Raspoloženje stanovnika Austrije prema integraciji i migracijama ostaje izrazito kritično. Prema novom Integracijskom barometru, čak 72 posto ispitanika smatra da integracija u Austriji funkcionira loše ili vrlo loše, dok 68 posto sumnja da zemlja uopće može uspješno nositi teret doseljavanja.

Voditelj istraživanja Peter Hajek naglasio je da su ovakvi stavovi već godinama stabilni. Tek manji dio ispitanika, oko 15 posto, načelno odbacuje doseljavanje, dok većina nema problem s migracijama ako se poštuju jasna pravila i uvjeti.

Najveće zabrinutosti građana povezane su s političkim islamom, slabim znanjem njemačkog jezika, odnosom prema ženama te dojmom da se socijalni sustav zloupotrebljava. Velika većina podržava strože mjere: 86 posto ispitanih zalaže se za smanjenje socijalnih davanja ako se integracijske obveze ne ispunjavaju, a osam od deset građana smatra da bi socijalna pomoć trebala biti dostupna tek nakon završetka integracijskog procesa.

Zabrana nošenja marama, koja je trenutno u provedbi, ima potporu 73 posto ispitanika, dok 68 posto pozitivno gleda na ograničenja spajanja obitelji.

Iako većina smatra da bi tražitelji azila trebali ranije dobiti pristup tržištu rada, ministrica integracije Claudia Plakolm odbacuje dodatna popuštanja, ističući da zakon već omogućuje zapošljavanje nakon dobivanja azila. Posebno upozorava na velik broj osoba s odobrenim azilom koje trenutačno ne rade.

Prema istraživanju, doseljavanje i integracija spadaju među glavne brige građana, odmah iza rasta cijena i stanja u zdravstvenom sustavu. Politički islam nalazi se visoko na listi zabrinutosti, ispred same teme migracija.

Percepcija suživota razlikuje se ovisno o skupini: suživot s Ukrajincima ocijenjen je pozitivno, dok je odnos prema muslimanima izrazito negativan. Najboljim se suživot doživljava na radnom mjestu, dok su škole i javni prostori percipirani kao problematična područja.

Oporbena Slobodarska stranka (FPÖ) rezultate ankete koristi za oštru kritiku vlasti, tvrdeći da podaci pokazuju potpuni neuspjeh dosadašnje migracijske i integracijske politike.

Diljem Austrije ponovno se šire lažne e-mail poruke koje se predstavljaju kao obavijesti sustava FinanzOnline ili Ministarstva financija (BMF). U tim porukama primateljima se prijeti navodnom poreznom obvezom u iznosu do 1.627 eura te se od njih traži da dug plate klikom na priloženu poveznicu. Riječ je o klasičnoj internetskoj prijevari i na takve poruke nikako ne treba reagirati.

U lažnim e-mailovima, često s naslovom poput „FinanzOnline obavijest – korekcija obračuna za poreznu godinu 2023.“, navodi se da postoji neplaćeni iznos unatoč navodnim opomenama. Poruke čak sadrže izmišljene referentne i „računske“ brojeve kako bi djelovale vjerodostojno.

U nekim slučajevima prevaranti idu korak dalje te prijete ovrhom i zapljenom imovine ako se iznos ne uplati do određenog datuma. Ministarstvo financija naglašava da porezna uprava i druge državne institucije nikada ne šalju ovakve zahtjeve putem e-maila, niti traže plaćanje putem poveznica.

BMF je već više puta upozorio na ovakve pokušaje prijevare, a slične lažne poruke kružile su i ranije, uključujući one s prijetnjama kaznama.

Kako prepoznati lažne poruke:

• pošiljatelj ne koristi službenu domenu državnih institucija
• izostaje osobno i točno ime primatelja
• u poruci se navodi točan iznos navodnog duga ili povrata
• poveznica ne vodi na službenu internetsku stranicu
• tekst sadrži gramatičke i pravopisne pogreške

Takve poruke treba odmah izbrisati i ni u kojem slučaju ne slijediti upute iz njih.

Nakon gotovo godinu dana pregovora, sindikat GPA i Liječnička komora Donje Austrije postigli su novi kolektivni ugovor koji donosi značajno povećanje plaća za zaposlenike u liječničkim ordinacijama, grupnim praksama i centrima primarne zdravstvene zaštite. Dogovor obuhvaća oko 3.500 zaposlenih i vrijedi retroaktivno od 1. siječnja 2025. godine.

Minimalne plaće i svi dodaci povećavaju se za 3,55 posto. Time minimalna plaća raste s 2.000 na 2.071 euro bruto. Početna plaća za ordinacijske asistentice bez radnog iskustva iznosi 2.106 eura bruto, ne uključujući dodatke.

Zbog retroaktivne primjene povećanja, zaposlenici imaju pravo i na dodatne isplate za protekle mjesece. Ovisno o platnom razredu, očekuju se neto isplate u iznosu od približno 500 do 700 eura. Isplate će se, prema sindikatu, dijelom realizirati tek početkom 2026. godine, nakon što poslodavci izvrše obračune po novim tablicama.

Uz povećanje plaće, mnogi zaposlenici dobit će i jednokratnu nagradu u iznosu do 1.000 eura. Pravo na bonus imaju oni koji su bili zaposleni najkasnije do 1. srpnja 2025. i koji su 1. prosinca 2025. još uvijek u radnom odnosu. Iznos nagrade ovisi o radnom vremenu – zaposlenici s nepunim radnim vremenom dobit će razmjerni dio. Razdoblja rodiljnog dopusta i roditeljskog odsustva računaju se kao puni radni staž.

Sindikat objašnjava da je neuobičajeno dugo retroaktivno razdoblje rezultat dugotrajnih pregovora vezanih uz ugovore sa zdravstvenim osiguranjem, što je usporilo i kolektivne pregovore.

Ovaj kolektivni ugovor vrijedi isključivo za Donju Austriju. U ostalim saveznim pokrajinama vrijede zasebni ugovori. Sindikat GPA najavljuje da će se zalagati za jedinstveni kolektivni ugovor na razini cijele Austrije, a novi pregovori za 2026. godinu trebali bi započeti uskoro.