavnom dobivaju iz “alternativnih medija”, izvijestio je stručnjak. Njih 15 posto smatra da je nasilje u nekim slučajevima opravdano. Neumann je ovu brojku nazvao “šokantnom” i pretpostavio da se rezultati mogu primijeniti i na druge zemlje. “Vidjet ćemo aktivnije nasilje na ovom području”, predvidio je.
Neumann je rekao da se čini da povratnici koji su se borili u džihadu u Siriji i Iraku predstavljaju manju prijetnju nego što se predviđalo. Ali ovu skupinu treba promatrati. Mnogi su Europljani još uvijek tamo u logorima, posebice žene. Što dulje ostaju, stručnjak vidi veću opasnost od ukorijenjena radikalnih ideologija.
Istraživački projekt EUTEx pokrenut je 2022. godine kako bi se spriječili teroristički napadi. Europski koncept za ekstremističke i terorističke prijestupnike u zatvorima razvijen je pod vodstvom Daniele Pisoiu s Austrijskog instituta za međunarodnu politiku u Beču te u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, udrugama New Start i Scenor te međunarodnim partnerima.
U projektu je tri mjeseca sudjelovalo 25 sudionika – stručnjaka poput socijalnih radnika, psihologa – iz deset zemalja. “Samo sustavnim i učinkovitim metodama možemo osigurati da osuđeni nasilni ekstremisti i teroristi više ne štete društvu”, rekao je Pisoiu. Ministrica pravde Alma Zadić (Zeleni) istaknula je važnost projekta. “Svaka osoba kojoj možemo pomoći da se ponovno integrira u naše društvo pobjeda je protiv ekstremizma”, rekla je.
Austrija
Evo u kojoj se pokrajini najviše zarađuje u Austriji
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. No, to se jasno razlikuje po saveznim državama.
Prema izvješću o plaćama ili studiji, također postoje jasne razlike u srednjem dohotku po saveznoj državi:
Bruto srednji dohodak po saveznoj državi:
Beč: 56.980 eura
Vorarlberg: 53.667 eura
Salzburg: 53.200 eura
Gradišće: 50.750 eura
Gornja Austrija: 49.667 eura
Donja Austrija: 49.000 eura
Styria: 49.000 eura
Tirol: 47.000 eura
Koruška: 46.667 euraAustrija
Ako u Austriji zarađujete ovaj iznos onda ste u samom vrhu po zaradi
Prosječan prihod u Austriji ove je godine oko 2.500 eura neto mjesečno ili 50.633 eura bruto godišnje. Ali s kojom se plaćom zapravo računate kao osoba koja najviše zarađuje u ovoj zemlji?
S kojom se plaćom u Austriji zapravo smatrate osobama s najvećim ili niskim primanjima? Nove studije i izračuni pokazuju koliko u prosjeku morate zarađivati da biste bili među najvećim zarađivačima u 2024. godini.
Prema izvješću o plaćama Stepstonea za 2024., prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je 50.633 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2495 eura – nešto manje od 2500 eura. Medijan znači da je polovica prihoda iznad, a druga polovica ispod.
S neto plaćom od 2.500 eura mjesečno već ste jedan od onih koji najviše zarađuju u Austriji. Međutim, osoba koja najviše ili najviše zarađuje dobiva znatno više. To uključuje i vas ako pripadate četvrtini s najvećim prihodom. Prema sadašnjim brojkama, to bi bio slučaj samo s bruto godišnjim prihodom od 66.333 eura. Neto to odgovara otprilike 3.050 eura mjesečno.
S godišnjim bruto prihodom od 66.333 eura već ste po definiciji jedan od “najboljih ili onih koji najviše zarađuju”, no to vas zapravo ne čini “bogatima”. Austrijska statistika pokazuje da samo deset posto zaposlenih ljudi u Austriji ostvaruje neto prihod veći od 48.000 eura godišnje.
Smatra se da imate niske prihode ako je vaš prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji ostvaruju prihod ispod praga rizika od siromaštva. Ovaj prag rizika od siromaštva trenutno iznosi 1392 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Austrija
ASFINAG ima nove poruke za vozače na austrijskim cestama
ASFINAG želi koristiti poruke pune ljubavi na putokazima iznad glave i znakovima kako bi se usredotočio na teme kao što su držanje udaljenosti, skretanje pažnje i brzina. Poruke su prikazane duž autocesta i brzih cesta.
ASFINAG se u svojim informativnim kampanjama oslanja na duhovite poruke o sigurnosti na cestama. U Vorarlbergu se kratke poruke, poput “Nemate svjetla, ne vidimo vas”, “Netko vas čeka, dođite sigurno” ili “Sada ste mobilni i bez telefona” mogu vidjeti na četiri lokacije. . Nije cilj vozače opomenuti podignutim prstom, već im se obratiti dobronamjernim porukama, kaže Petra Mödlhammer, iz ASFINAG-a.
Informativna kampanja pokreće se iz sjedišta u Beču, unaprijed je programirana i, suprotno nekim očekivanjima, ne upisuje je u računalo zaposlenik ASFINAG-a ovisno o danu. Samo poruke za Valentinovo ili, kao što je bio slučaj prošlog vikenda, Majčin dan objavljuju se samo za dotične dane.
Unatoč činjenici da, prema anketi instituta za istraživanje javnog mnijenja IFES, gotovo 90 posto Austrijanaca svoje ponašanje u vožnji opisuje kao “svjesno sigurnosti”, stvarnost na autocestama i brzim cestama često pokazuje drugačiju sliku, kaže Mödlhammer.
Loše ponašanje poput ometanja, umora i nedovoljne sigurnosne udaljenosti česti su uzroci nesreća.
ASFINAG stoga koristi opcije prikaza teksta na autocestama kako bi duhovito skrenuo pozornost vozača na njihovo ponašanje. Tekstualni prikazi programirani su tako da važne aktualne informacije uvijek imaju prioritet. U slučaju nesreća, zastoja u prometu, zatvaranja ili upozorenja vozača u krivom smjeru, ove se poruke prve pojavljuju.
