Austrija
Studija pokazuje da građani Austrije žele manje raditi
32-satni radni tjedan uz punu naknadu plaće temeljni je zahtjev čelnika SPÖ-a Andreasa Bablera. Unatoč nedostatku kadra, smatra da je mjera provediva ako se poboljšaju uvjeti rada, a time i volja radnika za rad. Radnička komora i sindikat također žele progurati ovaj zahtjev, izvještava “Heute”. U vrijeme kada digitalizacija još nije dovršena, a produktivnost je eksplodirala, ne može se naći nijedan sindikat koji je protiv smanjenja radnog vremena, istaknuo je ljetos predsjednik ÖGB-a Wolfgang Katzian.
Kao što pokazuje trenutno istraživanje IMAS-a, većina Austrijanaca željela bi kraće radno vrijeme. Naime, rezultati su pokazali da zaposlenici žele raditi u prosjeku 32,7 sati tjedno odnosno 4,3 dana. Samo 30 posto ispitanih željelo bi raditi više od 35 sati tjedno.
Željeno radno vrijeme varira ovisno o razini zaposlenja: Austrijanci s punim radnim vremenom žele 35-satni tjedan, dok radnici s nepunim radnim vremenom radije žele raditi 26,5 sati tjedno.
78 posto je reklo da im je ravnoteža između poslovnog i privatnog života “vrlo” ili “donekle važna”. 35 posto može zamisliti rad od kuće. Udio je posebno visok u dobnoj skupini od 16 do 34 godine (57 posto).
“Austrijski zaposlenici žele kraće radno vrijeme. I više nego zaslužuju skraćenje radnog vremena”, naglašava društveni glasnogovornik SPÖ Josef Muchitschpovodom aktualnog istraživanja javnog mnijenja.
“Prošlo je oko 50 godina od zadnjeg skraćenja radnog vremena, dok su gospodarstvo i njegovi profiti rasli, produktivnost je također enormno porasla. No, porastao je i pritisak na zaposlenike. Vrijeme je više nego zrelo za sljedeće smanjenje radnog vremena ”, kaže dalje Muchitsch. To bi trebalo uvoditi postupno po modelu zadnjeg skraćivanja radnog vremena 70-ih godina prošlog stoljeća.
Neke tvrtke već su skratile radno vrijeme uz istu plaću: “Prednosti su očite: skraćeno radno vrijeme smanjuje bolovanja i povećava zadovoljstvo zaposlenika”, rekao je zastupnik.
Austrija
Na AMS-u ste u Austriji i hoćete na odmor – evo koja pravila vrijede
Smiju li korisnici AMS-a zimi ići za blagdane kući, ljeti na more ili posjetiti obitelj u inozemstvu? Pitanje je to koje se u Austriji često postavlja, a ujedno je i pitanje na koje svi imaju neformalni ili neslužbeni odgovor. U razgovoru za austrijski dnevni liste “Heute” prvi čovjek AMS-a Johannes Kopf bio je jasan po tom pitanju.
Na pitanje smiju li korisnici AMS-a i ljeti ili zimi ici na odmor, stručnjak za tržište rada kaže: “Smiju, ali moraju se odjaviti s AMS-a za vrijeme godišnjeg odmora. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti to jasno regulira. Naravno da se možete ići na ljetovanje ili zimovanje, ali za to vrijeme nećeš dobiti naknadu za nezaposlene. Zakon o osiguranju za slučaj nezaposlenosti propisuje da moraš biti u Austriji, a kako mi nemamo more, imamo u isto vrijeme sjajna kupališta na jezerima.”
Austrija
Kako u Austriji prijaviti bolovanje i koja su pravila
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
Evo kada počinje isplata Familienbeihilfe u veljači
Mnoge obitelji u Austriji već čekaju isplatu obiteljskog dodatka za ovaj mjesec.
Oko dva milijuna djece u Austriji svaki mjesec prima obiteljske dodatke. Povlastice tzv. Fonda za izjednačavanje tereta obitelji (FLAF), iz kojeg se uz doplatak isplaćuju i doplatci za njegu djeteta, među najvažnijim su naknadama za potporu obitelji.
Isplate se vrše mjesečno počevši od 6. u mjesecu. Međutim, datumi se mogu promijeniti zbog vikenda ili praznika. Ovaj mjesec isplata će biti u četvrtak 6. veljače.
| Leistung | Termin |
|---|---|
| Familienbeihilfe (Februar 2025) | 06.02.2025 (Donnerstag) |
Od siječnja 2025. obiteljski dodaci u Austriji povećani su za 4,6 posto. Ovo povećanje utječe i na druge socijalne i obiteljske naknade. Kao rezultat toga, iznosi isplata po djetetu će se povećati, kao i ocjenjivanje braće i sestara i porezne olakšice.
Za obitelji to znači povećanje sa sadašnjih 132,30 eura na 191,60 eura na 138,40 eura do 200,40 eura mjesečno po djetetu – ovisno o dobi djeteta. Osim toga, porezni kredit za djecu, koji se prenosi zajedno s obiteljskim doplatkom, povećat će se na 70,90 eura. To iznosi do 271,30 eura mjesečno za jedno dijete (plus 11,90 eura). To znači dodatnih 142,80 eura obiteljskog dodatka godišnje.
| Alter des Kindes | 2024 | 2025 * |
|---|---|---|
| ab Geburt | 132,30 Euro | 138,40 Euro |
| ab 3 Jahren | 141,50 Euro | 148,00 Euro |
| ab 10 Jahren | 164,20 Euro | 171,80 Euro |
| ab 19 Jahren | 191,60 Euro | 200,40 Euro |
