Austrija
Studija pokazuje da građani Austrije žele manje raditi
32-satni radni tjedan uz punu naknadu plaće temeljni je zahtjev čelnika SPÖ-a Andreasa Bablera. Unatoč nedostatku kadra, smatra da je mjera provediva ako se poboljšaju uvjeti rada, a time i volja radnika za rad. Radnička komora i sindikat također žele progurati ovaj zahtjev, izvještava “Heute”. U vrijeme kada digitalizacija još nije dovršena, a produktivnost je eksplodirala, ne može se naći nijedan sindikat koji je protiv smanjenja radnog vremena, istaknuo je ljetos predsjednik ÖGB-a Wolfgang Katzian.
Kao što pokazuje trenutno istraživanje IMAS-a, većina Austrijanaca željela bi kraće radno vrijeme. Naime, rezultati su pokazali da zaposlenici žele raditi u prosjeku 32,7 sati tjedno odnosno 4,3 dana. Samo 30 posto ispitanih željelo bi raditi više od 35 sati tjedno.
Željeno radno vrijeme varira ovisno o razini zaposlenja: Austrijanci s punim radnim vremenom žele 35-satni tjedan, dok radnici s nepunim radnim vremenom radije žele raditi 26,5 sati tjedno.
78 posto je reklo da im je ravnoteža između poslovnog i privatnog života “vrlo” ili “donekle važna”. 35 posto može zamisliti rad od kuće. Udio je posebno visok u dobnoj skupini od 16 do 34 godine (57 posto).
“Austrijski zaposlenici žele kraće radno vrijeme. I više nego zaslužuju skraćenje radnog vremena”, naglašava društveni glasnogovornik SPÖ Josef Muchitschpovodom aktualnog istraživanja javnog mnijenja.
“Prošlo je oko 50 godina od zadnjeg skraćenja radnog vremena, dok su gospodarstvo i njegovi profiti rasli, produktivnost je također enormno porasla. No, porastao je i pritisak na zaposlenike. Vrijeme je više nego zrelo za sljedeće smanjenje radnog vremena ”, kaže dalje Muchitsch. To bi trebalo uvoditi postupno po modelu zadnjeg skraćivanja radnog vremena 70-ih godina prošlog stoljeća.
Neke tvrtke već su skratile radno vrijeme uz istu plaću: “Prednosti su očite: skraćeno radno vrijeme smanjuje bolovanja i povećava zadovoljstvo zaposlenika”, rekao je zastupnik.
Austrija
Poznato zašto je jučer kružio helikopter iznad bečkog kotara Favoritena
Velika policijska akcija uslijedila je nakon pljačke u bečkom okrugu Favoriten. Policija je čak angažirala helikopter kako bi pronašla bjegunca, no potraga nije dala rezultata.
U petak poslijepodne, oko 14:15 sati, nepoznati muškarac odjeven u crno, s plavom zaštitnom maskom na licu i naoružan nožem, ušao je u trafiku u Favoritenu te zaprijetio vlasniku u njegovom uredu.
Potom je pretražio nekoliko ladica i ukrao novac iz blagajne. Nakon toga je pobjegao s plijenom, čiji iznos zasad nije poznat. Pljačkaš je sa sobom imao crni ruksak marke Under Armour sa srebrnim logom.
Helikopter uključen u potragu
Policijski službenici iz gradskog policijskog zapovjedništva Favoriten odmah su pokrenuli potragu, uz podršku policijskog helikoptera, no bjegunac im je uspio umaknuti.
Daljnju istragu preuzeo je bečki Ured kriminalističke policije. Sve korisne informacije, uključujući i anonimne dojave, građani mogu prijaviti u bilo kojoj policijskoj postaji.
Austrija
Najveća pogreška u pandemiji koronavirusa – Anschober otvoreno progovorio
Prije pet godina pandemija koronavirusa uzdrmala je Austriju. Sada bivši ministar zdravstva Rudolf Anschober otvoreno govori o tom razdoblju i pokazuje neočekivanu iskrenost.
Gotovo točno prije pet godina Austrija se našla u prvom lockdownu. Tadašnja vlada donijela je odluku o potpunom zatvaranju 16. ožujka 2020. Rudolf Anschober bio je imenovan ministrom zdravstva iz redova Zelenih tek dva mjeseca ranije.
Danas, pet godina kasnije, osvrće se na tadašnje događaje i njihove posljedice, koje se osjećaju i danas, te pritom ne izbjegava samokritiku.
Najveća pogreška
“Najgora mjera bila je, po mom mišljenju, nedostatak pripreme. To je zaista bio najveći problem koji smo imali”, priznao je bivši ministar zdravstva Anschober u intervjuu za Ö3.
“Trebali su nam tjedni da uspostavimo strukturu kojom bismo mogli upravljati pandemijom i provoditi mjere. Nismo imali krizni stožer, nismo imali pandemijski plan, a zakon o pandemijama bio je iz 1913. godine. Nedostajali su nam kadrovski resursi, nije bilo dovoljno zaposlenika”, rekao je Anschober.
Kritika prema planiranom istražnom odboru
Najavu FPÖ-a o pokretanju parlamentarne istrage o upravljanju pandemijom vidi kritično. “Stranačka politika tijekom pandemije je najgora moguća opcija, a politička analiza događaja samo će dodatno produbiti podjele u društvu.” Ipak, ako Nacionalno vijeće odluči osnovati istražni odbor, Anschober ističe da će se odazvati i svjedočiti “najbolje što zna i može”.
Po njegovom mišljenju, puno bi korisnije bilo da se takva analiza povjeri Europskoj zdravstvenoj agenciji kako bi se provela na razini cijelog kontinenta. “Potrebno nam je više europske suradnje kada je riječ o pandemijama – to nije samo nacionalno pitanje.”
Austrija
Dvojici S. Makedonaca u Austriji oduzeti automobili
Dvije osobe koje su vozile ekstremnim brzinama, a kojima su oduzeti i automobili, dva vozača pod utjecajem alkohola i niz drugih prekršaja – to je bilanca noći intenzivnih policijskih kontrola u Linzu. Najteži prekršaj počinio je 21-godišnjak koji je kroz zonu s ograničenjem od 70 km/h projurio brzinom od 191 km/h.
Opasne brzine na Salzburgerstraße
Mjesto prekršaja bila je Salzburgerstraße u Linzu, poznata po čestim slučajevima prebrze vožnje. Policijski službenici su prvo uhvatili 20-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije iz okruga Linz-Land, koji je vozio brzinom od 154 km/h unatoč ograničenju od 70 km/h. Policija ga je uspjela zaustaviti nakon kraće potjere.
191 km/h u zoni od 70 km/h
Nedugo zatim, policijski radar registrirao je još jednog ekstremnog vozača – 21-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, također iz okruga Linz-Land, koji je u istom području vozio čak 191 km/h. Pri takvoj brzini, sam kočioni put iznosi više od 360 metara, dok je ukupni zaustavni put nevjerojatnih 421 metar. I njega je policijska patrola uspjela zaustaviti.
Obojici vozača odmah su oduzete vozačke dozvole, a zbog ekstremnog prekoračenja brzine privremeno su im zaplijenjena i vozila.
Ukupno pet oduzetih vozačkih dozvola
Osim spomenutih slučajeva, vozačku dozvolu morali su predati još jedan vozač, koji je u istoj zoni vozio 125 km/h, te dva vozača pod utjecajem alkohola. Tijekom policijskih kontrola izdano je ukupno 40 prijava i 13 mandatnih kazni.
