Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je razdoblje pandemije koronavirusa za nju predstavljalo jedan od politički najzahtjevnijih izazova u dugoj karijeri. Govoreći na događanju u Stuttgartu, 71-godišnja Merkel istaknula je kako se nakon financijske krize, dužničke krize u eurozoni te ruske aneksije Krima ponovno našla pred pitanjem temeljnih društvenih vrijednosti. To je, naglasila je, za nju osobno bila “ogromna izazovna situacija”.

Merkel je podsjetila da je početak pandemije, u znanstvenom smislu, izgledao jednostavno: bilo je nužno spriječiti kontakte kako bi se zaustavilo eksponencijalno širenje zaraze. “Nažalost, to je nešto što je duboko suprotno našoj ljudskoj prirodi”, izjavila je. “Od ljudi smo tražili da se ponašaju neljudski.” Dodala je kako je upravo socijalna bliskost ono što čovjeka čini čovjekom.

Bivša kancelarka osvrnula se i na svoje odrastanje u DDR-u te priznala da nije mogla zamisliti da će 30 godina nakon pada Berlinskog zida ponovno morati privremeno ograničavati građanske slobode. “Pandemija je bila demokratsko opterećenje”, naglasila je.

U Stuttgartu je Merkel primila Stauferovu medalju u zlatu, visoko priznanje koje joj je uručio premijer Baden-Württemberga Winfried Kretschmann. On je istaknuo da tom nagradom odaje priznanje njezinom “iznimnom političkom angažmanu tijekom pandemije koronavirusa”.

Kretschmann je podsjetio i na završetak posljednjeg mandata bivše kancelarke, rekavši kako će se “godine od 2005. do 2021. jednom nazivati Merkelinom erom – slično kao što se govori o kancelarskim razdobljima Konrada Adenauera i Helmuta Kohla”. Merkel je, rekao je, “kao kormilarica uspješno vodila zemlju kroz izazove vremena, što je samo po sebi veliko postignuće koje je obilježilo čitavu jednu epohu”.

U javnosti i dalje traje nostalgija za njezinim stilom vođenja, osobito u usporedbi s aktualnim političkim turbulencijama. Mnogi Nijemci, ističu analitičari, sve češće spominju “dobra stara vremena” Angele Merkel.